Kad je počela pandemija Covid-19 virusa, odnosno korona, Hrvatska je imenovala Stožer civilne zaštite a na njegovo je čelo krajem veljače 2020. postavljen tadašnji i sadašnji ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović. Tada je taj, kako se kolokvijalno zvao Korona stožer, vedrio i oblačio našim životima, propisivao koliko ljudi smije biti na javnim skupovima, kako se moramo kretati, kakve maske moramo nositi, privremeno su utvrđivane karantene, nismo smjeli putovati, disati na javnim mjestima bez maske... u svakom slučaju nije bilo lako niti zdravima a kamoli onima koji su dobili virus. Tadašnja zvijezda i ministar zdravlja, a sadašnji optuženik Vili Beroš, svaki dan je pompozno objavljivao broj zaraženih, umrlih, ljudi su masovno 'guglali' termin komorbiditet jer nisu znali što znači a svakodnevno su slušali taj izraz iz Beroševih, Capakovih, Markotićkinih usta.
U svakom slučaju ako se danas planiramo žaliti na manje ugodne stvari u životu, možda se trebamo prisjetiti svih tih mučnih pandemijskih dana, mjeseci, godina pa da shvatimo kako nas ni ova duga i teška zima, sve ove poplave i silne oborine koje premašuju polugodišnje prosjeke ne trebaju tako silno baciti u anksiozna stanja. No, nekima su još kao Damoklov mač visjele optužbe iz tog perioda. Mnogi su ugostitelji ali i organizatori raznih događanja tada morali na sud pod optužbom da su izigrali pravila koje je postavio Krizni stožer. Podsjetimo, o brojnim takvim slučajevima i sami smo pisali pa tako i o nevoljama Vanje Halilović - link. Objavili smo i ČLANAK o optužbama protiv poznatog ZG ugostitelja Renata Perice koji je bo okrivljen za širenje zaraznih bolesti.
Takve optužbe nije bio pošteđen niti naš Vatreni Kristijan Jakić, izrečena mu je i presuda, a o čemu smo objavili ČLANAK. Brojni poznati i slavni bili su optuženi i za zločinačko udruženje jer su kupili lažne Covid potvrde, odnosno ishodili potvrde da su cijepljeni protiv tog virusa. Među optuženima se našla i naša poznata pjevačica što se vidi iz ovog ČLANKA. S takvim optužbama i dan danas nosi se naša estradna zvijezda Tony Cetinski, pripadnik dinastije Meneghello s hvarske Palmižane ali i brojni drugi, koje goni USKOK zbog toga, a o čemu smo ranije objavili ČLANAK. No, među optuženicima za tzv. anticovid ponašanje, odnosno kršenje propisanih mjera od strane Stožera civilne zaštite pod ravnateljstvom ministra Božinovića našao se i Mario Petreković. On sudsku odluku nije primio na svojoj kućnoj samoborskoj adresi gdje živi sa suprugom Aleksandrom Kramberger i dvoje djece pa mu je ista objavljena službenim putem.
Naime, sutkinja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Iva Šiprak odlučivala je u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene kulturološke uduruge SHOCK SHOW INDUSTRY zbog prekršaja iz odredbe čl. 89. st. 1. podst. 4. i st. 2. Zakona o sustavu civilne zaštite. Drugookrivljeni je bio Mario Petreković kao predsjednik te udruge. Kako se naš komičar žalio na prekršajni nalog MUP-a RH, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Zagreb, Službe za inspekcijske poslove, od 15. studenoga 2021. godine, sutkinja je ponovno ispitala optužni prijedlog po Rješenju Visokog prekršajnog suda RH od 7. svibnja 2024. godine. Tako je 28. siječnja 2025. odbila optužbu protiv spomenute udruge i Petrekovića kao njeznog predsjednika.
Tako su oslobođeni optužbe da nisu: 'kao pravna osoba i odgovorna osoba postupili po zahtjevu Načelnika stožera civilne zaštite RH – Odluci o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja („Narodne novine“ br. 119/21), točki III. st. 1. podstavak 8. budući je u prostorijama udruge Shock show industry u Zagrebu, Radnička cesta zatečeno 100 i više osoba izvan dozvoljenog radnog vremena, što je utvrđeno Izvješćem VIII Policijske postaje Zagreb dana 6. studenoga 2021. godine, dakle, da kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ne bi postupili po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, čime bi počinili djelo prekršaja iz odredbe čl. 89. st. 1. podst. 4. i st. 2. Zakona o sustavu civilne zaštite.' - piše u presudi.
Samim tim su i troškovi postupka pali na teret proračunskih sredstava Suda. Iz Obrazloženja je, među ostalim vidljivo, kako je na taj prekršajni policijski nalog uložen prigovor okrivljenika, pa je isti, koji se smatra optužnim prijedlogom, stavljen izvan snage. Potom je 'od tužitelja zatražena dopuna optužnog prijedloga' odnosno zatraženo je da tužitelj dopuni optužni prijedlog na način da isti sadrži činjenični opis iz kojeg proizlaze propisana obilježja prekršaja. Iz dokumenta je vidljivo sljedeće: 'Nakon pribavljanja dopune optužnog prijedloga u predmetu pod brojem: Pp 1806/2022 dana 16. svibnja 2022. donesena je presuda na temelju čl. 161. Prekršajnog zakona, kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe zbog djela prekršaja iz čl 89. st. 1. podst. 4. i st. 2. Zakona o sustavu civilne zaštite, na koju presudu je ovlašteni tužitelj uložio žalbu.
Rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Ppž-6786/2022 od 7. svibnja 2024. pobijana presuda je ukinuta te je predmet je vraćen na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku ponovno razmotrivši optužni prijedlog i dopunu optužnog prijedloga Sud je utvrdio da podnositelj optužnog prijedloga nije ovlašteni tužitelj. Naime, čl. 89. st. 1. podstavak 2. i st. 2. Zakona o sustavu civilne zaštite propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi „ako ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite (članak 36. stavak 8.)“.
Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID- 19 putem okupljanja („Narodne novine“ broj: 117/20.), koja se primjenjuje od 27. listopada 2020., te je u točki III. podstavku 1. odredio da se uvodi nužna mjera zabrane održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je više od 50 osoba na jednom mjestu. Međutim, prije počinjenja predmetnog prekršaja, 20. ožujka 2020., stupio je na snagu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj: 32/20.), u skladu s kojim je člankom 46. stavkom 1. točkom 6. i stavkom 2. Zakona u ugostiteljskoj djelatnosti, propisano da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba i novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna, odgovorna osoba u pravnoj osobi ako: „pruža ugostiteljske usluge suprotno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz članka 9.a ovoga Zakona za vrijeme dok je takva odluka na snazi (članak 9.a)“, s tim da je citirana Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja bila na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja (6. studenog 2020.).
Prema tome Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti je u ovom slučaju lex specialis u odnosu na Zakon o sustavu civilne zaštite i blaži je propis jer propisuje niže kazne za pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, ali kako je za prekršaje propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ovlašteni tužitelj turistički inspektor Državnog inspektorata, nije moguće predmetni prekršaj pravno prekvalificirati u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, već je, na temelju odredbe članka 161. st. 5. točka 1. Prekršajnog zakona, trebalo protiv okrivljenika odbiti optužbu da bi počinili prekršaj propisan Zakonom o sustavu civilne zaštite, jer je postupak vođen bez optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja.
Kako je protiv okrivljenika odbijena optužba, to je u smislu citiranih zakonskih odredbi odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda, a to su troškovi iz čl. 138. st. 2. točke 2.,3.,4.,5. i 7. Prekršajnog zakona.' - piše u rješenju na koje se tužitelj, dakle policija, još može žaliti u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, putem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu. Ta je odluka osim Petrekoviću poslana i tužitelju ali i na adresu Petrekovićeve udruge koju je u međuvremenu preselio na obiteljsku adresu svog oca, na periferiju Bjelovara. No, i dalje je na društvenim mrežama vidljivo kako Petreković preko te udruge organizira posjećena okupljanja u Zagrebu, u Radničkoj, odnosno u klubu Katran a nedavno je na Facebooku ponosno objavio 15 godina SSI Katran.