Naoko nebitan detalj da je papa Franjo bio prisutan i na društvenim mrežama, Twitteru, pod imenom @Pontifex, sad u času njegove smrti učinio nam se kao prikladan motiv da počnemo priču o Papi koji je na Uskrsni ponedjeljak napustio naš ljudski svijet. Otišao je u Očevu kuću, kojoj je oduvijek svojim životom i cijelim bićem i pripadao, a kako je to i formulirao vatikanski komornik, kardinal Kevin Ferrell. Pontifex je latinski termin koji je i prvotvorno označavao svećenika u antičkom Rimu, odnosno člana Kolegija pontifeksa, najvišeg religijskog tijela. Glavni rimski pontifeks je bio pontifex maximus (vrhovni svećenik). Wikipedija nam kaže kako se izraz pontifex kasnije počeo rabiti i za druge visoke ili vrhovne svećenike, ponajprije papu i biskupe. U strogom smislu taj se izraz može rabiti za sve biskupe, ali se u pravilu rabi za poglavare kršćanskih zajednica; tako je "rimski pontifex" papa, a "aleksandrijski pontifex" bio je aleksandrijski papa.
Izraz pontifikalna misa rabi se za mise koje drže biskupi. Od izraza pontifex dolazi riječ pontifikat, kojom se označava stolovanje pojedinog pape. Kroz taj termin dobili smo poveznicu između antike, antičkog Rima i našeg doba. Od tada do danas izmijenilo se zaključno s papa Franjom 266 papa. Franjin pontifikat ostat će upamćen kao Pontifikat skromnost, hrabrosti i suosjećanja. Čini se kao jednostavna formula ali zapravo je u svijetu koji nas okružuje najteže biti upravo to, skroman, hrabar i suosjećajan. Papa Franjo je bio prvi papa koji je izabran iz Južne Amerike. Ostat će upamćen po skromnosti koja ga je krasila oduvijek pa i kada je bio argentinski kardinal. Preminuo je 21. aprila 2025. u 88. godini života u svojoj rezidenciji Casa Santa Marta u Vatikanu. Rođen je kao Jorge Mario Bergoglio u siromašnoj obitelji talijanskih imigranata 17. prosinca 1936 godine, u Buenos Airesu.
Za papu je izabran 13. ožujka 2013, kao nasljednik Benedikta XVI, koji je 28. veljače iste godine podnio ostavku. Bio je prvi papa isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere, te prvi papa neeuropljanin nakon 1272. (Grgur III). Papa Franjo se zaredio za svećenika 13. prosinca 1969. godine i to nakon što je diplomirao na fakultetu. Isusovački provincijal za Argentinu je bio u razdoblju od 1973. do 1979. Nakon toga postao je rektor sjemeništa u San Miguelu i tamo ostao do 1986. godine. Biiskupom Buenos Airesa imenovan je 27. srpnja 1992, a 21. veljače 2001. papa Ivan Pavao II imenovao ga je argentinskim kardinalom. Uz tu funkciju dobio je i mnoštvo drugih obaveza iz Svete Stolice. Papa Franjo je bio poznat kao izrazito skromna osoba.
Kao kardinal nije živio u raskošnoj rezidenciji nego u malenom stanu u Buenos Airesu, a umjesto službenog koristio je javni prijevoz. Po dolasku na papinsko mjesto nije nosio uobičajeni zlatni križ nego željezni, a u prvom obraćanju javnost je pozdravio s 'Dobra večer' (Buona sera) umjesto uobičajenog katoličkog pozdrava (Hvaljen Isus). Poznato je da je bio i veliki ljubitelj nogometa i navijač argentinskog kluba San Lorenzo, kojeg su i osnovali argentinski isusovci. Malo je prostora da se istakne ono što je papa Franjo kao Pontifex našeg doba poduzimao da uspostavi mir i donese svjetlo u tami. Posljednje godine njegovog pontifikata obilježili su stalni napori da se pokuša uspostaviti mir, papa je puno vremena i izjava posvetio govoru o užasima rata u Ukrajini ali i drugdje u svijetu. Stoga ne čudi da su i zadnji njegovi susretni prije odlaska iz zemaljske u Očevu kuću bili upravo posjet potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea, Trumpove desne ruke.
Američki predsjednik Donald Trump je na sebi svojstven način obećao svijetu kako je vrijeme da se postigne mir u Ukrajini. Obećao je zauzeti se za prekid rata. Mnogi imaju sumnje u Trumpove namjere i izvedbe. No, papa Franjo je kao vatikanski Pontifex znao da moćnici diktiraju uvjete, rat i mir, da je sudbina malih ljudi ono što oni iscrtaju u svojim glavama. J.D. Vance je tako jedan od gospodara čovječanstva jer kao Trumpov pobočnik može skratiti muke milijuna diljem svijeta ali i isto tako povećati patnje. Naš premijer Andrej Plenković, njegova supruga Ana, dva sina i kćerkica imali su tu rijetku prigodu biti među malom skupinom odabranih i privilegiranih koji su Svetog Oca vidjeli prije odlaska s ovog svijeta u Očevu kuću. U svemu tome ima zacijelo i neke simbolike, slijedimo li uvjerenja onih koji kažu kako se na našem svijetu ništa ne događa slučajno i da smo svi mi dijelovi jednog nama ljudski nedokučivog Božjeg plana.
U trenutku smrti, bilo ona neke nama bliske i znane osobe ili osobe svjetskog formata, ugleda i utjecaja kao što je Papa, svi mi kao smrtnici možemo se zastati i zapitati. Što nam je netom otišli papa Franjo, koji nije htio nositi zlatni već je nosio metalni križ kao kardinal, htio poručiti tim svojim izborom? Koliko je među nama onih koji neće zbog sjaja i cijene zlata prodati svoju dušu vragu? Koliko je među nama onih koji će biti hrabri iznijeti borbu za male ljude i njihove patnje i pod cijenu da moraju na sebe navući bijes moćnika? Koliko je među nama onih koji će ostati vjerni i dosljedni svojim uvjerenjima i koji će između rezidencije i skromnijeg doma, birati taj drugi? Jutros se svom Ocu vinuo papa Franjo, @Pontifex, postavlja se pitanje tko će ga naslijediti i kakvu će poruku donijeti svijetu u trenutku kad se na globalnoj karti uspostavlja dominacija straha i agresije gledano iz kuta velesila Rusija i Amerike, kada imamo globalne migracije i svakodnevni uzmak tradicionalnih vrijednosti, kako obiteljskih tako i etičkih, pred naletom kulture narcisoidnosti, 'selfizma', dominacije umjetne fizičke ljepote i trivijalne masovne kulture?