Bilo je zanimljivo vidjeti i snimiti jednog od nekad najmoćnijih suradnika pokojnog predsjednika Franje Tuđmana dok stoji u redu na Konzumovoj blagajni samo jedno mjesto iza posljednjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova i dugogodišnjeg Titovog diplomata Bude Lončara. Nekadašnji doajen YU diplomacije koji se primiče 100-om rođendanu u Konzum je ušao kako bi kupio samo novine. On inače često kupuje u toj trgovini što ne čudi jer u istom Kaptol centru ima i stan u kojem već desetljećima živi. I dok je Lončar izašao iz Konzuma samo s novinama pa se kratko zadržao na blagajni dotle je Canjuga ostao puno duže jer je morao poplaćati hrpu artikala koje su mu stale u 4 vrećice. Zanimljivo je kako je Canjuga posegnuo isključivo za plastičnim Konzumovim XL vrećicama a nije uzeo niti jednu papirnatu.To bi bilo za očekivati jer on u svojoj tvornici C pakiranje u Svetoj Heleni već godinama proizvodi sve moguće papirnate vrećice koje isporučuje velikim hrvatskim trgovačkim lancima, industrijama, pekarnama i slično.
Vlasnik tvornice je Canjuga kao fizička osoba te njegova švicarska tvrtka Rikerberg Invest iz Chama. Tiho ali sigurno Canjuga se transformirao od profesora povijesti koji je 90-ih uživao sve prednosti blizine svemoćnog tadašnjeg državnog poglavara Franje Tuđmana. U to vrijeme njegova djevojka a kasnije supruga Piruška Canjuga bila je tek sjena moćnog Tuđmanovog savjetnika koji je dobio privilegij biti i predsjednik Dinama. Kada se Canjuga maknuo s političke pozornice, onih godina kada je na vlast nakon Tuđmanove smrti došao njegov ljuti protivnik Stjepan Mesić, kada su od Canjuge lansirani arhaični termini poput stališa kao hrvatske verzije staleža otišli u ropotarnicu povijesti tada je na svoj put ka zvijezdama stupila Piruška Canjuga. Ambiciozna Sinjanka brzo se prometnula u desnu ruku tada svemoćnog gazde Agrokora i desetljećima je suvereno napredovala uživajući sve privilegije blizine Gazdi i pozicije u tada najmoćnijoj HR kompaniji.
Piruška je na početku 90-ih imala dugu crnu kovrčavu kosu. No, tog se mladenačkog izgleda odrekla, postala je plavuša, kratke kose, estetski popunjenih usana, korigirane linije nosa, podignutih jagodica i slično. Piruška je dobila taj izgled i fizionomiju kakve imaju holivudske zvijezde koje se približavaju petom desetljeću života. Ostvarila je i dva vrijedna podviga na privatnom planu, uspjela je u poznim godinama roditi i dvoje djece, sina i kćer. Život Canjuga bio je nalik na holivudsku bajku. Komforni stan u novogradnji u zagrebačkoj Jurkovićevoj ulici zamijenili su ultra luksuznom vilu na najljepšem dijelu Tuškanca, nasuprot parku Cmrok. Piruška je uživala u menadžerskoj plaći kakve imaju na Zapadu a tu su bili nebrojeni benefiti. Za to vrijeme Canjuga je bio u sjeni i tek je 2011., dakle prije 12 godina pokrenuo tvrtku C pakiranje u kojoj je ispočetka bio jedini vlasnik. Preko te tvrtke napravio je tvornicu papirnatih vrećica. Podsjetimo, kako je 90-ih godina Tuđmanova kćer Nevenka došla na loš glas jer je imala monopol na proizvodnju korneta za gazdu Todorića.
No, dok je Nevenkin biznis za gazdu propao, privatni biznis Piruškinog muža opstao je i nakon što je Agrokor preimenovan u Fortenovu a Todorić maknut iz vlasničke strukture famoznom Vladinom intervencijom poznatom kao lex Agrokor. I tako malo pomalo Canjuga je uspio tiho iz Piruškine sjene postati kralj papirnatih vrećica. U međuvremenu je dio vlasništva prepustio švicarskoj tvrtci u kojoj je suvlasnik Rikerberg Invest. Kada se Piruška našla na meti Uskoka, pa kada je postala okrivljenica u optužnicama za tzv. mali pa veliki Agrokor zacijelo je činjenica da se Canjuga uzdigao na papirnatim vrećicama uspjela održati život te obitelji i dalje na visokoj razini. Odnosno, Canjuge su i dalje ostale pripadnici najvišeg hrvatskog stališa. Iako taj izraz nije nikad doživio masovnu uporabu moramo primijetiti kako je unatoč tomu hrvatsko društvo rascijepljeno na stališe točno onako kako je to zamišljao Canjuga. Bitno je istaći kako je lanser tog termina ipak uspio za sebe i svoju obitelj osigurati pripadnost najvišem stališu iliti staležu iliti kasti.
Možda je najprimjerenije reći kasti jer u Hrvatskoj su neki staleži pred odumiranjem pa nam prijeti da kao u Indiji imamo najbrojniji stališ, odnosno kastu osiromašenih, i mali stališ kojima pripadaju Canjuge. Jedino što je donekle narušilo taj fascinantni put do uspjeha Canjuga je pad Gazde i Agrokora jer ta se propast ipak odrazila na skupom licu Piruške Canjuge koje je izgubilo svoj nekadašnji umjetno održavani look vječitih 30 godina. Takvu smo ju vidjeli dok je s Canjugom ulazila u njegov luksuzni Range Rover kojeg je parkirao na nedopuštenom mjestu u zagrebačkoj Novoj Vesi na bus stajalištu. U skupi terenac Canjuga je ubacio hrpu plastičnih (ne papirnatih vrećica) iz Konzuma ali i iz DM-a dok je Piruška pomagala kćeri da se namjesti na sjedalu. S obzirom da Canjuge i dalje parkiraju na mjestima gdje bi druge lako sustigla kazna lako je zaključiti i kako je njihov džep i dalje dovoljno dubok ne samo za život na top lokaciji već i da s lakonskom nebrigom riskiraju počinjenje prometnih prekršaja.