Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Mirna Jakovac 16. rujna o.g. odlučivala je u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača Dmitrija Železnjaka iz Zagreba. Prijedlog osobnog bankrota nad tim tajkunom stigao je od Financijske agencije RH. Sutkinja Jakovac odbila je samo jedan dio Finininog prijedloga, u odnosu na osnove P-1964/21 kao osnovan. FINA je inače prjedlog osobnog bankrota nad Železnjakom podneijela  9. listopada 2023. godine. U sudskom rješenju piše kako se istodobno otvara i zatvara jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača Dmitrija Železnjaka iz Zagreba. Tajkun i tvorac votke Akvinta istodobno je oslobođen preostale obveze u odnosu na Finu, odnosno iznosa od 9,29 eura, vjerovnika - tvrtke 'Luka d.d. iz Splita za iznos 34,10 eura po osnovi kamate, za iznos 218,99 eura po osnovi naknade troška i za svaki naknadni iznos kamate i troška koji eventualno dospije na temelju osnove P-321/19'.

Železnjaka je sutkinja oslobodila obveza i u odnosu na vjerovnika RH, odnosno Ministarstvo financija iz 'na temelju osnove P-321/19 koju je izdao Trgovački sud u Splitu za iznos 53,09 eura po osnovi glavne tražbine i za svaki naknadni iznos kamate i troška koji eventualno dospije na temelju osnove P-321/19'.Železnjak neće više dugovati ni Kliničkom bolničkom centru Zagreb na temelju ovrhe koju je izdala v.d. javna bilježnica Maja Radovani iz Solina 'za iznos 63,84 eura po osnovi glavne tražbine, za iznos 37,85 eura po osnovi kamate, za iznos 122,10 eura po osnovi naknade troška i za svaki naknadni iznos kamate i troška koji eventualno dospije na temelju osnove Ovrv-1005/19'. Iz obrazloženja je vidljivo kako je Financijska agencija podnijela prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača Dmitrija Železnjaka.

U dokumentu piše: 'Člankom 79.c. stavak 4. Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine, broj 100/15 i 67/18, dalje u tekstu: ZSP) propisano je da se smatra da je potrošač suglasan s provedbom postupka jednostavnog stečaja potrošača nad njegovom imovinom ako se potrošač u roku 15 dana od dana dostave poziva na očitovanje ne očituje ili ako dostavi popis imovine, dok je člankom 79.c stavak 5. ZSP-a propisano da se, ako potrošač koji je suglasan s provedbom postupka jednostavnog stečaja nad njegovom imovinom ne podnese popis svoje imovine, smatra da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici.

Uvidom u prijedlog za provedbu jednostavnog stečaja potrošača, sud je utvrdio da se potrošač nije očitovao nakon primitka poziva Financijske agencije pa se, na temelju članka 79.c stavak 4. ZSP-a, u vezi s člankom 79.c stavak 5. ZSP-a smatra da je suglasan s provedbom postupka jednostavnog stečaja nad njegovom imovinom kao i da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici. Sud je oglasom od 29. svibnja 2024. pozvao vjerovnike u roku 45 dana od objave oglasa osporiti popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze nakojima temelje svoje tvrdnje, međutim vjerovnici nisu osporili popis imovine niti obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa.

Člankom 79.a stavak 2. ZSP-a propisano je da se jednostavni postupak stečaja potrošača može provesti nad imovinom potrošača ako potrošač u Očevidniku Financijske agencije na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja ima jednu ili više upisanih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 2.654,46 eura s osnova glavnice i ako je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje neprekinuto trajalo duže od tri godine. Člankom 79.a stavak 3. ZSP-a je propisano da će se jednostavni postupak stečaja potrošača provesti i radi namirenja vjerovnika čije osnove za plaćanje na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača nisu upisane u Očevidniku ako ih je Financijska agencija brisala iz tog Očevidnika istekom roka prema posebnom zakonu i ako nakon brisanja osnova za plaćanje u

Očevidniku nema upisaninih izvršenih osnova za plaćanje, a tražbine vjerovnika koje je Financijska agencija brisala s osnove glavnice ne prelaze iznos od 2.654,46 eura ili ako tražbine vjerovnika iz osnova za plaćanje koje je Financijska agencija brisala iz Očevidnika zajedno s tražbinama vjerovnika čije osnove za plaćanje su upisane u tom Očevidniku s osnove glavnice ne prelaze iznos od 2.654,46 eura. Sud je službenim putem od Financijske agencije pribavio podatke iz Očevidnika (podnesak Financijske agencije od 16. rujna 2024.) te utvrdio da je na dan 16. rujna 2024. u Očevidniku upisana osnova P-1964/21 koju je izdao Općinski građanski sud u Zagrebu, a podnesena je Financijskoj agenciji 18. ožujka 2022. Na temelju podataka iznesenih u podnesku od 16. rujna 2024., sud je utvrdio da je Financijska agencija do navedenog dana na temelju posebnog zakona brisala osnove kojima su utvrđene glavne tražbine u ukupnom iznosu 316,01 eura i to:

- osnovu P-321/19 koju je izdao Trgovački sud u Splitu, kojom je utvrđena tražbina vjerovnika Luka d.d. u iznosu 34,10 eura po osnovi kamata i 218,99 eura po osnovi troška, - osnovu P-321/19 koju je izdao Trgovački sud u Splitu, kojom je utvrđena tražbina vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, u iznosu 53,09 eura po osnovi glavnice, - osnovu Ovrv-1005/19 koju je izdao v.d. javnog bilježnika Maja Radovani, kojom je utvrđena tražbina vjerovnika Klinički Bolnički centar Zagreb, u iznosu 63,84 eura po osnovi glavnice, 37,85 eura po osnovi kamata i 122,10 eura po osnovi troška. Stoga, sud smatra da u ovom postupku nisu ispunjene pretpostavke propisane člankom 79.a stavak 2. ZSP-a za oslobođenje potrošača od obveze utvrđene u osnovi koja je upisana u Očevidnik, već su ispunjene pretpostavke propisane člankom 79.a stavak 3. ZSP-a za oslobođenje potrošača od obveza utvr

Naime, odredba članka 79.a stavak 2. ZSP-a propisuje kumulativne pretpostavke koje moraju biti ispunjenje da bi se nad imovinom potrošača mogao provesti postupak jednostavnog stečaja, a navedeni uvjeti su 1) da ukupan iznos glavnica iz osnova za plaćanje ne smije biti veći od 2.654,46 eura te 2) da navedene osnove moraju biti upisane u Očevidnik najmanje neprekidno tri godine.Sama okolnost što se radi o kumulativnim pretpostavkama znači da se one odnose na isti objekt, dakle na iste osnove za plaćanje. U suprotnom slučaju, ako bi sud zauzeo stav da se postojanje prve pretpostavke (ukupna visina iznosa svih glavnica) utvrđuje obzirom na osnovu za plaćanje za koju je predloženo pokretanje postupka stečaja potrošača, a da se druga pretpostavka (razdoblje od tri godine) utvrđuje obzirom na osnove koje nisu predmet ovog postupka, to bi imalo za posljedicu da se potrošača oslobađa od obveze namirenja tražbine koja je predmet postupka jednostavnog stečaja ne zato jer je osnova kojom je utvrđena ta tražbina bila upisana u

Očevidniku dulje od tri godine, nego zato jer je u Očevidniku dulje od tri godine bila upisana neka druga osnova,koja više nije upisana u Očevidnik, koja se moguće odnosi i na tražbinu koja je u postupku prisilnog namirenja namirena te koja nije predmet ovog postupka. Osim toga, obzirom se u postupku jednostavnog stečaja potrošača, za razliku od redovnog postupka stečaja potrošača, potrošač ne oslobađa obveze namirenja svih vjerovnika, nego samo onih vjerovnika čije obveze su nastale na temelju osnova koje su trenutno upisane u Očevidnik, sud smatra da se pretpostavke za oslobođenje od obveze namirenja, a samim time i pretpostavke za pokretanje postupka jednostavnog stečaja potrošača propisane člankom 79. a stavak 2. ZSP-a, ne mogu utvrđivati na temelju okolnosti koje se odnose na vjerovnike u odnosu na koje potrošač u ovom postupku neće biti oslobođen obveze namirenja tražbine.

U tom smislu valja reći da je smisao postupka jednostavnog stečaja potrošača osloboditi od dužnosti ispunjenja obveze poštenog potrošača jer su njegove obveze manjeg iznosa, a imovinske prilike nedostatne za ispunjenje tih obveza, zbog čega ta tražbina, iako je manjeg iznosa, nije namirena niti nakon tri godine, pri čemu je zakonodavac zauzeo stav da se tražbinom manjeg iznosa ima smatrati tražbina do 2.654,46 eura, nedostatnom imovinom ona imovina čija vrijednost nije veća od 1.327,23 eura, a razdobljem dostatnim za namirenje tražbine tog manjeg iznosa se ima smatrati razdoblje od najmanje tri godine.

Zbog navedenog, a kako se u postupku jednostavnog stečaja potrošač trajno oslobađa obveze namirenja vjerovnikove tražbine iako istu nije namirio, razdoblje od tri godine jest vrijeme koje je omogućeno vjerovniku da pokuša namiriti svoju tražbinu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava i tek ako vjerovnik u tome ne uspije, može se smatrati da predmetnu tražbinu niti neće biti moguće namiriti odnosno da trajanje i troškovi postupka njezinog namirenja neće biti razmjerni njezinoj visini, a čime će biti ispunjeni i uvjeti propisani člankom 79. a stavak 2. ZSP- a. Sud napominje da se vjerovniku ne može uskratiti njegovo pravo da pokuša namiriti svoju tražbinu na zakonitom predmetu prisilnog namirenja (novčana sredstva na računima potrošača), a to pravo mu je omogućeno upravo uvjetom da osnova za plaćanje mora biti najmanje tri godine upisana u Očevidnik.

Stoga, uskraćivanje vjerovnicima primjerenog vremenskog razdoblja za namirenje tražbine svakako bi predstavljalo povredu njihovih prava, diskriminiralo bi vjerovnike tražbina manjeg iznosa u odnosu na ostale vjerovnike, a moglo bi potaknuti i neodgovornost dužnika te stvaranje pogrešnog i pravno neprihvatljivog stava o nepotrebnosti ispunjenja obveza, što nikako ne bi bilo u skladu s smislom postupka jednostavnog stečaja potrošača. Zauzimanje suprotnog stava bi dovelo u pitanje i smisao vođenja sudskih postupaka, obezvrijedilo pruženu pravnu zaštitu te narušilo pravnu sigurnost obzirom bi potrošač imao mogućnost nedugo nakon nastanka obveze ishoditi oslobođenje od dužnosti njezinog ispunjenja jer bi postupak jednostavnog stečaja potrošača mogao biti pokrenut za svaku tražbinu čija visina samostalno ili u zbroju s ostalim upisanim tražbinama nije veća od

2.654,46 eura pa čak i ako bi se radilo o tražbini koja je tek pravomoćno utvrđena, a čime bi sadržajno bila oduzeta pravna snaga i odlukama državnih tijela pa tako i odlukama suda. Naime, u tim situacijama, kada vjerovnik pokrene postupak prisilnog namirenja odmah nakon pravomoćnosti i ovršnosti (sudske) odluke, a Financijska agencija odmah nakon upisa te osnove u Očevidnik pokrene postupak jednostavnog stečaja potrošača, potrošač bi bio oslobođen ispunjenja obveze utvrđene pravomoćnom (sudskom) odlukom nedugo nakon što je ta obveza pravomoćno nastala, a što bi i vođenje sudskih postupaka učinilo besmislenim, što opet, prema stavu suda, nije smisao postupka jednostavnog stečaja potrošača.

Sud isto tako ukazuje da bi zauzimanje suprotnog stava primoralo vjerovnike da ne pokreću postupke prisilnog namirenja na novčanoj tražbini po računima ovršenika ako, obzirom na prednosni red, nije izvjesno da će namirenje njihove tražbine započeti u roku tri godine, a čime se sadržajno vjerovnike neopravdano ograničava i potencijalno onemogućava u njihovom pravu na prisilno namirenje tražbine. Budući opisano ograničenje/onemogućavanje prava vjerovnika nikako ne može biti smisao ZSP-a, odredbe ZSP-a se moraju tumačiti na način koji sprječava nastanak takvog ograničavanja odnosno povrede prava vjerovnika, a ne na način koji ih uzrokuje. U konačnici, člankom 79. c stavak 2. ZSP-a je propisano da će Financijska agencija dostaviti poziv potrošaču u roku 30 dana od ispunjenja uvjeta iz članka 79.a stavka 2.

ZSP-a protekom tri godine od primitka negativnog očitovanja na poziv za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, rješenja o odbacivanju prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, rješenja o odbijanju prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača ili rješenja o obustavi jednostavnog postupka stečaja potrošača, dok je člankom 79. c stavak 3. ZSP-a propisano da će Financijska agencija dostaviti poziv potrošaču u roku 30 dana od ispunjenja uvjeta iz članka 79.a stavka 2. ZSP-a protekom tri godine od primitka pravomoćnog rješenja o oslobođenju od preostalih obveza ili pravomoćnog rješenja o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u jednostavnom postupku stečaja potrošača. Navedene odredbe su stupile na snagu naknadno odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama

Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine, broj: 36/22), a istima je omogućeno neograničeno pokretanje postupka jednostavnog stečaja potrošača odnosno postupak jednostavnog stečaja potrošača se može pokrenuti svake tri godine neograničen broj puta. Stoga, upravo zato jer se postupak jednostavnog stečaja potrošača pokreće kontinuirano svake tri godine, neovisno o ishodu prethodnog postupka jednostavnog stečaja (obustava, odbijen/odbačen prijedlog, otvoren stečaj), a čime se potrošačima omogućuje da svake tri godine iznova budu oslobođeni svih dugova, razdoblje od tri godine propisano člankom 79.a stavak 2. ZSP-a se treba računati uzimajući u obzir svaku pojedinu osnovu.Naime, odredba članka 79. c stavak 2. ZSP-a upravo omogućuje potrošaču, koji u trenutku donošenja odluke ne ispunjava uvjet iz članka 79. a stavak 2. ZSP-a u odnosu na određenu osnovu, da naknadno odnosno za tri godine bude oslobođen i obveze utvrđene tom osnovom.

Dakle, smisao navedene odredbe i jest u tome da svaki potrošač u konačnici bude oslobođen svih obveza odnosno da i potrošač koji nije ispunjavao uvjete za oslobođenje od obveza u odnosu na sve ili dio osnova, u narednom postupku (nakon tri godine), bude oslobođen i tih obveza. Stoga, okolnost što ukupno trajanje blokade potrošačevih računa (na temelju osnova koje su ranije bile upisane u Očevidnik i gore navedene osnove koja je sada upisana u Očevidnik) iznosi 1464 dana nije odlučna za utvrđenje postojanje pretpostavki iz članka 79.a stavak 2. ZSP-a. Slijedom navedenog, budući od dana upisa u Očevidnik osnove koja je predmet ovog postupka pa do dana donošenja ovog rješenja nisu protekle tri godine (osnova je upisana 18. ožujka 2022.), nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka jednostavnog stečaja potrošača propisani člankom 79.a stavak 2. ZSP-a u odnosu na vjerovnike čije tražbine su utvrđene tim osnovama.

Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Sud napominje da ova odluka nije prepreka da se u odnosu na vjerovnike čije tražbine su utvrđene osnovama koje su upisane u Očevidnik provede postupak jednostavnog stečaja nakon što za to budu ispunjeni uvjeti. Obzirom zbroj glavnih tražbina utvrđenih u osnovama koje su do 16. rujna 2024. brisane iz Očevidnika (316,01 eura) i glavnih tražbina utvrđenih u osnovama koje su upisane u Očevidnik (1.433,41 eura) nije veći od 2.654,46 eura, ispunjene su pretpostavke iz članka 79.a stavak 3. ZSP-a u odnosu na osnove koje su brisane iz Očevidnika. Sud je, na temelju članka 79.f stavak 2. ZSP-a, službenim putem pribavio i podatke o potrošačevoj imovini od Financijske agencije, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Visokog trgovačkog suda,

Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, Ministarstva pomorstva, prometa iinfrastrukture te utvrdio da potrošač nije zaposlen niti je korisnik mirovine te nije vlasnik pokretne imovine.. Ispitujući postojanje uvjeta iz članka 79.g stavak 1. ZSP-a, sud nije utvrđivao je li potrošač vlasnik nekretnina i, ako jest njihovu vrijednost obzirom se u postupku jednostavnog stečaja potrošača nekretnina ne unovčuje u svrhu namirenja vjerovnika (79.i stavak 10. ZSP-a). Obzirom na navedeno kao i na okolnost da niti vjerovnici potrošača nisu obavijestili sud o postojanju potrošačeve imovine, sud je utvrdio da potrošač nema imovinu čija je vrijednost veća od 1.327,23 eura/10.000,00 kuna, a čime su ispunjene pretpostavke propisane člankom 79.g stavak 1. ZSP-a za donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

Člankom 79.g stavak 4. ZSP-a propisano je da će sud u rješenju o otvaranju i zaključenju postupka jednostavnog stečaja potrošača osloboditi potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i u odnosu na vjerovnike koji ispunjavaju pretpostavke iz članka 79.a ZSP-a....' - piše u rješenju sutkinje Mirne Jakovac. Na isto je moguće uložiti žalbu u roku od 15 dana a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu. Tako je rusko-hrvatski tajkun oslobođen dugovanja kroz osobni bankrot. Kod iste sutkinje Jakovac završio je i Finin prijedlog osobnog bankrota Sandre Zeljko, bivše tajnice Vlade RH osuđene u aferi Dnevnice, o čemu smo ranije pisali ali i Hanče Mašić, Romkinje koja je rodila 19-ero djece kojima je kum bio pokojni Milan Bandić. Zeljko i Hanča nisu uspjele bankrotirati što smo ranije pisali. No, kod sutkinje Jakovac završio je i stečaj građevinca Davorina Lovrenčića koji je urušio zgrade u Kupskoj ulici u Zagrebu. O tome smo pisali u ranijem članku. iz kojeg je bilo vidljvo kako duguje više od 1,3 milijuna eura. Sutkinja Jakovac odobrila mu je taj postupak što se vidi iz prethodnog članka. No,  ono što nije pošlo Zeljko i Hanči uspjelo je Dmitriju Železnjaku. Kod iste sutkinje završio je i osobni bankrot Hameda Bangoure ali i neki drugi bankroti poznatih osoba što je vidljivo iz naše liste bankrotiranih.