Prije objave presude sutkinje Ele Mišure Stopfer s Općinskog građanskog suda u Zagrebu, iz koje smo izostavili samo zakonom zaštićene osobne podatke, navest ćemo samo kronologiju objava članaka na portalu imperijal.net a koji su prethodili tužbi. Naime, 9. rujna objavili smo članak pod naslovom. 'ŠOKANTNO Policija je podnijela kaznenu prijavu protiv sina ministra Radovana Fuchsa zbog sumnji na dječju pornografiju, muž je ZG ravnateljice iz Bandićeve ere, sude mu s puncem za prijevaru a bio je u Pandorinim papirima'. U podnalsovu tog članka piše: 'Kroz optužnicu Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 21. lipnja 2024. koja je poslana Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu isplivallo je ime zagrebačkog poduzetnika koji sa suprugom Petrom Nolom Fuchs pripada elitnim krugovima, ilegalne sadržaje dijelili preko grupe nazvane ISUSOVA JAZBINA'.'.
Potom smo 10. rujna objavili članak pod naslovom: 'IMAMO DOKAZ Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima'. U podnalsovu tog članka navedeno je: 'U petak, 6. rujna o.g. na e-oglasnoj ploči objavljeni su dokumenti Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, ukupno tri dokumenta, i tamo su trebala stajati sve do 16. rujna o.g., no danas su ukolonjena 2 ključna dokumenta te je ostao samo poziv II. okrivljenom u tom mučnom procesu'.
Odmah nakon objave dobili smo reagiranje zagrebačke odvjetnice Ksenije Vržine, inače odvjetnice i Marija Banožića, u ime klijenta Rikarda Fuchsa u kojem je tražila uklanjanje članaka ali i i objavu izjave kako su objavljeni neistiniti navodi u člancima. Potom smo posredtsvom odvjetnika dobili dokument iz kojeg je bilo vidljivo kako je obustavljen postupak protiv sina ministra Radovana Fuchsa ali i zašto je nastavljen postupak te podignuta optužnica protiv druge dvojice sudionika te iste WhatsApp grupe. O tome smo objavili članak pod naslovom: 'NOVE SPOZNAJE Državni odvjetnik žalio se na odluku suca istrage Vinka Mioča u kaznenom predmetu protiv sina ministra Fuchsa jer je obustavio postupak zbog sumnje na kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju'.
U podnaslovu tog članka piše: 'Dokumenti Županijskog suda u Zagrebu daju uvid u mučni kazneni predmet kojom su bila obuhvaćena tri okrivljenika: protiv dvojice Zagrepčana, jednog odlikovanog za zasluge u Domovinskom ratu i drugog, zvijezde Nove TV, proces je nastavljen i slijedi suđenje no protiv II. okrivljenog Rikarda Fuchsa - obustavljen'. Kao što smo uvodno rekli Rikard Fuchs je zbog objave navedenih članaka pokrenuo čitav niz procesa na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu, dva u kojima traže da se uklone članci, jedan za naknadu štete težak 5.000 eura a jedan, kako je izjavio u sudnici kod sutkinje Ele Mišure Stipfer, kazneni zbog objave optužnice Općinskog kaznenog suda u Zagrebu na sudskoj e -oglasnoj ploči.
Tužitelj Rikard Fuchs inače je zagrebački poduzetnik i milijunaš kao što se vidi iz imovinske kartice njegove supruge Pere Nole Fuchs, ravnateljice Stomatološke poliklinike Zagreb. Za nju Nacional piše kako je predmet interesa EPPO-a, EU istražitelja, u kontekstu obnove Vinogradske bolnice - LINK. O bogatstvo Fuchsovih pisali smo u prethodnom članku pod naslovom: 'Pitali smo sina ministra Radovana Fuchsa o imovinskoj kartici njegove supruge ravnateljice, dobili smo odgovore, evo što kaže o silnim tvrtkama i kriptovalutama'. Pisali smo o njemu i prethodno u kontekstu suđenja koje mu je započelo na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, dakle suđenja sinu najbogatijeg Plenkovićevog ministra, a temeljem optužbe za prijevaru. Tu se sudi i njegovom puncu kirurgu Gordanu Noli. Članak je dostupan OVDJE.
Nesporno je dakle da Fuchs ima novaca za financirati ne samo svoju obranu već i postupke koje je pokrenuo protiv nas. U principu tu s eradi o tzv. SLAPP tužbama koje se pokreću protiv nakladnika ili urednika, novinara kako bi ih se prisililo na autocenzuru. Primjer takvih tužbi bile su one netom razriješenog šefa Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana a koji je zbog brojnih tužbi protiv Telegrama proglašen krajem listopada 2022. najvećim pravosudnim zlostavljačem i to u CASE-a, Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi.
Kako dalje ne bismo duljili donosimo presudu u cijelosti:
'Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer u pravnoj stvari tužitelja Rikarda Fuchsa iz Zagreba, ....., OIB: ....., koga zastupa punomoćnik Željko Albini, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Irene Divković Milanović iz Zagreba, ...., OIB: ...., koju zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Križanović i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi objave ispravka informacije, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. studenoga 2024. u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnika te tuženice i zamjenice punomoćnika tuženice Veronike Bačani, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Križanović i partneri d.o.o., dana 2. prosinca 2024. PRESUDIO JE
I. Nalaže se tuženici Ireni Divković Milanović da prvi dan nakon nastupa pravomoćnosti ove presude objavi ispravak bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, a koji glasi: „IMPERIJAL JUČER DANAS SUTRA J.D.O.O. ističe da su netočne informacije objavljene o Rikardu Fuchsu dana 10. rujna 2024. na internetskom portalu https://www.imperijal.net link: https://www.imperijal.net/1/13/radar/6411/optuznica-koja-tereti-sina-ministra-radovana-fuchsa-za-djecju-pornografiju-nestala-sa-sudske-oglasne- ploce-ministarstva-pravosuda-4-dana-bila-javno-dostupna-svima.html , pod naslovom „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima.“
II. Nalaže se tuženici Ireni Divković Milanović prvi dan nakon nastupa pravomoćnosti ove presude ukloniti s internet portala https://www.imperijal.net/ Članak pod naslovom „Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“. III. Nalaže se tuženici Ireni Divković Milanović naknaditi tužitelju Rikardu Fuchsu troškove postupka u iznosu od 644,68 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 2. prosinca 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je tuženica glavna urednica nakladnika Imperijal jučer danas sutra j.d.o.o. te da je 10. rujna 2024. u elektroničkoj publikaciji, Internet portalu Nakladnika https://www.imperijal.net/, objavljen članak pod naslovom: „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“ na adresi https://www.imperijal.net/1/13/radar/6411/optuznica-koja-tereti-sina-ministra-radovana- fuchsa-za-djecju-pornografiju-nestala-sa-sudske-oglasne-ploce-ministarstva-pravosuda-4-dana-bila-javno-dostupna-svima.html.
Navodi kako je dostavio tuženici zahtjev za ispravkom objavljene informacije, no da tuženica nije objavila ispravak informacije te time nanosi tešku povredu časti i ugleda tužitelja te njegove obitelji. Predlaže sudu da tuženici naloži objavu ispravka informacija na način određen Zahtjevom za ispravak, a sve iz razloga kako slijedi:- Svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi; -Objavljenim Člankom iznesene su netočne informacije kojima su povrijeđeni tužiteljeva čast i ugled, - Fotografijom dopisa tužitelju se netočno pripisuje optužnica, - Tuženica je promijenila naslov Članka protivno zakonu. Članak u pitanju, između ostalog, navodi sljedeće: „Naime, iz dijela koji se zove Obrazloženje bile je vidljivo kako je zapravo optužnica Općinskog kaznenog odvjetništva za dječju pornografiju bila šira ali da je u međuvremenu došlo do razdvajanja na dva predmeta.
Tako se iz Obrazloženja koji smo citirali u prethodnom članku (https://www.imperijal.net/1/13/radar/6410/sin-ministra-radovana- fuchsa-optuzen-za-djecju-pornografiju-muz-je-zg-ravnateljice-iz-bandiceve-ere-sude-mu-s- puncem-za-prijevaru-a-bio-je-u-pandorinim-papirima.html) vidjelo kako je zapravo prvookrivljeni u tom drugom predmetu Rikard Fuchs, dakle osoba koja se zove isto kao sin ministra Radovana Fuchsa i koji je zacijelo jedini Rikard Fuchs u Hrvatskoj.“ Tužitelj tvrdi kako su tvrdnje iznesene u Članku netočne, a što dokazuje i odgovor Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, od 11. rujna 2024. godine, koji glasi: „(...) kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu ne vodi se kazneni postupak protiv Rikarda Fuchsa, radi kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – iskorištavanjem djece za pornografiju, niti je zaprimljena optužnica Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu radi istog kaznenog djela.“.
Tužitelj tvrdi kako navedene netočne tvrdnje stvaraju pogrešnu percepciju o njemu te bacaju stigmu na njegovu obitelj. U društvenim krugovima dolazi do animoziteta prema tužitelju što utječe na njegova poznanstva i poslovne prilike. Nadalje, netočne tvrdnje Članka pogađaju i tužiteljevu suprugu i djecu kojima se teško nositi s osudama okoline, a sve zbog objavljenih netočnosti te na taj način vrijeđaju tužiteljeve slobode. Nadalje, navodi kako se fotografijom dopisa tužitelju netočno pripisuje optužnica te da zbog takvih netočnih navoda javnost stvara percepciju kako je tužitelj uistinu optužen za kazneno djelo, a zapravo to ni iz čega ne proizlazi niti je istina. Tuženica je promijenila naslov Članka protivno zakonu nakon što joj je Zahtjev za ispravak dostavljen elektroničkom poštom, kako bi od sebe otklonila odgovornost, a sadašnji članak također sadrži netočne i neutemeljene tvrdnje koje također vrijeđaju prava Tužitelja, dok naslov sada glasi:
„Optužnica iz koje se vidi kaznenaprijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“. Radi se o istom članku, a što dokazuje vrijeme objave, 10.09.2024. 19:05 te adresa na kojoj se članak nalazi, https://www.imperijal.net/1/13/radar/6411/optuznica-koja-tereti-sina-ministra- radovana-fuchsa-za-djecju-pornografiju-nestala-sa-sudske-oglasne-ploce-ministarstva-pravosuda-4-dana-bila-javno-dostupna-svima.html. Sukladno navedenom, predlaže sudu naložiti tuženici ispravak, odnosno uklanjanje i ovako izmijenjenog naslova s obzirom na to da se radi o istom članku. Predlaže sudu donijeti presudu kojom se nalaže tuženici objaviti ispravak predmetnog članka, kao i naložiti njegovo uklanjanje, s time da postavlja u pogledu naslova samog članka tužbeni i eventualno kumulirani zahtjev, s obzirom da je naslov članka u međuvremenu izmijenjen, a radi se o istome članku, sve uz naknadu troškova postupka tužitelju.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev te navodi kako je zaprimila zahtjev tužitelja za ispravak, o istome se očitovala, a potom i ispravila informaciju na način da je ažurirala njegov sadržaj i uskladila ga sa činjenicama iz sadržaja službenih dokumenata tijela RH te da više niti ne egzistira na portalu Imperijal.net članci s naslovom kojega navodi tužitelj, tako da isti nije moguće niti ukloniti. Nadalje navodi da su informacije iz članka utemeljene isključivo na dokumentu optužnice koji je bio javno dostupan na stranici e oglasne ploče i time dostupan za preuzimanje svakome tko bi pristupio toj web stranici. Navodi da tvrdnja da je protiv tužitelja podignuta optužnica niti nije dio članka koji je predmet ovoga postupka te da se tužitelja označava kao prvookrivljenika u nekome predmetu, a koja tvrdnja je istinita.
Navodi kako je o promjeni naslova članka odmah obavijestila pun. tužitelja, dok tužitelj traži uklanjanje članka pod naslovom kakav više ne egzistira na portalu. Navodi da je za objavljivanje predmetnoga članka postojao javni interes s obzirom da je tužitelj sin ministra znanosti, obrazovanja i mladih, a supruga tužitelja je obveznica postupanja po zakonu o sprečavanju sukoba interesa te je interes javnosti saznati sve informacije vezano uz tužitelja, a posebno je li tijekom postupanja nadležnih tijela bilo privilegiranja tužitelja kao sina državnog dužnosnika, člana vlade, ministra i supruga ravnateljice Stomatološke poliklinike Grada Zagreba koja je obveznica po zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Navodi da bi objava zahtjeva za ispravak predstavljala cenzuru, odnosno pristanak na cenzuru glavne urednice.
Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku. 3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u impressum (list 9-12 spisa), ispis predmetnog članka (list 13-16 spisa), e-mail korespondenciju (list 17-28 spisa), zahtjev za ispravak (list 42-55 spisa), potvrdu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu (list 56 spisa), e mail korespondenciju (list 92-97 spisa) i optužnicu (list 98-102 spisa) te su saslušane stranke (list 104-107 spisa). 4. Time su izvedeni svi dokazi predloženi po strankama u ovome postupku. 5. Sud je, temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za objavom ispravka članka objavljenog na portalu imperijal.net 10. rujna 2024., čija je tuženica glavna urednica, a koji je objavljen pod naslovom „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“, da bi tuženica naknadno izmijenila naslov predmetnoga članka u naslov „Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“. Ne radi se, stoga, o eventualnoj kumulaciji zahtjeva u tužbi, budući da se traži objava ispravka i uklanjanje istog članka, kojemu je samo, nakon objave, izmijenjen naslov, a da bi se radilo o eventualnoj kumulaciji, zahtjevi trebaju biti povezani, ali različiti, što u konkretnoj tužbi nije slučaj, jer su tužbeni zahtjevi sadržajno isti.
7. Među strankama nije sporno da je na portalu imperijal.net 10. rujna 2024. objavljen članak pod naslovom „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“, kao što nije sporno niti da je tuženica po primitku zahtjeva za objavu ispravka izmijenila naslov toga članka u „Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“. 8. Sporna je činjenica je li tuženica time postupila po zahtjevu za objavu ispravka, a ako nije, sporno je da li su ispunjene pretpostavke za objavu ispravka (kako tvrdi tužitelj), odnosno, jesu li ispunjene pretpostavke koje tuženicu oslobađaju dužnosti objave ispravka (kako tvrdi tuženica).
9. Odredbom čl. 40. Zakona o medijima (Narodne novine, broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22, dalje: ZM) propisano je da svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi te da pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi, dok je svrha ispravka ispravljanje netočne ili nepotpune informacije. Pod pojmom ispravak ne misli se samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.
10. Što se tiče tvrdnje tuženice da je izmjenom naslova članka objavila ispravak, valja navesti kako je točno da je odredbom čl. 40. st. 6. ZM propisano kako se n ispravak ako je medij do dana podnošenja zahtjeva za ispravak već sam objavio ispravak iste informacije. Međutim, istom odredbom propisano ja da ako podnositelj zahtjeva za ispravak smatra da medij nije na odgovarajući način objavio ispravak, može zahtijevati ostvarenje svoga prava sukladno ovom Zakonu. 10.1. U konkretnom slučaju nije sporno da je po podnesenom zahtjevu za objavu ispravka tuženica izmijenila naslov predmetnog članka. Tužitelj tvrdi kako time tuženica nije objavila ispravak informacije te traži da sud u ovome postupku naloži tuženici objaviti ispravak i ukloniti članak. 10.2. U odnosu na navedeno izvršen je uvid u zahtjev za objavu ispravka kojega je tužitelj po punomoćnici podnio tuženici zahtjev za objavu ispravka koji je identičan tužbenom zahtjevu u ovome predmetu, dakle kojim od tuženice zahtjeva ispravak u smislu objave da nisu istinite informacije objavljene o tužitelju 10. rujna 2024. u predmetnom tekstu, kao i uklanjanje predmetnog članka.
10.3. U postupku je nesporno kako je po podnošenju toga zahtjeva tuženica izmijenila naslov članka iz „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“, u „Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“, dok je u preostalom dijelu članak ostao isti. 10.4. Također, nije sporno da tuženica nije objavila ispravak kako je tužitelj zatražio zahtjevom za objavu ispravka od 11. rujna 2024., s obzirom da niti je objavila ispravak teksta kako je tužitelj zatražio u tome zahtjevu niti je uklonila predmetni članak. 10.5. Stoga, nije osnovan prigovor tuženice kojim tvrdi da tužitelj ne može zahtijevati ispravak ako je medij do dana podnošenja zahtjeva za ispravak već sam objavio ispravak iste informacije; a sve s obzirom da iz svih izvedenih dokaza proizlazi kako ispravak nije objavljen, već je samo izmijenjen naslov članka, a ni to nije učinjeno do dana podnošenja zahtjeva za ispravak tuženici.
11. Rasprava o tužbi za objavu ispravka ograničena je na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka te je tuženiku, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude (čl. 48. ZM-a). 12. Uvidom u predmetni članak objavljen 10. rujna 2024. utvrđeno je da je u naslovu članka iznesena informacija „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“, a koja je kasnije izmijenjena u „Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“.
13. Iz iskaza tuženice u bitnome proizlazi da je ona glavna urednica portala Imperijal.net i da je točno kako je objavljen predmetni članak 10. rujna 2024. Naime, na e- oglasnoj ploči Ministarstva pravosuđa objavljena je optužnica u kojoj je navedeno da je ista podnesena protiv prvookrivljenika koji je djelatnik HV-a i drugookrivljenog koji je urednik ili novinar Nove TV, dok su njihova imena bila zatamnjena. U nezatamnjenom dijelu na jednom mjestu bilo je vidljivo da je prvotno bio okrivljen i ovdje tužitelj, a da je kasnije došlo do preinake optužnice na način da su okrivljeni ostali samo već navedeni djelatnik HV i djelatnik Nove TV, s time da je na jednom mjestu bio otkriven identitet prethodno okrivljenog ovdje tužitelja, a na drugom mjestu to je bilo zatamnjeno.
Također, bilo je vidljivo da je došlo do razdvajanja postupaka i da je Županijski sud u Zagrebu u odnosu na ovdje tužitelja donio nekakvo rješenje. Upravo navedene činjenice koje su bile vidljive iz te optužnice koja je objavljena na e oglasnoj ploči citirane su u članku koji je objavljen. U trenutku objave nije joj bilo jasno što se dogodilo s tužiteljem u okviru toga postupka. Tek nakon objave članka posredstvom odvjetnika došla je do dokumenta iz kojeg proizlazi da je postupak protiv tužitelja obustavljen, a zaprimila je i zahtjev odvjetnice tužitelja za objavu ispravka, ali smatrala je taj zahtjev neosnovanim zbog točnosti činjenica, upućivanja na cenzuru, kao i zbog opravdanog interesa javnosti da su protiv tužitelja provođeni izvidi i da je optužnica prije zakonskog roka maknuta sa oglasne ploče.
Bilo je vidljivo da se radilo o postupku protiv većeg broja osoba koje su bili članovi grupe What's App grupe naziva Forberovi dečki i Isusova jazbina u kojoj je kolala dječja pornografija dok je protiv nekih od sudionika postupak nastavljen, u odnosu na tužitelja postupak je obustavljen. Smatra da je postojao javni interes jer se radi o osobi koju je ministar odgojio te za koju smatra da mora pratiti sustav vrijednosti koji se očekuje od ministra. Nije provjeravala točnost informacije prije objave, jer je vidjela dokument na oglasnoj ploči. U međuvremenu izmijenila je naslov članka istoga dana kada je zaprimila zahtjev za objavu ispravka te smatra da je time ispravila navode iz članka. Uz članak objavljena je fotografija tužitelja i njegove supruge koje je tužitelj sam stavio na svoj Facebook profil a na kojemu profilu tužitelj egzistira pod imenom Riky Sanchez.
14. Iz iskaza tužitelja u bitnome proizlazi kako je došlo do objave predmetnoga teksta u kojemu piše da je on optužen za distribuciju dječje pornografije, što je apsolutno netočno i spada u sfere fikcije. Inače, otac je troje malodobne djece te je pored svih neistina koje su navedene u tome članku objavljena i slika njegove djece, tako da su njegovu kćer staru 14 godina prijatelji pitali da je li joj tata pedofil. Uz to dobio je hrpu telefonskih poziva gdje nikome nije bilo jasno što se događa. Apsolutno svi navodi iz toga članka su neistiniti te je on pokrenuo postupke i zatražio ispravak. Sve što je objavljeno je neistina, protiv njega se ne vodi nikakav postupak i ja nema ništa s time te je sva dokumentacija javnog tijela koje to potvrđuje dostavljena tuženici. I u poslovnom svijetu pretrpio je razne negativne posljedice objave ovoga članka pa su ga tako banke počele tražiti dostavu rješenja da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, što se prije nikada nije tražilo.
Tuženica ga nije kontaktirala prije objave članka niti je tražila kakvo razjašnjenje niti provjeru. Bio je član samo jedne What's App grupe koja se zove Forberovi dečki i u toj grupi nikada nije razmjenjivao nikakve poruke koje bi sadržavale dječju pornografiju kao što je to utvrđeno i pred sucem istrage koji je o tome donio rješenje da obustavi postupak koje je pravomoćno. Samo izmjenom naslova članka nije nestala šteta koja mu je počinjena. Kaznena prijava koja se navodi u članku je pravomoćno odbačena, u njoj je bilo 6500 ljudi, a pravomoćno je odbačena šest mjeseci prije objave predmetnog članka. On na svome Facebook profilu nema slike svoje djece, dok ih ima supruga na svome Facebook profilu. 1
5. Iskazi stranaka su prihvaćeni, s obzirom da u pogledu činjenica ne sadrže proturječnosti, dok se proturječnost sastoji u stavu stranaka jesu li ostvarene pretpostavke za objavu ispravka predmetnog članka, što je pravno pitanje o kojemu odluku donosi sud. 16. Uvidom u optužnicu koja prileži spisu uz odgovor na tužbu vidljivo je kako iz iste ne proizlazi da bi ta optužnica teretila tužitelja za dječju pornografiju, kako je to nesporno navedeno u naslovu predmetnog članka prije njegove izmjene; dok iz iste proizlazi da je protiv tužitelja postojala kaznena prijava zbog toga djela, a koja je, prema navodima obje stranke odbačena, i to pravomoćno, šest mjeseci prije objave članka, kako navodi tužitelj, a što je u skladu i s potvrdom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 11. rujna 2024., koja prileži tužbi i iz koje proizlazi kako se protiv tužitelja ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – iskorištavanjem djece za pornografiju niti je zaprimljena optužnica Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu radi istog kaznenog djela.
16.1. Navedena potvrda dostavljena je punomoćnici tužitelja istoga dana kada je o tome poslala upit, iz čega proizlazi kako je informacija o tome vodi li se ili ne vodi kazneni postupak protiv tužitelja zbog počinjenja tako teškog kaznenog djela mogla biti pribavljena na brz i jednostavan način. 16.2. Tuženica i sama u svome iskazu navodi kako joj u trenutku objave nije bilo jasno što se dogodilo s tužiteljem u okviru toga postupka, tako da iz izvedenih dokaza u ovome postupku proizlazi kako tuženica u pogledu objave članka pod naslovom „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“ nije poduzela niti jednu mjeru radi potvrde točnosti informacije, a ni sama nije bila sigurna u njezinu točnost, a provjeru je mogla izvršiti na brz i jednostavan način traženjem od nadležnog tijela.
16.3. Stoga, u pogledu naslova članka prije njegove izmjene ni tuženica u postupku ne spori da se radi o netočnoj činjenici, a što jasno potvrđuje i njezina radnja kojom je taj naslov izmijenila iz „IMAMO DOKAZ Optužnica koja tereti sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila dostupna svima“ u „Optužnica iz koje se vidi kaznena prijava koja je teretila sina ministra Radovana Fuchsa za dječju pornografiju nestala sa sudske oglasne ploče Ministarstva pravosuđa, 4 dana bila javno dostupna svima“. 17. Što se tiče istoga članka, ali pod izmijenjenim naslovom, tuženica upire na slobodu izražavanja i zabranu cenzure, dok tužitelj upire na svoje pravo na dostojanstvo, ugled i čast, kao i privatnost osobnog i obiteljskog života, posebno uzevši u obzir objavljenu fotografiju njega, supruge i djece, čiju objavu tuženica u svome iskazu niti ne spori, navodeći da je istu preslikala sa Facebook profila.
17. Kada se radi o takva dva suprotstavljena prava, potrebno je provesti test razmjernosti i ispitati legitimnost ciljeva miješanja u pravo na slobodu izražavanja, a koji su navedeni u drugom stavku članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija). Naime, kada neka izjava utječe na ugled, čast, dostojanstvo ili prava drugih, taj je sukob potrebno rješavati vaganjem relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti: s jedne strane, pravo na slobodu izražavanja i, s druge strane, pravo na poštovanje osobnog života drugih (čl. 8. Konvencije).
Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo diskrecijsko odlučivanje pri odgovaranju na pitanje koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju i kojemu je od njih potrebno pružiti zaštitu, ocjena se daje prema sljedećim okolnostima: - doprinos raspravi u javnom interesu, - u kojoj je mjeri osoba o kojoj je riječ poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava, - prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi, - metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost, - sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije te – ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak (tzv. chilling effect) – tako u raznim presudama Europskog suda za ljudska prava, posebno presudama velikog vijeća (Perincek protiv Švicarske [VV], stavak 198.; Axel Springer AG protiv Njemačke [VV], stavci 83. – 84.; Von Hannover protiv Njemačke (br. 2) [VV], stavci 104. – 107.). 17.1. Što se javnog interesa tiče, javni interes obično se odnosi na pitanja koja utječu na javnost u tolikoj mjeri da ona može legitimno iskazati interes za njih, koja privlače pažnju javnosti ili koja je u značajnoj mjeri zabrinjavaju, posebice kada utječu na dobrobit građana ili život zajednice (Satakunnan Markkinapörssi Oy i Satamedia Oy protiv Finske [VV], stavak 171.).
U konkretnom slučaju, sud smatra da ne postoji legitiman interes javnosti o postojanju kaznene prijave koja je pravomoćno odbačena, s obzirom da ona nakon odbačaja ne egzistira, a pritom iz iskaza tužitelja proizlazi kako je pravomoćnost odbačaja kaznene prijave nastupila šest mjeseci prije objave predmetnog članka. 17.2. Drugi kriterij odnosi se na činjenicu da javnost ima pravo biti informirana, što je osnovno pravo u demokratskom društvu koje, u određenim posebnim okolnostima, može obuhvaćati i aspekte privatnog života javnih osoba, posebno kad su u pitanju političari (Von Hannover protiv Njemačke (br. 2) [VV],stavak 64. Tuženica upućuje na okolnost da je tužitelj sin ministra te se radi o osobi koju je ministar odgojio i za koju smatra da mora pratiti sustav vrijednosti koji se očekuje od ministra. Dakle, u postupku nije niti sporno da se ne radi o tužitelju kao javnoj osobi, već o sinu javne osobe odnosno političara, tako da kriterij da se radi o javnoj osobi nije ispunjen u konkretnom slučaju.
17.3. Treći kriterij odnosi se na prethodno ponašanje tužitelja, u sklopu kojega se misli na prethodne objave i to voljom pojedinca te prethodno toleriranje objave ili sudjelovanje u objavama o svojem privatnom životu (Couderc i Hachette Filipacchi Associés protiv Francuske [VV], stavak 130.). U konkretnom slučaju iz izvedenih dokaza ne proizlazi da bi tužitelj i na koji način bio medijski eksponiran prije predmetne objave. 17.4. Uzimajući u obzir način pribavljanja informacije ili fotografije naglašava se važnost dobivanja suglasnosti dotičnih osoba te manje ili više snažan osjećaj zadiranja koji fotografija izaziva (Von Hannover protiv Njemačke, stavak 59.; Gurgenidze protiv Gruzije, stavci 55. – 60.; Hachette Filipacchi Associés protiv Francuske, stavak 48.).
Kako je prethodno već navedeno, iako iz sadržaja spisa proizlazi kako je tuženica na brz i jednostavan način od nadležnog suda mogla dobiti informaciju vodi li se ili ne vodi protiv tužitelja kazneni postupak protiv tako teškog i difamirajućeg djela, ona to nije učinila niti je poduzela ikakvu radnju prethodne provjere točnosti informacije koju objavljuje u odnosu na tužitelja. 17.5. U pogledu sadržaja, forme i posljedice objavljene informacije, kad god je riječ o informacijama koje se odnose na privatni život druge osobe, novinari trebaju, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir utjecaj informacija i slika koje će se objaviti prije nego što se one objave (Couderc i Hachette Filipacchi Associés protiv Francuske [VV], stavak 140.). U konkretnom slučaju, radi se o teškim posljedicama koje su se mogle pretpostaviti, s obzirom da se radi o teškom kaznenom djelu koje itekako baca stigmu, a sve to uzevši u obzir da je tužitelj otac troje maloljetne djece, čime je utjecaj objave takve informacije još veći i teži na pravo tužitelja na miran obiteljski život.
Tome pridonosi i činjenica da se radi o objavi putem Interneta, čime je opasnost koju internetski sadržaj i komunikacija predstavljaju za ostvarivanje i uživanje ljudskih prava i sloboda, posebno prava na poštovanje privatnog života, sigurno veća od opasnosti koju predstavlja tisak (Delfi AS protiv Estonije [VV], stavak 133.). 17.6. Što se tiče mjere koja se traži tužbom u ovome predmetu i mogućem obeshrabrujućem učinku, valja navesti kako se u ovome predmetu ne potražuje naknada štete isplatom novčane satisfakcije, već isključivo objava ispravka i uklanjanje predmetnog članka, kako bi povreda prestala, odnosno, kako daljnja šteta ne bi nastajala. 18. Iz provedenog testa razmjernosti, dakle, proizlazi veća težina tužiteljeva prava na privatnost osobnog i obiteljskog života, kao i prava na dostojanstvo, ugled i čast, s obzirom da tužitelj nije javna osoba (bez obzira što je tužiteljev otac javna osoba te bez obzira što je supruga tužitelja ravnateljica
Poliklinike u vlasništvu Grada Zagreba); s obzirom da se radi o teškoj povredi njegova prava na dostojanstvo, ugled i čast te prava na privatnost osobnog i obiteljskog života uzevši u obzir da je predmetnim člankom doveden u vezu s kaznenim djelima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – iskorištavanjem djece za pornografiju, što predstavljaju teško difamirajuća i stigmatizirajuća kaznena djela; s obzirom da tuženica niti tvrdi niti dokazuje da je poduzela ikakvu provjeru točnosti informacija prije njihove objave te uzevši u obzir da nije postupila po zahtjevu za objavu ispravka, a da objava toga ispravka nema obeshrabrujući efekt na medijsko izvještavanje i slobodu izražavanja. 18.1. Naime, što je navod ozbiljniji, utoliko i činjenična osnova treba biti čvršća (tako i Ustavni sud u odluci U-III-5408/2008 od 4.4.2012., koja se referira na stajališta Europskog suda za ljudska prava iz odluke Europapress holding protiv Hrvatske od 22.10.2009., zahtjev br. 25333/06), a to znači da je potrebno utvrditi je li medij prije objavljivanja proveo istraživanje u dobroj vjeri i u skladu s uobičajenom novinarskom obvezom provjeravanja činjeničnih navoda.
19. Na temelju dokaznog postupka utvrđeno je kako je objavom predmetne informacije došlo do povrede prava osobnosti tužitelja i to prava na ugled i dobar glas te čast, kao i privatnost, sadržanima u čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosim (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO). Naime, i fizičkoj i pravnoj osobi pripada pravo na čast i dostojanstvo kao izraz poštovanja prema činjenici njihova postojanja ili društvenoj funkciji, a riječ je o neimovinskim dobrima pripadajućima svakoj osobi. Ugled se ogleda kao priznanje na čast i dostojanstvo koje se očituje ili izražava kao poštovanje osobe u njezinu životnu okruženju, dok čast i dostojanstvo, s jedne strane i ugled s druge strane mogu biti ugroženi postupanjem koje najčešće kvalificiramo kao uvredu ili klevetu (iznošenje ili prenošenje za drugoga nečeg neistinitog što može škoditi njegovoj časti i ugledu u njegovu životnom okruženju, pri čemu kleveta može biti učinjena izravnom izjavom, ali i insinuacijom).
19. Objavljene informacije takve su naravi da njihovom objavom nesporno dolazi do povrede prava na ugled i dobar glas te čast, kao i privatnost; dok činjenica da su navedena prava tužitelja povrijeđena proizlazi i iz njegova iskaza u kojemu navodi da su njegovu kćer staru 14 godina prijatelji pitali da je li joj tata pedofil, da je primio velik broj telefonskih poziva gdje nikome nije bilo jasno što se događa te da je i u poslovnom svijetu pretrpio razne negativne posljedice objave ovoga članka pa su ga tako banke počele tražiti dostavu uvjerenja da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, što se prije nikada nije tražilo.
20. S obzirom na sve navedeno, u ovome postupku tužitelj je dokazao da su mu, u skladu s odredbom čl. 40. st. 1. ZM povrijeđena prava i interesi i to prava osobnosti na ugled, dobar glas i čast te privatnost osobnog i obiteljskog života, dok tuženik nije dokazao točnost objavljenih informacija u pogledu prvotnog naslova predmetnog članka niti je dokazao, u odnosu na izmijenjen naslov, da je time objavljen ispravak u smislu odredbe čl. 40. st. 6. ZM. U odnosu na tako izmijenjen naslov, valja ukazati i na odredbu čl. 48. st. 2. ZM, kojom je propisano da je t , dok tuženica, osim navedenog, ne navodi da bi postojao koji drugi od razloga zbog kojih nije dužna objaviti traženi ispravak. 21. Iz svih navedenih razloga prihvaćen je tužbeni zahtjev, kojim tužitelj traži od tuženice objavu ispravka, u skladu s odredbom čl. 42. st. 1. i 2. ZM te odredbe čl. 46. ZM, na način kao u izreci ove presude pod točkom I. 22.
Prihvaćen je i zahtjev za uklanjanje predmetnog članka, pri čemu je naveden naslov koji je aktualan, iako se radi o istome članku koji je objavljen pod naslovom iz točke I. izreke. Pritom valja navesti kako time ne dolazi do cenzure, kako upire tuženica, s obzirom da se radi o zahtjevu u smislu odredbe čl. 1048. ZOO prema kojoj odredbi svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugog nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povrjeđuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. Stoga nemanikakve zapreke da se uz zahtjev za naknadu štete temeljem ZM zatraži i uklanjanje informacije koja je izvor povrede prava osobnosti, a sve pozivom na već navedeni čl. 1048. ZOO.
Pritom su danas novi mediji dostupni globalno i obuhvaćaju cijeli svijet pa je tako putem Interneta moguće u svakom trenutku doći do ogromnog broja informacija koje su pohranjene i objavljene godinama ranije, i što sve nije bio slučaj kada su prevladavale tiskovine i gdje je dostupnost informacija bila u pravilu nekoliko dana nakon objave u tiskanom mediju. Stoga nema učinkovite pravne zaštite bez mogućnosti uklanjanja spornih sadržaja s Interneta, jer se u protivnom nastavlja s postupcima povrede prava osobnosti i čak povećava šteta (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 1331/16 od 23. siječnja 2018.koja se referira na stajalište iz presude Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu od 16. lipnja 2015. povodom zahtjeva broj 64569/09 u predmetu Delfi AS protiv Estonie). 23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a s obzirom na uspjeh tužitelja u sporu u cijelosti.
Tako je tužitelju dosuđen trošak sastava i tužbe po punomoćniku odvjetniku u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa) te zastupanja uženiku, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom na ročištu 27.11.2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), što ukupno čini 200 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 2,00 Eur (Tbr. 50. Tarife) i porez na dodanu vrijednost (Tbr. 42. Tarife) iznosi 500,00 Eur. Tome iznosu dodan je iznos plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 48,23 Eur i presudu 96,45 Eur, tako da su sveukupno tužitelju dosuđeni troškovi postupka u visini od 644,68 Eur, a na koji iznos teče zatezna kamata od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
U Zagrebu, 2. prosinca 2024. Sutkinja: Ela Mišura Stopfer UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 3 dana (čl. 52. st. 1. ZM), a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila.odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.' - piše u presudi kojom je sinu ministra Radovana Fuchsa sutkinja Ela Mišura Stopfer dala za pravo. Na presudu je uložena žalba 6. prosinca ove godine i nevjerojatnom je brzinom, dan nakon odluke, 11. prosinca o.g. predmet dodijeljen sutkinji Sandri Artuković Kunšt kao što smo saznali pretragom e-predmeta.
VEZANE TEME