Krajem kolovoza 2024. objavili smo ČLANAK: 'SLIJEDOVI NEVOLJA Traže bankrot bivše pjevačice E.T.-ja, prije nego što je nestala Katarina Rautek Omazić proživjela je agoniju, upućena na liječenje ovisnosti, a o oduzimanju djece nije govorila poput Severine'. U podnaslovu smo istaknuli: 'Nekadašnja dance zvijezda prošla je u privatnom životu takve kataklizme da bi se o njima mogao napisati scenarij za film, no unatoč svim turbulencijama išla je dalje, netom su je sustigli dugovi i dugotrajna blokada'. Taj je Finin zahtjev netom dobio epilog. Naime, sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu Nada Jelavić odlučivala je u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom Katarine Rautek Omazić.
Prijedlog stečaja nad nekadašnjom zvijedom estrade stigao je od Financijske agencije RH. Tako je 3. travnja 2025. odbila Finin prijedlog. Iz Obrazloženja je vidljivo kako se sutkinja pozvala na odredbu članka 79.a stavak 2. Zakona o stečaju potrošača, odnosno da se 'jednostavni postupak stečaja potrošača može provesti nad imovinom potrošača ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA... na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kn / 2.654,46 EUR s osnova glavnice, i ako je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje neprekinuto trajalo duže od tri godine.'
Citiramo iz sudskog dokumenta: 'Uvidom u Očevidnik utvrđeno je da potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 23,88 EUR uključujući troškove i kamate (ukupni iznos blokade), i to po osnovama za plaćanje više ovrhovoditelja. Uvidom u podatke o imovini potrošača je utvrđeno da isti prima plaću u iznosu od 514,98 EUR mjesečno (prosjek za 2023. g. prema podacima Porezne uprave), od kojega je temeljem čl. 173. st. 2. i 3. Ovršnog zakona .. od ovrhe izuzeto 3/4 iznosa primanja manjeg od prosječne neto plaće u RH (NN br. 24/2023 – 7.653,00 kn / 1.015,73 EUR), a najviše do iznosa od 2/3 prosječne neto plaće, to konkretno ostavlja iznos od 128,74 eura mjesečno za prisilno namirivanje navedenih tražbina.
Člankom 79.h st. 5. ZSP je propisano da u slučaju da potrošač ima stalna primanja na kojima se ne provodi ovrha, da će mu sud prilikom otvaranja postupka naložiti da u roku od 12 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju postupka uplaćuje na račun suda određeni iznos tog primanja koji sud određuje odgovarajućom primjenom ovršnih propisa. Iz prijedloga te i iz naknadno pribavljenih podataka iz Očevidnika, je vidljivo da se iznos blokade smanjuje odnosno da se evidentirane tražbine postupno namiruju, što ukazuje da je nezaštićeni dio primanja raspoloživ u smislu čl. 79.h st. 5. ZSP. Slijedom iznesenog bi sud naložio potrošaču uplatiti upravo iznos od 128,74 EUR mjesečno x 12, ukupno 1544,95 EUR koji je dostatan za podmirenje svih gore opisanih nenaplaćenih potraživanja koja je moguće namirivati u ovom postupku (23,88 EUR) i eventualnih daljnjih kamata.
Iz navedenog je vidljivo da potrošač očito ima dostatnu imovinu za podmirenje svih evidentiranih nenaplaćenih potraživanja u roku od godine dana ili čak i ranije. Kako je svrha i cilj stečaja potrošača poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja imovine (čl. 2. ZSP), a ne namirenje nenaplaćenih potraživanja koja se redovito namiruju kroz ovršni postupak i postupak izravne naplate putem FINE, očito je da se u ovom postupku ne može ostvariti ta svrha. Naime, već nakon uplate sredstava po čl. 79.h st. 5 ZSP bila bi namirena sva potraživanja bez preostalog dijela za koji bi se potrošač mogao osloboditi obveze. Jedini učinak bi bio namirenje ovrhovoditelja koje se treba ostvariti redovitim putem.
Pri tome bi samo nastao nepotrebni dodatni trošak angažmana suda i drugih sudionika, pa bi provođenje ovog postupka očito bilo i neekonomično. Kako, dakle, nisu ispunjeni uvjeti za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača, valjalo je primjenom čl. 79.e st. 1. ZSP odbiti prijedlog...' - piše u sudskom rješenju. Protiv te odluke sutkinje Jelavić bivša pjevačica grupe E.T. ima pravo na žalbu u roku od 15 dana. O njenoj žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu. Tako se Katarina Rautek Omazić nije uspjela pridružiti brojnim znanim osobama u Hrvatskoj nad kojim je obavljen taj postupak te su izašli iz istog oslobođeni dugova o čemu svjedči naša lista BANKROT.