Devedesetih je Tino Bralo bio osoba koja je preko noći dospjela u medije i o njemu se pisalo kao o uspješnom poduzetniku koji se obogatio trgujući kavom. Uz njegovo ime obično je stajalo kako je biznis razvio u Beogradu gdje je živio do početka Domovinskog rata i gdje se preselio iz rodnog Livna. No, nedavno smo pisali kako ovrha i kolaps prijete tom kontroverznom poduzetniku. Dokument koji posjedujemo baca novo svjetlo da lik i djelo Tine Brale.
Naime, na Općinskom kazneni sud u Zagrebu zasjedalo je vijeće kojem je predsjedala sutkinja Sandra Kantolić te odlučivalo u kaznenom predmetu protiv osuđenog Tina Brale a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 7. prosinca 2016. godine. Na sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2021. odlučivalo se o mjerama opreza. Sudsko vijeće Tini Brali (55) ukinulo je mjere opreza.
Navedeno je kako slijedi: 'zabrana približavanja oštećenoj Ingi Slijepčević na razdaljini bližoj od 300 metara; zabrana uspostavljanja ili održavanja izravne ili neizravne veze sa oštećenom Ingom Slijepčević kako putem telefona, mobilnih uređaja, tako i putem e- mail adresa i drugih oblika elektroničke komunikacije i zabrana uhođenja i uznemiravanja oštećene Inge Slijepčević'.
U obrazloženju je istaknuto kako su rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu 20. prosinca 2016., 'osuđenom Tinu Brali produljene mjere opreza zabrane približavanja oštećenoj Ingi Slijepčević na razdaljini bližoj od 300 metara, zabrane uspostavljanja ili održavanja izravne ili neizravne veze sa oštećenom Ingom Slijepčević kako putem telefona, mobilnih uređaja, tako i putem e-mail adresa i drugih oblika elektroničke komunikacije te zabrane uhođenja i uznemiravanja oštećene Inge Slijepčević'.
Presudom tog suda od 6. srpnja 2017. potvrđena je presuda Županijskog suda u Puli-Pola od 10. listopada 2017., osuđeni Tino Bralo proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz članka 140. stavak 2. te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, nakon čega je istom izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da izrečena kazna neće biti izvršena ukoliko u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo.
'Temeljem članka 73. KZ/11 osuđenom je izrečena sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja oštećene Inge Slijepčević u trajanju od 3 (tri) godine' - piše u dokumentu. Bralo je zapravo osuđen za nametljivo ponašanje. U zakonu piše 'Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom nastoji uspostaviti ili uspostavlja neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine'.
U stavku 2. piše: 'Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u odnosu na blisku osobu, osobu s kojom je počinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine'. Iz sudskog dokumenta doznajemo kako je raspravni sudac sudskom vijeću dostavio spis kaznenog predmeta radi odluke o mjerama opreza. Propisano je da mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude kada se radi o mjerama opreza.
Presuda u tom predmetu postala je izvršna 2. prosinca 2017., vijeće je prema osuđenom Tinu Brali ukinulo mjere opreza zabrane približavanja oštećenoj Ingi Slijepčević. Tako je 12. srpnja riješila sutkinja Sandra Kantolić. Nezadovoljna stranka se može žaliti Županijskom sudu u Zagrebu. Inače, Inga Slijepčević bila je jedna od bliskih prijateljica ubijene mlade odvjetnice Ivane Hodak.
Na stranicama zaklade koja nosi njeno ime o tom prijateljstvu svjedoči i zajednička fotografija koja je nastala na humanitarnom druženju Zaklade Ivane Hodak u klubu Pepermint 2015. godine. Na slici su osim Ivanine mame Ljerke Mintas Hodak njezine prijateljice i rođake Hanžeković: Zelda Bećirević, Ana Hanžeković, Nika Čorak, Dora Hanžeković, Inga Slijepčević, Mirela Srna, Mia Fullep i Jelana Perčin. Odvjetnica Slijepčević kojoj je za petama bio Tino Bralo redovito je nazočila godišnjim druženjima Zaklade Ivane Hodak.