Na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu sutkinja Jasenka Barun odlučivala je u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe političke stranke Republika i drugookrivljene odgovorne osobe Damira Vanđelića kojeg je zastupala zagrebačka odvjetnica Maja Bosnić Tabian. Poces se vodio zbog prekršaja kažnjivog po čl. 164. st.1. toč.13. Odluke o komunalnom redu. Optuženici su se putem odvjetnice žalili na izdane obavezne prekršajne naloge zagrebačkog Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 6. kolovoza 2024. godine. Nakon provedenog postupka sutkinja je oslobodila optužbe političku stranku Republika, zastupanu po predsjedniku Damiru Vanđeliću, odnosno odvjetnici, te Vanđelića kao drugookrivljenu odgovornu osobu.
Uz ime okrivljenog, prekršajno nekažnjavanog Vanđelića piše, među ostalim, da je dipl. ing. strojarstva i mag. oec., 'zaposlen u Vangelis d.o.o. u svojstvu voditelja, mjesečna primanja u iznosu od 1.000,00 eura, oženjen, otac 2 punoljetne i 1 malodobnog djeteta, sa prebivalištem u Rovinju'.
Oslobođeni su optužbe 'da bi dana 22. travnja 2024. u 12:40 sati, na adresi u Zagrebu, Ulica Svetice, od Ulice Divka Budaka do Maksimirske ceste, bilo utvrđeno da su na osam rasvjetnih stupova postavljeni i zalijepljeni promidžbeni plakati, veličine cca 60x40 cm s natpisom : "Premijer koji voli Hrvatsku dok oni vole sebe, FOKUS REPUBLIKA, Damir Vanđelic´", kojim se reklamira politička stranka Republika i njezin predsjednik, bez rješenja Gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove Grada Zagreba, čime da bi počinili djelo prekršaja opisano u čl.39. st.1. Odluke o komunalnom redu, kažnjivo po čl. 164. st.1. toč.13....'.
Teret postupka pao je na državni proračun. Iz obrazložena je vidljivo da je Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove 6. kolovoza 2024. izdao obavezne prekršajne naloge. Nakon žalbe okrivljenih obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage, te je proveden žurni postupak. Na zakazano ročište pristupila je odvjetnica Maja Bosnić Tabian koja je sudu priložila pisanu obranu okrivljenih. Citiramo iz dokumenta: 'Ovlašteni predstavnik prvookrivljene pravne osobe, ujedno i drugookrivljena odgovorna osoba Damir Vanđelić u pisanoj obrani navodi da navode kako nisu postavljali nikakve plakate što je također vidljivo iz obrazloženja prekršajnog naloga budući da komunalni redar nije zatekao nikoga na navodnom mjestu počinjenja navodnog prekršaja. Stranka Republika nije organizirala nikakve priredbe ili manifestacije niti je reklamirala proizvod ili uslugu, a niti je on to sam radio, stoga niti stranka Republika niti on nisu mogli pocčiniti navodni prekršaj koji se stavlja na teret.
Stranka Republika svoj radi je bazirala na Zakonu o političkim strankama stoga ne može reklamirati niti proizvode niti usluge. Stoga nije jasno za što bi točno on kao predsjednik političke stranke REPUBLIKA bio odgovoran odnosno koji je točno prekršaj počinjen. U prilog pisane obrane dostavlja pravomoćnu presudu koju je donio Općinski sud u Novom Zagrebu dana 12. srpnja 2024. godine poslovni broj Pp-2209/2024 u kojoj se on predsjednik stranke Republika oslobađa optužbe da bi bio odgovoran za postavljanje predizbornih plakata političke stranke Republika Fokus'.
U obrazloženju citirane presude se između ostalog navodi: "Ovaj sud je, ispitujući pobijani obavezni prekršajni nalog u smislu članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a činjenično je opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga po propisu nije prekršaj...".
Da bi se radilo o inkriminiranom prekršaju moraju biti ostvarena njegova bitna obilježja, a činjenice i okolnosti koja čine obiljžja djela prekršaja i iz kojih proistječe zakonsko obilježje prekršaja moraju biti jasno navedeni u činjeničnom opisu radnje prekršaja. Optužni akt mora sadržavati vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja sredstvo kojim je prekšaj počinjen i ostale bitne okolnosti." U ovom slučaju optužni akt ne sadrži ništa od navedenog, te nije jasno kada je djelo navodno počinjeno niti tko ga je počinio, slijedom čega predlažu da ih se oslobodi od optužbi...
U dokaznom postupku izvršen je uvid u podatke iz sudskog registra, obavijesti o počinjenom prekršaju, zapisnik o obavljenoj kontroli komunalnog redara od 20. travnja 2024. godine, priložene fotografije, službenu zabilješku, te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenike. Naime, u obveznom prekršajnom nalogu, koji se smatra optužnim prijedlogom okrivljena pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi su proglašeni krivima da su postupili protivno odredbi čl. 22.st.2. Odluke o komunalnom redu, koja odredba propisuje da se plakati postavljaju na temelju rješenja gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno pribavljenoj suglasnosti. Kažnjiva odredba iz čl. 164.st.1. toč.11. Odluke o komunalnom redu propisuje prekršajnu odgovornost pravne osobe ako postavi plakat bez rješenja ili suprotno rješenju iz čl.22.st.2. i 3. Odluke.
Iz citirane kažnjive odredbe Odluke o komunalnom redu vidljivo je da ista ne propisuje mogućnost počinjenja prekršaja posredstvom druge osobe. Prekršajni zakon u čl. 16. propisuje način kako se određuje vrijeme počinjenja prekršaja, pa je propisano da je prekršaj počinjen u vrijeme kad je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekršaja. Isto tako, čl. 25. cit. Zakona propisuje sadržaj krivnje, pa je tako u st. 1. propisano da je za prekršaj kriv počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili, s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.
Nadalje, čl. 22. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je da je počinitelj prekršaja osoba koja vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počini prekršaj, a prema čl. 15. st. 1. cit. Zakona prekršaj se može počiniti činjenjem ili nečinjenjem. Zbog svega navedenog, ovaj sud je ne ulazeći u ocjenu obrane okrivljenih i provedenih dokaza, našao da činjenični opis iz obaveznog prekršajnog naloga - optužnog prijedloga nije podvediv pod naprijed citiranu kažnjivu odredbu, kao niti pod neku drugu kažnjivu odredbu propisa. Navedeni činjenični opis kojim je navedeno da je kritične zgode utvrđeno da su bez rješenja postavljeni plakati je pasivno stanje. Dakle, bez navođenja podataka o vremenu počinjenja radnje postavljanja i osobe koja je tu radnju poduzela, nije moguće niti utvrditi odgovornost okrivljene pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi za djelo prekršaja koje im je stavljeno na teret. Stoga je valjalo primijeniti odredbu čl. 182. tocˇ. 1. Prekršajnog zakona, te okrivljene osloboditi od optužbe...' - piše u presudi sutkinje Jasenke Barun. Protiv te presude žalba nije dopuštena temeljem čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona.