Zagrebačka tvrtka Telur u vlasništvu je Alana Bubanovića, muža Zrinke Bubanović, kume Ane i Tomislava Karamarka. U toj je tvrtci Bubanović ujedno i direktor. Postoji i tvrtka Telur nekretnine čiji je vlasnik Zrinka a direktor Alan. Iako ime Telur nije razvikano kod običnih ljudi radi se o uspješnoj i moćnoj tvrtci koja trguje kablovima i vodičima za prijenos električne energije i signala. Na svojoj web stranici reklamiraju kako trguju elektromaterijalom visoke kvalitete ali i da u ponudi imaju širok asortiman portafonskih sustava te rasvjete i rasvjetnih tijela. Promoviraju se i kao 'pouzdan partner u projektiranju i izvedbi infrastrukturnih projekata TEP-a'. To je ujedno kratica od Tvornice elektrotehničkih proizvoda osnovane 1948. godine. Ta tvrtka zapošljava 55 djelatnika bavi se proizvodnjom: rasvjetnih tijela za javnu uporabu, tunelsku rasvjetu i cestovnu rasvjetu, proizvodi metalne razvodne ormare i instalacijski materijala. Iz svega navedenog više je nego jasno kako se radi o velikim tvrtkama i poslovima. Istaknimo i kao je Telur suvlasnik TEP-a. Na web stranici piše i kako je 'TEP jedna od sestrinskih tvrtke TELUR d.o.o., koji joj je ujedno i najveći dobavljač repromaterijala. Plasman proizvoda tvrtke TEP d.o.o. odvija se većinom na domaćem tržištu te je vezana uz javne investicije (Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HEP i drugi). Ostala tržišta čine uglavnom zemlje EU i zemlje u regiji'.

Prema podacima sa Sudrega Alan Bubanović je povezan s ukupno 52 poslovna subjekta ali u nekima su njegove poslovne funkcije prestale ili su tvrtke likvidirane. Njegova supruga Zrinka pak povezana je sa 17 poslovnih subjekata ali u javnosti je, kao što smo već uvodno istaknuli, najpoznatija po lancu dućana Home sweet home te Ikks. Pridodajmo tome i tvrtku Ribarić koja se bavi rasvjetom i u kojoj je jedina vlasnica i direktorica. Iako supružnici Bubanović žive u urbanoj vili na jednoj od najprestižnijih zagrebačkih adresa na Cmroku, većina njihovih tvrtki ima sjedište na Dubravkinom trgu na Trnju otkud su Alan Bubanović i njegov otac Zdravko i startali s tvrtkom Telur. Bubanović je bio osnivač i direktor BT neta odnosno tvrtke koja pruža usluge interneta za privatne i poslovne korisnike, ujedno kabelskom televizijom. Iako je svima jasno kako u tom biznisu teku milijuni ipak su Telur i s njim povezani TEP zlatna koka Bubanovićeva. Najprije stoga što se radi o poslovanju s najvećim proračunskim korisnicima poput HEP-a ili Hrvatskih cesta koje opskrbljuju dakle kablovima, elektromaterijalom ali i rasvjetom za ceste i tunele. No, upišemo li ime Telur u internetsku tražilicu u kontekstu, primjerice HEP-a, vidjet ćemo kako su se puno puta i žalili Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave ili skraćeno DKOM-u. No, Telurovo ime spominjano je i u kontekstu žalbi na račun bivšeg HDZ-ovog ministra Darka Horvata.

Tako je Nacional prije točno godinu dana objavio članak pod naslovom: 'SUMNJE IZ 2020.: Zašto tvrtka Telur proziva ministra Horvata radi HEP-ove nabave kablova ‘teške’ 20 mil. eura'. U tom su članku naveli sljedeće: 'Direktor tvrtke Telur sumnja da ministar Darko Horvat Upravu HEP-a pritišće koordinirano s predstavnicima tvrtke Cotra i Elka, čija je ponuda za kablove čak 10 milijuna kuna skuplja od ponude njegove tvrtke i da zato HEP mjesecima odugovlači nabavu. Pismo koje je direktor tvrtke Telur iz Zagreba Alan Bubanović prošloga tjedna poslao Upravi HEP-a i direktoru HEP ODS-a Nikoli Šulentiću, u kojem traži hitno privođenje kraju natječaja za nabavu elektroenergetskih kabela koji se vuče još od kolovoza prošle godine, ukazuje na moguću ozbiljnu upletenost ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Darka Horvata u pritiske na Upravu HEP-a kako bi se na natječaju odabrala tvrtka koja je predala nepovoljniju, višu ponudu. Ako u informacijama o Horvatovim pokušajima da uz pomoć direktora HEP ODS-a Šulentića i jednog od njegovih pomoćnika Davora Sokača izvrši pritisak na čelnike HEP-a da ponište raniju odluku o odabiru i na natječaju odaberu tvrtku koja je ponudila višu cijenu doista ima istine, takva konstatacija upućuje na ozbiljne indicije da je ministar Horvat, iskorištavajući vlastiti politički položaj, utjecaj i veze, posve određenoj tvrtki nastojao ostvariti prednost pred drugima.

Uza sve to, posve je opravdano posumnjati i na mogućnost da bi razlika u cijeni između ponude tvrtke koja je već bila odabrana i one koju je ponudila tvrtka, za koju moguće lobira ministar Horvat – a riječ je o iznosu od 10 milijuna kuna – mogla završiti u nečijem privatnom džepu. U spomenutom pismu koje je Nacional dobio na uvid, uz konstataciju kako se političkim pritiscima nastoji ishoditi odabir ponude koja je za čak 10 milijuna kuna skuplja od one tvrtke Telur, izrijekom se navodi: “Osobito držimo neprihvatljivim političke pritiske na samog naručitelja (HEP) da se odabere nepovoljnija ponuda Cotra d.o.o., za koje ne želimo vjerovati da dolaze od samog ministra Darka Horvata, jer bi se ovakvi pritisci mogli tumačiti kao zlouporaba položaja i ovlasti koja se sankcionira odredbama kaznenog zakona.” U dopisu se dalje tvrdi da su ministrovi pritisci na Upravu HEP-a, koordinirani zajedno sa onima predstavnika tvrtke Cotra i Elka (nekadašnja tvornica električnih kabela, danas u vlasništvu tvrtke Cotra), „nezakoniti i usmjereni na nanošenje štete RH“. Dopis je, osim na adresu Uprave HEP-a i HEP ODS-a, upućen i na adrese ureda premijera Andreja Plenkovića, resornog ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, pa i ministra gospodarstva Darka Horvata...' - objavio je Nacional u srpnju 2022. godine.

No,više je slučajeva žalbi koje je Telur upućivao nadležnima kada nije dobivao višemilijunske natječaje s HEP-om ali i drugim korisnicima proračuna. Vidljivo je to iz raznih službenih dokumenata pa tako i izvješča koje je DKOM predao Hrvatskom saboru za 2013. godinu. Tako je vidljivo da se Telur DKOM-u žalio zbog toga što su odbijeni na HEP-ovom natječaju za instalacijske vodove i kablove, na natječaju HEP-Operatora prijenosnog sustava d.o.o., PP Zagreb Zagreb za isporuku alu-čelične užadi za nadzemne vodove... Iste godine žalili su se i što Grad Zagreb nije prihvatio njihovu ponudu nabave prigušnica i propaljivača za održavanje javne rasvjete. Te godine imali su i puno zajedničkih ponuda koje im nisu prošle poput Telurova sudjelovanja na natječaju Hrvatske elektroprivrede zajedno s tvrtkama El-en solucije d.o.o. Zagreb i Prominvest d.o.o. iz Konjica iz BiH a u svezi isporuke armirano betonskih stupova za mreže srednjeg napona. Ime tvrtke Telur našlo se i u središtu žalbi zbog Hrvatskih autocesta. Tako je u svibnju 2021. objavljeno kako je uložena žalba jer je opremanje pristupnih cesta i stonske obilaznice Hrvatske ceste dodijeljeni tvrtci Telur, a tom odlukom nisu bili zadovoljni drugi ponuđači. Radilo se o natječaju vrijedanom 83,1 milijun kuna, ponude su bile otvorene još u prosincu 2020., a Hrvatske su ceste u travnju 2021.  odlučile posao dodijeliti tvrtki Telur.

Iz navedenog se vidi kako Telur sudjeluje na krupnim poslovima i mega natječajima. Samim tim je razmljivije i kako se naoko nebitan detalj o kumstvu Karamarkovim uklapa u tu veliku priču. S obzirom da je u vrijeme kada se dogodilo vjenčanje, 27. svibnja 2015. Tomislav Karamarko bio nesporni moćnik kao šef HDZ-a te uskoro i kao potpredsjednik 13. Vlade RH, očito je bračni par Bubanović računao kako im kumstvo s tadašnjom vrhuškom vladajućih itekako može pomoći u velikim poslovima koje su privatno obavljali. Inače, Alan Bubanović nije bio medijski eksponiran ni upola kao njegova supruga, kuma Karamarkovih, koja se u brojnim medijima eksponirala i kao žena sa stilom, i kao uspješna poduzetnica ali i vlasnica vrhunski uređenog stana. No, u njegovom slučaju ne radi se meteorskom ali se svakako radi o golemom uspjehu ravnom onom koji se naziva američkim snom. O nekad skromnim počecima i poslovnim dosezima Alana Bubanovića svjedoči javnobilježnički oglas Marine Dabelić iz Zagreba.

U tom oglasu piše kako je provela 'osiguranje zasnivanjem založnog prava na dionicama: na temelju sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava reg. br. 389/12, sklopljenog između SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. kao predlagatelja osiguranja, Telur d.o.o. kao protivnika osiguranja/korisnika 1 BT NET d.o.o. kao korisnika 2/ jamca 1, Ribarić d.o.o., kao jamca 2, Zdravka Bubanovića kao jamca 3. i Božice Bubanović kao jamca 4., solemniziranog 14. 3. 2012. g. u ovom javnobilježničkom uredu pod posl. brojem Ov-2835/12, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.000.000,00 eura sve uvećano za kamatu, naknade i troškove, zasnivanjem založnog prava na 15.930 dionica oznake HT-R.-A, izdavatelja HT d.d., koje se nalaze na računu protivnika osiguranja TELUR d.o.o., Zagreb, Dubravkin trg 5, OIB: 64720212310, otvorenog kod SKDD d.d., oznaka računa 3083543, a u korist predlagatelja osiguranja Societe Generale Splitska banka d.d., Split...'

Taj je oglas objavljen 14. ožujka 2012. godine u službenom glasilu RH i svjedoči kako su u posjedu Telura i vrijedne dionice HT-a. Iz navedenog može se zaključiti i kako su Ana Šarić i Tomislav Karamarko itekako znali izabrati kumu iako ime Zrinke Bubanović tada mnogima i nije puno značilo. No, s druge strane taj podatak svjedoči i da su Zrinka Bubanović i njen muž Alan očito znali kako žive u zemlji u kojoj bez blizine s moćnicima iz politike nije lako uspjeti na javnim natječajima i dobiti glatko desetine milijuna kn, sada eura vrijedne poslove s proračunskim korisnicima. Iako u Hrvatskoj prevladava uvjerenje kako smo mala zemlja i da tu svatko svakoga poznaje očito među nama ima još puno anonimnih bogataša i moćnika koji se selektivno, poput Zrinke Bubanović, predstavljaju u medijima preko manje važnih aspekata njihova poslovanja i izgleda a zanemaruju neke vitalne veze i vezice koje su ponekad krucijalne.