U rujnu 2018. godine Jutarnji list objavio je članak pod naslovom: 'KOMPJUTOR SUDNJEG DANA RAČUNALO KOJE JE DOSAD POGODILO SVE ŠTO JE PREDVIĐALO PREDVIDILO JE KOLAPS NAŠE CIVILIZACIJE Otprilike se zna i godina apokalipse'. U tom je članku novinarka Tanja Rudež napisala: 'Nedavno su se mediji u svijetu prisjetili zanimljive obljetnice: 45 godina od nastanka računalnog programa World One koji je predviđao kolaps naše civilizacije do 2040. godine. Taj je program također predviđao da će 2020. godina biti važna prekretnica kad će se globalno srozati kvaliteta života.“Oko 2020. godine uvjeti na planetu postaju kritični. Ako ne napravimo ništa oko toga, kvaliteta života svest će se na nulu. Zagađenje je takvo da počinje ubijati, populacija pada na razinu ispod one 1900. godine. U toj fazi nemoguće je zaustaviti kraj civiliziranog života kakav poznajemo”, navedeno je, među ostalim, u scenariju u kojemu su stručnjaci kompjutorska predviđanja prilagodili svakodnevnom i laičkom jeziku.

Računalni program World One kreirao je Jay Wright Forrester(1918. - 2016.), američki kompjutorski pionir i profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT), na zahtjev Rimskog kluba. Taj globalni think tank, koji je zaokupljen različitim međunarodnim pitanjima na širokoj fronti od politike do zaštite okoliša, utemeljili su 1968. godine talijanski industrijalac Aurelio Peccei, škotski znanstvenik Alexander King i američki milijarder David Rockefeller. Rimski klub čine mislioci, nekadašnji svjetski lideri, znanstvenici i UN-ovi birokrati, a njihov je cilj “promoviranje razumijevanja globalnih izazova s kojima se čovječanstvo suočava te prijedlozi rješenja kroz znanstvenu analizu, komunikaciju i zagovaranje ideja”. Sjedište je Rimskog kluba u Winterthuru u Švicarskoj, a njegove organizacije postoje u 35 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku.' - objavio je Jutarnji prije 5,5 godina.

U tom članku nije spomenuo kako je hrvatski ogranak Rimskog kluba desetljećima bio povezan s akademikom Ivom Šlausom. Više o toj moćnoj svjetskoj organizaciji čiji članovi rijetko istupaju u javnosti, odnosno o hrvatskom ogranku, pronašli smo na njihovoj web stranici.Tamo piše: 'Rimski klub je iniciran 1968 g. nizom sastanaka i konačno je odlučeno da se pokrene projekt „Granice rasta“ čiji nosilac bi bio prof. Jay Forester i njegova grupa na MIT, koja je upravo tada razvila model multikomponentnog razvitka. Cilj je bio razviti model razvitka svijeta temeljen na BDP-u, potrošnji hrane i energije, broju stanovnika itd. Na temelju te aktivnosti osnovan je Rimski klub za čijeg predsjednika je izabran Aurelio Peccei, poduzetnik koji je radio u nizu multinacionalnih kompanija, a za potpredsjednika Alex King, jedan od direktora OECD-a. Članovi Rimskog kluba mogu biti svjetski eminentni znanstvenici, poduzetnici, ali i političari koji više nisu na dužnosti. Broj članova je ograničen na oko 100, među kojima je oko 20 pridruženih članova....

Rimski klub je međunarodna organizacija i među osnivačima su bili građani oko 20 država. Godine 1987. izabran je prvi član Rimskog kluba iz bivše SFRJ. Hrvatski član Rimskog kluba je akademik Ivo Šlaus. Rimski klub je osnovan kako bi adresirao niz kriza pred kojima se nalaze čovječanstvo i naš planet. .....Rimski klub definira cjelovita rješenja za složene i međusobno povezane izazove našeg svijeta. Desetljeća eksponencijalnog rasta potrošnje i stanovništva postala su prijetnja klimi i održavanju života na Zemlji, istovremeno učvršćujući društvene i ekonomske nejednakosti i osiromašujući milijarde ljudi globalno.....Cilj Rimskog kluba je aktivno zagovaranje paradigmi i sustava koji će nam omogućiti da se izdignemo iz sadašnjeg stanja krize, promovirajući nove načine ljudskog djelovanja unutar otpornije biosfere.

Oslanjajući se na temeljitu znanstvenu analizu,.... Utjecajni izvještaj iz 1972. „Granice rasta“ upozorio je svijet na posljedice međudjelovanja ljudskih sustava i zdravlja našeg planeta. Od tada, više od 45 Izvještaja je učvrstilo i nadogradilo taj intelektualni temelj. U novije vrijeme, Rimski klub je odredio pet ključnih područja kao prioritete: klimatsko planetarno stanje hitnosti, povrat nadzora i redefiniranje ekonomije, ponovno promišljanje financija, rastuće nove civilizacije i vodstvo mladih.'- piše na toj web stranici. Poslije Šlausa predsjednik hrvatskog Rimskog kluba bio je akademik Hrvoje Kraljević. Taj sadašnji potpredsjednik Rimskog kluba Hrvatska bio je profesor od 1983. do 1989. te predstojnik katedre za matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu a potom od 1989. do 1991.je bio dekan. Kao član HSLS-a od 2000. do 2002. bio je ministar znanosti i tehnologije u koalicijskoj Vladi Ivice Račana. Potom je bio i saborski zastupnik te predsjednik saborskog Odbora za znanost, visoko školstvo i kulturu  od 2002.-2003. godine.

Njegov nasljednik na funkciji predsjednika hrvatskog ogranka Rimskog kluba je Goran Bandov. Njegovo smo ime kao predsjednika Hrvatske udruge Rimskog kluba pronašli u registru neprofitnih organizacija. Tamo je vidljivo kako je ta udruga upisana 10. kolovoza 2009. godine. Zanimljivo je kako je kao adresa navedena ulica Barutanski breg. No, na samoj web stranici kao adresa navodi se Bijenička cesta, odnosno adresa Instituta Ruđer Bošković. Goran Bandov s kojim se Zrinka Grancarić šetala Jarunom nakon što je ostavila muževnog adrenalinca što možete vidjeti iz našeg ranijeg ČLANKA inače je profesor koji često gostuje u informativnim emisija HRT-a ali i u emisiji Otvoreno koju uređuje i popularna voditeljica Zrinka Grancarić. Podsjetimo da smo Grancarić prvi put snimili na Valentinovo 2021. u društvu javnosti nepoznatog muškarca i to nakon što je ona u jednom intervjuu izjavila kako je njen tip muškarca - muževni adrenalinac.  Tu priču možete idjeti OVDJE.

Na web stranici Sveučilišta Zagreb vidljivo je kako je on rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj. Bandov je tako i nedavno gostovao na HRT-u kad je komentirao pobjedu Donalda Trumpa. tada je rekao: 'Komentirajući Trumpovu najavu obračuna s tzv. woke agendom, Bandov je rekao da ona značajno iritira širok krug republikanaca te da tu neće biti otpora unutar republikanskog tabora. "Što se tiče ekonomije, također će dobiti snažnu potporu da provodi svoje zamisli". Komentirao je i Trumpovu politiku prema migrantima: "Što se tiče migranata, nisam potpuno siguran u kojem će se smjeru sve to točno razvijati. Jedan dio republikanaca će to poduprijeti, ali imamo jedan dio republikanaca koji već sada najavljuju da nisu baš potpuno za sve te restriktivne mjere. Zašto? Jedan dio tih migranata, ilegalnih migranata, zapravo održava gospodarsku stabilnost SAD-a", rekao je tada Bandov.

Inače, u njegovom životopisu vidljivo je i sljedeće: 'Prof. dr. sc. Goran Bandov, pravnik i politolog, izvanredni profesor i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, europski ekspert za međunarodne političke odnose i međunarodno javno pravo s fokusom na ljudska prava i zaštitu manjina i urođenika. Profesor Bandov je diplomirao pravo na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku 2003. godine, obranio master sigurnosnih i mirovnih studija sveučilišta Hamburg 2005. godine te doktorat filozofskih i društvenih znanosti na sveučilištu Hamburg 2009. godine. Prof. dr. sc. Bandov izabran je za Rotary Peace Fellow na Chulalongkorn sveučilištu u Bangkoku, gdje je obranio diplomu u području mirovnih i studija sukoba 2017. godine.'

No, Bandov je imao i druge dužnosti. tako ga je predsjednik Sabora, SDP-ov Josip Leko imenovao 2014. u Odbor za europske poslove hrvatskoga sabora i to iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. No, krajem listopada 2017. i HDZ-ov Gordan jandroković imenovao ga je u važan odbor. Tako je Bandov postao član Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora. istu odluku kojom je Bandov ušao u isto tijelo Jandroković je potpisao i 5. veljača 2021. godine. Inače, kritičari Rimskog kluba navode vezu osnivača te moćne svjetske organizacije s masonerijom. Citiramo: 'Naime, Rimski klub se u javnosti pojavio davne 1968 godine, a osnovao i osmislio ga je jedan od poznatijih masona povijesti Aurelio Peccei. Osim što je bio mason on je bio i član Komiteta 300 te družbe Bilderberg te je bio jedan od izvršnih direktora “Fiata” na čijem čelu je jako značajni član Komiteta 300 i Bilderberga, mason Giovanni Agnelli. Agnelli je pak jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu, pripadnik porodice koja svoje korijene i moć ima u Crnom plemstvu Londona, Venecije i Genove.'.

Možda upravo zbog tih kritičara Goran Bandov skriva članstvo, odnosno predsjedništvo u Rimskom klubu u svojim službenim životopisima. To je vidljivo i na stranici rotary.hr, odnosno hrvatskih rotarijanaca jer je družbenik Zrinke Grancarić, profesor Goran Bandov i njihov član. Da je Badov Rimski klub zatajio i u drugim prigodama vidi se i na web stranici Muzeja istočne Slavonije gdje su pobrojane njegove silne reference ali nigdje nema podatka o Rimskom klubu. Doduše, Bandov taj podatak nije zatajio očito administratorima web stranice Global Young Academy. No, i na web stranici Sabora pronašli smo životopis prof. dr. sc Gorana Bandov. Iz istog je vidljivo kako je Bandova zapravo za članstvo u saborskom Odboru za vanjsku politiku nominirala Hrvatska udruga Rimskog kluba. Iz tog proizlazi kako je Bandov sam sebe nominira jer je on predsjednik te udruge. Iz podataka koje je tom prigodom Bandov popunio jasno je kako se radilo o CV-ju koji je predao za članstvo kad je i izabran, odnosno 2021. godine.