KRAĐA NAKITA I DEVIZA

Državna odvjetnica Zlata Hrvoj - Šipek žalila se na presudu u korist čistačice koja je opljačkala Tarika Filipovića, Vrhovni sud dao joj za pravo i poništio presudu

Osporena je pravomoćna presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici koja je išla u korist Anice Jurilj osuđene zbog krađe i to uvjetno na zatvorsku kaznu
Objavljeno: 19.06.2023 19:56

Javnost je godinama pratila tijek suđenja Anici Jurilj koju su poznati TV voditelj Tarik Filipović i njegova supruga Lejla optužili za krađu nakita u vrijednosti 150.000 kn te 5.000 eura i 100 kanadskih dolara. Posebno je odjeknulo kada je optužena Anica Jurilj iznoseći obranu na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu potkraj rujna 2019., potpuno neočekivano, optužila poznatog glumca i TV voditelja za seksualno uznemiravanje. Tada je naime promijenila strategiju obrane te iskazala da se ne osjeća krivom za krađu prstenja, lančića, narukvica, ali i gotovine supružnika Filipović te Lejline mame Fehime Šehović. Ona je tada izjavila kako je prve tri godine rada u domu Filipovićevih sve odlično funkcioniralo. 'Radila sam kod njih od 2010. do 2013. godine. I sve je bilo odlično. Tog 11. ožujka 2013. Tarik i ja smo ostali sami kod kuće, a Lejla i njezina majka su otišle vani. Dok sam spremala veš u jednom trenutku mi je Tarik prišao s leđa i počeo me navlačiti za ramena, aludirajući na seksualne radnje. Počeo me dirati. Bila sam izvan sebe, odgurnula sam ga pitajući ga: Što ti je, što to radiš?', ispričala je Anica Jurilj tada na sudu iznenadivši sve prisutne. Rekao mi je 'što je tebi, zar ne znaš da ljudi imaju svoje slabosti'. Ja sam se izderala na njega i rekla mu 'zar te nije sram'. Bila sam šokirana, sva sam se tresla, a on se smijao i rekao mi da se smirim i da će mi sve nadoknaditi, ispričala je tada. Tvrdila je kako je tek u tramvaju vidjela da joj je u torbi zlatnina za koju je pretpostavila da ju je Tarik unutra stavio. Na sudu je tvrdila da se samo htjela riješiti tog zlata jer se osjećala poniženo pa je našla čovjeka koji je sve otkupio za 10.000 kuna. Sucu Dariju Lokasu je objasnila zašto je promijenila iskaz rekavši kako to ne može objasniti jer je je ona mali čovjek, i ne zna zašto to nije ranije iskazivala već naknadno. Krajem listopada 2019. osuđena je za krađu i tada je Tarik samo kratko komentirao kako se nada da je više nitko neće pustiti u svoju kuću. No, s tim procesom još se dogodio niz sudskih radnji pa i konačna Vrhovna presuda koju donosimo. Do nje ne bi došlo da se u predmet nije uključila osobno glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj - Šipek. Slijede detalji.....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Sudsko vijeće Vrhovnog suda sastavljeno od suca Ratka Šćekića kao predsjednika vijeća te sudaca Žarka Dundovića i Perice Rosandića kao članova donijelo je presudu u kaznenom predmetu protiv osuđene Anice Jurilj zbog kaznenog djela iz čl. 228 st. 1. u vezi s čl. 52 Kaznenog zakona. Odlučivali su o zahtjevu glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj - Šipek o zaštiti zakonitosti od 6. srpnja 2022. godine 'podignutom protiv pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 25. listopada 2019. i presude Županijskog suda u Velikoj Gorici od 16. travnja 2020. Vijeće Vrhovnog suda je na sjednici 24. kolovoza 2022. presudilo sljedeće: 'Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosi osnovan i da je drugostupanjskom presduom Županijskog suda u Velikoj Gorici od 16. travnja 2020. ... u korist osuđene Anice Jurilj povrijeđen zakon u odredbi čl. 469. toč. 5. Zakona o kaznenom postupku.... u vezi s čl. 228. st. 1. KZ/11' - piše u presudi.

Iz obrazloženja je vidljivo kako je 'Pravomoćnom presudom koju čine u uvodu citirane presude osuđene Anica Jurilj  zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. u vezi čl. 52. KZ/11 na temelju čl. 228. st. 1 KZ/11 osuđena na kaznu zatvoru u trajanju od jedne godine i tri mjeseca s tim da joj je izvršenje izrečene kazne zatvora izricanjem uvjetne osude iz čl. 56. KZ/11 odgođeno kroz period provjeravanja u trajanju od četiri godine. Protiv te pravomoćne presude državni odvjetnik je podigao zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede odredbe čl. 469. toč. 5. Zakona o kaznenom postupku.... u vezi čl. 281. st. 1. KZ/11 predlažući da se donese presuda kojom se utvrđuje da je drugostupanjski sud navedenu povredu učinio u korist osuđenice. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.

U pravu je državni odvjetnik kad tvrdi da je uvodno citiranom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici, kojim je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika preinačena u odluci o kazni uvodno citirana presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, na način da je osuđenici kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci na koju je bila osuđena zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. u vezi čl. 52. KZ/11, a čije je izvršenje izrečenom uvjetnom osudom iz čl. 56 KZ/11 odgođeno kroz period kušnje u trajanju od tri godine, zamijenjen kaznom zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca, s tim da je izvršenje izrečene kazne zatvora izricanjem uvjetne osude iz čl. 56. KZ /11 odgođeno kroz period provjeravanja u trajanju od četiri godine, drugostupanjski sud u smislu odredbe čl. 469. toč. 5. ZKP/08 prekoračio ovlasti koje ima po zakonu.

Naime, odredbom čl. 56. st. 2 KZ/11 je izričito propisano da se uvjetna osuda može izreći počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine ili na novčanu kaznu, kada sud ocijeni da počinitelj i bez izvršenja neće ubuduće činiti kaznena djela. Prema tome, u situaciji kada je osuđenica drugostupanjskom presudom na temelju čl. 228. st. 1 KZ/11 osuđena na kaznu zatvora duljim od jedne godine, nije bilo zakonskih uvjeta za izricanjem uvjetne osude iz čl. 56. KZ/11. iz naprijed navedenih razloga, jer je na opisani način drugostupanjski sud pri izricanju uvjetne osude u korist osuđenice počinio povredu iz čk. 469. toč. 5. ZKP/08-19 u vezi čl. 228. st. 1 KZ/11, na što osnovano ukazuje državni odvjetnik, trebalo je konstatirati počinjenje navedene povrede zakona, ne dirajući pravomoćnu presudu' - piše u dokumentu Vrhovnog suda koji potpisuje sudac Ratko Šćekić.

Imperijalove poznate face