Na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, sutkinja Ksenija Šimić odlučivala je u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošačice Anite Palac. Prijedlog njezinog osobnog stečaja na sud je stigao od Financijske agencije RH. Sutkinja je tako 10. rujna 2024. godine istodobno otvorila i zatvorila taj postupak. Također, oslobodila je Anitu Palac preostalih obveza u odnosu na njene brojne vjerovnike. Prvi na listi vjerovnika bila je HEP Elektra koja je imala ovrhu izdanu po javnoj bilježnici Ladi Draškić. Radilo se o ovrsi od veljače 2022., s glavnicom od 53,71 eura, kamatom od 9,25 eura i trošakom od 59,06 eura. Pod dva je druga ovrha HEP Elektre koju je izdao Općinski građanski sud u Zagrebu zaprimljena krajem studenog 2022., s glavnicom 50,54 eura, kamatom od 16,95 eura i trošakom od 59,06 eura. Treća na listi je ovrha izdana od javne bilježnice Suzane Hrabre iz Zadra u kojoj je isti vjerovnik, zaprimljena u siječnju 2022. s glavnicom od 49,36 eura, kamatom od 18,19 eura i trošakom od 59,06 eura.

Potom slijedi dug prema Općini Sv. Filip i Jakov, zaprimljena u prosincu 2022. s glavnicom od 75,46 eura, kamatom od 9,59 eura i troškom od 26,54 eura. Sljedeća je ovrha v.d. javne bilježnice Anite Škurjanec izdana u ime zadarske Čistoće a zaprimljena u svibnju ove godine. Glavnica je iznosila 40,57 eura, kamata: 14,16 eura a trošak 29,99 eura. Tu je i ovrha izdavatelja - Općinski građanski sud u Zagrebu, izdana u korist Čistoće iz Zadra u travnju o.g. s glavnicom od 44,74 eura, kamata od 6,49 eura i trošakom od 34,29 eura. Zatim se od točke 7. do točke 11. nižu isti navedeni vjerovnici s raznim iznosima duga a koje bi bilo previše sad nabrajati. Dakle, izgledno je kako uspješna poduzetnica Anita Palac nije plaćala račune za struju a ni čistoću za nekretninu na moru. Potom slijedi ovrha izdana po javnoj bilježnici Zinki Šlogar-Batušić u ime vjerovnika BMD iz Sesveta od prosinca 2021. s glavnicom od 319,02 eura, kamata od 400,16 eura te troškom od 150,81 eura. Na 12-om mjestu je ovrha javne bilježnice Sandre Čulin - Palinić iz Samobora izdana u korist Croatia osiguranja a zaprimljena u listopadu 2022.

Iznos glavnice je 292,98 eura, kamata 288,11 eura a trošak: 87,27 eura. Potom se od točke 13. dalje nižu vjerovnici od Grada / Općine Sv. Filip i Jakov, HEP Elektre, pa tako sve do točke 18. kad se pojavljuje ovrha Općinskog građanskog suda u Zagrebu u ime Komunalca iz Biograda na moru. Piše da je ta ovrha zaprimljena u siječnju 2024. s glavnicom od 71,25 eura, kamata od 18,91 eura te troškom od 59,06 eura. Pod točkom 20. ponovno je ovrha sesvetske bilježnice u ime BMD d.o.o. iz Sesveta od prosinca 2021. Iznos glavnice je 196,32 eura, kamata: 357,38 eura i troška od 148,78 eura. Na listi vjerovnika Anite Palac dalje slijede zadarska Čistoća, ponovno HEP Elektra, ali i Gradska plinara Zagreb - opskrba. Ona ju tereti za dug do travnja o.g. Potom su na listi vjerovnika ponovno HEP Elektra, Sv. Filip i Jakov, tvrtka BMD pa tako sve do točke 28. gdje se kao vjerovnik pojavljuje Financijska agencija po osnovi naknade 'za provedbu/izvršenje osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 80,97 eura'. Nadalje je iz obrazloženja vidljiv tijek osobnog bankrota uspješne zagrebačke poduzetnice Anite Palac.

Citiramo: 'Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) podnijela je ovom sudu prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača Anita Palac. Uz svoj prijedlog FINA je dostavila dokaz o slanju poziva potrošaču na dostavu očitovanja za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, presliku povratnice za potrošača, poziv na očitovanje. Odredba članka 79.c. stavak 2. Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine, broj 100/15, 67/18 i 36/22, dalje u tekstu: ZSP) propisuje da ako se potrošač ne očituje u roku od 15 dana od dana dostave poziva ili dostavi popis imovine, smatrat će se da je suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom. Uvidom u prijedlog za provedbu sud je utvrdio da se potrošač nije očitovao po pozivu FINE, pa se smatra da je suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom.

Odredba članka 79.a. stavak 2. ZSP propisuje da se jednostavni postupak stečaja potrošača može provesti nad imovinom potrošača ako: – u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kuna/2.654,46 EUR s osnova glavnice i – je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje neprekinuto trajalo duže od tri godine. Sud je službenim putem od FINE pribavio podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA, kao i podatke o imovini potrošača. Uvidom u podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA utvrđeno je da potrošač ima evidentirane tražbine radi prisilnog ostvarenja opisane pod točkom III/ izreke rješenja, uz napomenu da se radi o osnovama iz članka 79.a. stavak 2. ZSP, te da potrošač ima evidentirano 4816 dana neprekinute blokade.

Prema odredbi članka 79.g. stavak 1. ZSP sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača ako utvrdi da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka ili manja od 10.000,00 kuna/1.327,23 EUR. Potrošač nije dostavio popis svoje imovine, pa se smatra kako je naveo kako nema nikakve imovine. Vjerovnik Croatia osiguranje d.d. u podnesku od dana 7. ožujka 2024. godine navodi nije suglasan s prijedlogom za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača u odnosu na gore navedenog potrošača. Isto tako, vjerovnik napominje kako nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 79.a stavak 2. i 3. Zakona o stečaju potrošača za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača. Nadalje, ističe kako gore navedeni potrošač raspolaže odgovarajućom imovinom, da vjerovnik namjerno povrjeđuje svoju dužnost izvješćivanja i suradnje prema Zakonu o stečaju potrošača s obzirom da se isti nije očitovao na otvaranje jednostavnog stečajnog postupka te isti ne sudjeluje u istom.

Vjerovnik navodi da je potrošač u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja namjerno onemogućio namirenje vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze a što je vidljivo iz očevidnika Fine odnosno datumima zaprimanja navedenih osnova. Vjerovnik moli sud da s obzirom na mogućnost stjecanja odnosno odricanja od nasljedstva traži od potrošača očitovanje da li se u prethodne tri godine odrekao nasljedstva ili je ustupio svoj nasljedni dio. Kako bi se utvrdilo da li je potrošač djelovao nepošteno i nesavjesno te tako umanjivao vrijednost svoje imovine. Nadalje navodi kako prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača ne sadrži sve potrebne podatke, opisane u članku 79.d ZSP, da je prijedlog podnesen izvan zakonskog roka od strane Financijske Agencije, da u prijedlogu tražbine vjerovnika nisu točno iskazane i navedene, pa predlaže prijedlog odbaciti kao nepravovremen, nepotpun i neosnovan.

Nadalje ističe kako popis imovine potrošača ne odgovara stvarnom stanju stvari, s obzirom na to da se može i mora presumirati da svaka osoba ima u vlasništvu određene pokretnine koje se nalaze u nekretnini u kojoj ista živi. Vjerovnik ističe, kako isti nema ovlasti provjeriti vlasništvo pokretnina potrošača jer ne može ulaziti u nekretninu istog i utvrditi popis pokretnina, da je navedeno dužan provjeriti sud, sukladno članku 79.f stavak 2. ZSP Također, ako je dužnik u radnom odnosu, a nije naveo da ima imovinu, isti nije pošten, jer se svaka vrsta primanja smatra financijskom imovinom, koja se mora uvrstiti u popis imovne. S obzirom na navedeno, vjerovnik moli sud da izvrši savjestan i sveobuhvatan uvid u potrošačeve pokretnine koje se nalaze u nekretnini u kojoj potrošač živi te da sastavi pljenidbeni popis pokretnina koje bi prodajom ušle u stečajnu masu, a iz koje bi se razmjerno namirili vjerovnici.

Ujedno, budući da potrošač nije u Popisu naveo imovinu koja bi odgovarala stvarnom stanju, traži da sud potrošača proglasi nepoštenim i uskrati mu oslobođenje od preostalih obveza sukladno članku 75. Zakona o stečaju potrošača te da postupi u skladu s člankom 79.m istog zakona, odnosno da obustavi stečajni postupak. Drugi vjerovnici potrošača nisu u povodu poziva iz oglasa objavljenog na mrežnoj stanici e-oglasna ploča sudova obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa. Napominje se da spisu prileži podnesak od 8. ožujka 2024., u kojemu vjerovnik potrošača u stečaju Anite Palac, koji nije naznačio svoje ime i prezime, niti adresu ili OIB, navodi da obavještava sud kako potrošač ima vlasnički udjel koji čini 100% vlasništva trgovačkog društva Laso komunikacije d.o.o., Tuškanac 64a, Zagreb, da navedeno društvo posluje uspješno te da bi isto trebalo biti prepoznato kao imovina potrošača iz kojeg se mogu namiriti vjerovnici.

Sud je službenim putem primjenom odredbe članka 79.f. stavak 2. ZSP pribavio podatke o imovini potrošača, te je tako uvidom u Evidenciju dohodaka i primitaka od 10. rujna 2024., utvrdio da je potrošač u 2021. godini imao ukupan dohodak s osnova plaće u iznosu od 23.870,60 kn te neoporezive primitke u iznosu od 8.000,00 kn, i to iznos od 5.000,00 kn s osnova nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.), iznos od 3.000,00 kn s osnova prigodne nagrade do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.); da je u 2022. godini imao ukupan dohodak s osnova plaće u iznosu od 59.325,76 kn te neoporezive primitke u iznosu od 17.500,00 kn, i to iznos od 7.500,00 kn s osnova nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.), iznos od 5.000,00 kn s osnova prigodne nagrade do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), iznos od 5.000,00 kn s osnova novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova smještaja i prehrane radnika do propisanog iznosa; da je u 2023. godini imao ukupan dohodak s osnova plaće u iznosu od 8.478,55 EUR; da je u 2024. godini imao ukupan dohodak s osnova plaće u iznosu od 5.737,69 EUR.

Uvidom u podatke Visokog trgovačkog suda utvrđeno je da potrošač vlasnik 33,33% udjela, nominalne vrijednosti 7.000,00 kn, u društvu Inovativni mediji d.o.o. u stečaju, pa zbog pravnog statusa tog društva udjel potrošača nema nikakvu vrijednost. Također uvidom u podatke Visokog trgovačkog suda utvrđeno je da potrošač vlasnik 100% udjela, nominalne vrijednosti 20.000,00 kn, u društvu Laso komunikacije d.o.o., koje je prema podacima RGFI javna objava u 2023. godini ostvarilo gubitak u iznosu od 14.928,30 EUR, pa zbog navedenog postotak udjela potrošača u navedenom društvu nema nikakvu unovčivu vrijednost. Od ostale imovine potrošač nema ništa. Međutim, uzimajući u obzir da je potrošač 4816 dana u neprekinutoj blokadi, ovaj sud zaključuje da potrošač, iako je u zadnje tri godine ostvario novčana primanja, nema slobodnih novčanih sredstava, odnosno zbog postojanja dugotrajne blokade nema sredstava koja bi mogla ući u stečajnu masu i biti predmetom unovčenja u ovom postupku.

Napominje se da je na pojedinim neoporezivimprimicima ovrha ograničena u smislu odredbe članaka 172. Ovršnog zakona ("....). S obzirom na navedeno, u ovom su slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, a kako je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kuna/1.327,23 EUR, to postoje uvjeti iz odredbe članka 79.g. stavak 1. ZSP za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog stečajnog postupka nad imovinom potrošača. Pritom valja reći da potrošač u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane i osnove koje je FINA prestala izvršavati sukladno odredbi članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 68/18). Međutim, te osnove zajedno s osnovama iz članka 79.a. stavak 2. ZSP prelaze iznos od 20.000,00 kuna / 2.654,46 EUR (glavnica iznosi 57.271,70 EUR), radi čega na te osnove nije mogla biti primijenjena odredba članka 79.g. stavak 4. ZSP.

U odnosu na navode vjerovnika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, prema kojima nije suglasan s prijedlogom za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača u odnosu na navedenog potrošača, ističe se taj navod nije pravno odlučan budući da je u članku 79.b stavak 1. ZSP propisano da kad se ispune pretpostavke iz članaka 79.a stavak 2. ZSP, Fina će pozvati potrošača da se u roku od 15 dana od dana dostave poziva očituje da li je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom , dok s druge strane nije propisano da bi Fina bila dužna pozvati vjerovnike potrošača na davanje suglasnosti. U odnosu na navode vjerovnika kako gore navedeni potrošač raspolaže odgovarajućom imovinom, te da moli sud da s obzirom na mogućnost stjecanja odnosno odricanja od nasljedstva traži od potrošača očitovanje da li se u prethodne tri godine odrekao nasljedstva ili je ustupio svoj nasljedni dio, kako bi se utvrdilo da li je potrošač djelovao nepošteno i nesavjesno te tako umanjivao vrijednost svoje imovine, navodi se da je prema članku 79.f. stavak 1.

ZSP, koji propisuje da će sud na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objaviti oglas koji sadržava između ostaloga poziv svim vjerovnicima potrošača da u roku od 45 dana od objave oglasa ospore popis imovine koji je potrošač dostavio ili da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje, što znači da je obaveza vjerovnika da obavijesti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa. S druge strane, u članku 79.f. stavak 2. ZSP pripisano je da je sud dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača putem FINE, koja je ovlaštena podatke o potrošačevoj imovini pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koje vode evidencije o imovini potrošača.

Porezna uprava omogućit će dostupnost podataka sadržanih u evidenciji o osobnim identifikacijskim brojevima bez potrebe ishođenja suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela koje tražene podatke dostavlja u navedenu evidenciju. Da je sud postupio sukladno navedenom članku vidljivo je iz točke 11. i 12. obrazloženja rješenja. Navode prema kojima vjerovnik namjerno povrjeđuje svoju dužnost izvješćivanja i suradnje prema ZSP s obzirom da se isti nije očitovao na otvaranje jednostavnog stečajnog postupka te isti ne sudjeluje u istom, te da je potrošač u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja namjerno onemogućio namirenje vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze a što je vidljivo iz očevidnika Fine odnosno datumima zaprimanja navedenih osnova, vjerovnik ničimnije dokazao. Ostale navode iz podneska prema kojima prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača ne sadrži sve potrebne podatke, opisane u članku 79.d Zakona o stečaju potrošača, kako je prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača podnesena izvan zakonskog roka odstrane Financijske Agencije, te da u navedenom prijedlogu za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača tražbine vjerovnika nisu točno iskazane, vjerovnik ničim nije dokazao.

Također vjerovnik neosnovano navodi da bi potrošač u konkretnom slučaju postupao nepošteno, a to budući da iz točke 14. i 15. obrazloženja proizlazi da je sud u ovom postupku utvrdio da potrošač zbog dugotrajne blokade nema slobodnih novčanih sredstava, odnosno zbog postojanja dugotrajne blokade nema sredstava koja bi mogla ući u stečajnu masu i biti predmetom unovčenja u ovom postupku, pa se stoga isti ne može smatrati nepoštenim. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.' - piše u sudskom dokumentu od 10. rujna 2024. godine sutkinje Ksenije Šimić. Protiv tog rješenja pravo na žalbu imaju potrošač i vjerovnici u roku od 15 dana a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu. Na kraju zaključimo kako se još jedno poznato ime iz svijeta biznisa našlo na našoj listi BANKROT - što svjedoč kako su mnogi poznati i uspješni zapravo, kako bi se u žargonu rekli, 'u banani'.