O nekadašnjem SDP-ovom uhljebu Draženu Kovaču, glavnom akteru ove priče, i danas se mogu naći različiti kontroverzni članci u medijima. Tako je Večernji u svibnju 2013. objavio kako je smijenjen s pozicije člana uprave državne plinske kompanije Plinacro uz objašnjenje kako ‘zbog svojih trajnih osobina ili sposobnosti nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze'. Konkretno, tada je utvrđeno kako je Kovač 'počinio povredu dužnosti jer je ostatak uprave kao i nadzorni odbor pogrešno informirao o tome kad se prestaje primjenjivati kolektivni ugovor za zaposlenike Plinacra'. No, već 25. travnja 2013. odlukom Vlade Zorana Milanovića Dražen Kovač imenovan je na poziciju člana uprave Hrvatske lutrije – također državne tvrtke. Dakle, samo tri tjedna nakon što je službeno proglašen nesposobnim da vodi Plinacro, ista ta Milanovićeva Vlada Kovača je proglasila savršeno sposobnim da vodi Hrvatsku lutriju. Nakon samo godinu dana od trenutka kad je zasjeo u fotelju Hrvatske lutrije Dražen Kovač osvanuo je u Jutarnjem listu u kontekstu rasipništva u toj državnoj firmi.

Naime, pisali su kako su samo u godini dana članovi Uprave potrošili 160.000 kn na ručkove, večere i kave te tad su, u naslovu, citirali Kovačevu izjavu 'Pa zar bismo trebali ići na ćevape?!' Iz članka je bilo vidljivo i kako su tadašnjem predsjedniku RH Ivi Josipoviću darovali šampanjac sa zlatnim listićima te da je tu gestu Dražen Kovač pravdao riječima kako bi bilo neozbiljno darovati nešto jeftino. No, to rasipništvo nije naškodilo Kovaču koji je, kao što je vidljivo i na stranici Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, svoj mandat u HL-u odradio do kraja, odnosno 4 godine. Potom se Kovač dao u privatni građevinski biznis a netom je na njegovo ime izdana dozvola za gradnju vile na jednoj od najelitnijih lokacija nadomak Zadra, u poznatom ljetovalištu Petrčane. O tome svjedoči dokument Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Zadarske županije koji nosi datum 26. srpnja 2024. godine. Iz dokumenta je vidljivo kako je Kovačev opunomoćenik zagrebački arhitekt Davor Lulić. Kovaču je kao investitoru izdana građevinska dozvola za 'građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, na novoformiranoj građevnoj čestici.... k.o. Petrčane (Petrčane)...'.

Zanimljivo je kako smo u zemljišnim knjigama utvrdili kako na toj čestici Kovač još nije službeno ni upisan kao vlasnik upisana je Zagrepčanka Željka Čolak, vlasnica tvrtke Tinktura. Iz obrazloženja je vidljivo kako je Kovaču izdana dozvola jer je procijenjeno kako sadržava sve potrebne zakonske elemente, odnosno propisanu dokumentaciju. Vidljivo je i kako je Kovač priložio i 'ugovor o ortaštvu, od 08.11.2023. godine'. To vjerojatno znači da se on nije ni planirao uknjižiti kao vlasnik već na zemljištu aktualne vlasnice Željke Čolak kao ortak izgraditi objekt - odnosno vilu. Viša savjetnica koja potpisuje građevinsku dozvolu, Roberta Bajlo, na kraju je navela i kako se protiv 'tog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u roku od 15 dana od dana primitka. Žalba se predaje putem tijela koje je izdalo ovaj akt neposredno u pisanom obliku, poštom preporučeno, elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik...'.

Inače, buduća vila nalazit će se tik do vile koja je u vlasništvu zagrebačke tvrtke Cro-basket čiji je osnivač i direktor Vladimir Novosel, stariji sin pokojnog oca hrvatske košarke Mirka Novosela. Tik do Novoselove vile s bazenom je vila u vlasništvu zagrebačke tvrtke Al Geto čiji su vlasnici Martina i Tomislav Ćurković koji su poznati iz vremena kad su zastupali nogometaša Roberta Murića pa došli u sukob s tada svemoćnim Zdravkom Mamićem. U tom dijelu Petračana inače su brojne vile s bazenima u vlasništvu domaćih i svjetskih bogataša a među njima i bračnog para Blaić o čemu smo pisali u ranijem članku pod naslovom: 'Luksuzne vile za odmor s 5* bivšeg direktora u TDR-u i Podravci + impresivna imovina koju uživa sa suprugom koja je nadzirala Tedeschijev Atlantic a zatim s Milanovićevim pajdom kontrolirala Inu'. Na kraju navedimo i kako vila niče u predjelu zvanom Punta Radman, a koja je uknjižena u katastru kao šuma površine 493 m2.