O predstečaju Nexe Grupe nakon kojeg je ta tvrtka izašla oslobođena silnih dugova prema vjerovnicima što je u konačnici omogućilo neslućeno dugoročno bogaćenje gazde Ivana Ergovića i njegove obitelji pisali smo i ranije. Podsjetimo, radi se o članku pod naslovom: 'NE MOŽE MU NI'KO NIŠTA Ergovićeva Nexe grupa 2013. završila u predstečaju zbog duga od 2,8 milijardi kuna a sada on, kao većinski vlasnik, treba dobiti  4,3 '. milijuna eura'. Pisali smo i ranije u članku pod naslovom: 'GLUHI TELEFON Zdenko Adrović, šef Raiffeisen banke u vrijeme predstečaja Nexe grupe, šuti je li netko iz Milanovićeve Vlade vršio pritisak da njegova banka pristane na nagodbu'. U uvodu tog članka istaknuli smo: 'Pristankom na predstečajnu nagodbu Nexe grupe Raiffeisen banka kao jedna od najvećih vjerovnika pristala je biti i jedna od najvećih gubitnika u tom procesu koji je pogodovao Egrovićevoj tvrtci'.

Predstečaj Nexe Grupe odvijao se u vrijeme Vlade Zorana Milanovića kad je ministar financija bio Slavko Linić. Zbog toga se dublji uvid u pozadinu tog predstečaja može steći i uvidom u članka objavljenog pod naslovom: 'KONOBO MOJA Ivan Ergović šuti kao zaliven je li predstečaj  Nexe grupe dogovoren u konobi kod naftaša kad se sastao s Linićem, Šegonom, Mesićem i Kalemom'. U uvodu tog članka naveli smo: 'Nakon što se u javnosti ponovno počela aktualizirati priča oko tvrtke Cammeo, poslije sastanka bivšeg ministra financija Slavka Linića i Branka Šegona sa šefom DORH-a Ivanom Turudićem, zbog, kako su pisali mediji, povlaštenog procesa predstečajne nagodbe u kojem je tvrtci Cammeo država oprostila oko 6 milijuna kuna duga, a što se dovodilo u svezu bliskosti Linića i vlasnika Taxi Cammea, jer se govorilo  da je muž Linićeve šogorice vlasnik te tvrtke, u kuloarima se počela otvarati i priča oko čudnovatog predstečaja Nexe grupe čiji je vlasnik poznati tajkun Ivan Ergović.  

Podsjetimo, ukupni dug vjerovnika Nexe grupe iznosio je nevjerojatnih  2 milijarde i više od 800 milijuna kuna. Postupak predstečajne nagodbe okončan je 2017. a iz nje je Ivan Ergović izašao kao vlasnik s udjelom od 67,2 posto, nakon što su  vjerovnici otpisali stotine milijuna kuna duga Nexe grupi.  Najveći vjerovnici i ujedno najveći gubitnici predstečajne nagodbe su bili HBOR, Raiffeisen, Zaba, PBZ, te mirovinski fondovi, dakle financijske ustanove od kojih je skoro polovica i bila protiv predstečajne nagodbe. Tako je početkom srpnja 2014. godine, najprije doneseno rješenje o predstečajnoj nagodbi Nexe grupe, da bi Upravni sud u Osijeku, na zahtjev banaka (Raiffeisen i Zagrebačka banka), 5. rujna iste godine – odluku poništio.

Mediji su tada pisali  da se i PBZ, na čijem je čelu tada bio moćni bankar, Božo Prka, od početka protivila predstečajnoj nagodbi nad Nexe grupom, no, da je tadašnji ministar financija u Milanovićevoj vladi, Slavko Linić, sve dok nije smijenjen s tog položaja u svibnju 2014. godine, vršio žestok pritisak na čelnika PBZ-a Božu Prku da ne opstruira predstečajnu nagodbu Nexe grupe. Podsjetimo da je Linićev nasljednik na mjestu ministra financija Boris Lalovac u srpnju 2015. godine prijavio prijetnje jednog moćnog bankara DORH-u, a mediji su propitkivali je li se tu radi o Boži Prki.'.

No, dokument koji citiramo u nastavku baca potpuno novo svjetlo na to kako je slomljena Raiffaisen banka koja se protivila predstečaju Nexe Grupe. Sasvim razumljivo jer su iz istog trpjeli golemu materijalnu štetu. Iz dokumenta koji slijedi vidljivo je kako je slavonski tajkun Ivan Ergović imao strategiju i manevre na sve strane u spašavanju svog posrnuloga carstva te kako je gledao da vjerovnike stisne svim mogućim sredstvima. U tome mu je ključnu ulogu pružio odvjetnik Oleg Uskoković koji je danas jedan od najbogatijih ljudi Hrvatske ali i medijski mogul.

Naime, Uskoković je vlasnik i grupacije Novi list u kojoj je direktor nećak Vladimira Šeksa - Bojan Divjak. Ergović dakako visoko cijeni Uskokovićeve usluge, kako prošle tako i sadašnje, pa ga je instalirao na poziciju člana NO-a svog Nexe-a. Naime, tako se sada zove Ergovićeva grupacija nakon što je utrnuta Nexe Grupa. O tome kako je oslobođen golemih dugova koje mu je omogućio predstečaj odobren od tadašnje Milanovićeve garniture u Ministarstvu finacija, a što je Ergoviću i obitelji omogućilo ekstrahiranje osobnog bogatstva iz sustava tvrtke, vidi se i iz našeg ranijeg članka objavljenog pod naslovom: 'TKO UMIJE NJEMU DVIJE Supruzi tajkuna Ivana Ergovića bračnim ugovorom pripala velebna vila na Tuškancu, izbrisala je 5.248.478 € hipoteke a pozlatilo se i njenom mužu unatoč 3 milijarde kn duga Nexe grupe'.

U podnaslovu je istaknuto: 'Na jednoj od dvije najeltinije lokacije u metropoli smjestila se bijela rezidencija Đurđice Ergović, ponosna je vlasnica luksuzne nekretnine a samo povijesni vlasnički list otkriva što je prethodilo vlasništvu 1/1 i to bez tereta'. No, kako je to izgledalo tih turbulentnih godina za Ergovićevo carstvo i kako se tajkun uspio izdići iznad propasti koja se kao Damoklov mač nadvila nad njegovim Nexe carstvom vidi se i iz Rješenja Ustavnog suda a koji potpisuje dugogodišnja zamjenica predsjednka Ustavog suda, nezamjenjiva Snježana Bagić. (Nezamjenjiva kao što se vidi na stranici Sukobinteresa koji donosi sve njene funkcije od 2007. do 2024. u Ustavnom sudu). Nećemo ništa dalje komentirati već ćemo to Rješenje broj: Broj: U-III-7072/2014 od 9. srpnja 2015. donijeti u cijelosti kako bi javnost stekla uvid u to kako je moguće uključiti jedno takvo sudbeno tijelo u privatni biznis i tako osigurati dugoročne neizmjerne profite. Citiramo:

'Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Snježana Bagić, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Davor Krapac, Ivan Matija, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenulo društvo Nexe Grupa d.d. Našice, koje zastupa Oleg Uskoković, odvjetnik iz Varaždina, na sjednici održanoj 9. srpnja 2015. jednoglasno je donio 

RJEŠENJE

I. Privremeno se odgađa izvršenje presude Upravnog suda u Osijeku II. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a privremena odgoda izvršenja presude iz točke I. ove izreke ostaje na snazi do okončanja postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Obrazloženje I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM 1. Društvo Nexe Grupa d.d. Našice (u daljnjem: tekstu: podnositelj), kao zainteresirana osoba u upravnom sporu, je 29. listopada 2014. podnio ustavnu tužbu na temelju članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) protiv presude Upravnog suda u Osijeku broj: UsI-171/14-9 od 5. rujna 2014. (u daljnjem tekstu: osporena presuda). 1.1. Na temelju članka 67. stavka 2. Ustavnog zakona podnositelj je podneskom 19. svibnja 2015. predložio odgodu izvršenja osporene presude do donošenja odluke o ustavnoj tužbi.

II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 2. Osporenom presudom uvažena je žalba tužitelja Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb podnesena protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak u pravnoj stvari predstečajne nagodbe te je poništeno rješenje tuženika klasa: UP/II-423-01/13- 01/1012, ur.broj: 513-04/13-2 od 22. studenoga 2013. (u daljnjem tekstu: drugostupanjsko rješenje) i rješenje Financijske agencije, Regionalnog centra Zagreb, Nagodbenoga vijeća HR01 klasa: UP/I/110/07/13-01/3311, ur.broj: 04-06-13- 3311-249 od 4. studenog 2013. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje) te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak. 2.1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba vjerovnika Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je Plan financijskog restrukturiranja podnositelja, kao predstečajnog dužnika, proglašen prihvaćenim. 2

.2. Protiv drugostupanjskog rješenja vjerovnik Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb podnio je tužbu te pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom u Osijeku koji je, osporenom presudom, tužbu uvažio i poništio drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak.

III. PRIGOVORI PODNOSITELJA

3. U ustavnoj tužbi podnositelj je naveo da su mu osporenom presudom povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 14. stavkom 2. i 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.). 3.1. Ističe da nije sudjelovao u upravnom sporu pred nadležnim upravnim sudom "jer mu to Upravni sud u Osijeku nije omogućio, iako sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ima svojstvo zainteresirane osobe, budući da poništavanje naprijed citiranih Rješenja izravno utječe na njegova prava i interese" kao predstečajnog dužnika. Ističe da mu je na taj način Upravni sud u Osijeku onemogućio da "iskoristi svoje procesne mogućnosti". Također navodi, da je osporena presuda arbitrarna jer Upravni sud u Osijeku "nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis". 3.2. U podnesku u kojem Ustavnom sudu predlaže privremenu odgodu izvršenja osporene presude podnositelj navodi da bi mu "daljnjim ostvarivanjem učinaka pravomoćne i ovršne presude Upravnog suda u Osijeku ... nastupila teška i nenadoknadiva šteta".

U tom smislu, u nastavku dalje navodi: "Prijeporna presuda je do danas s obzirom na činjenicu da se u ponovljenom postupku nadležno upravno tijelo mora držati upute i pravnog stajališta suda (bez obzira na zakonitost ili ispravnost tog stava), izgenerirala čitav niz novih rješenja upravnih tijela i odluka sudova, koji su vezani pravnim stavom iz nezakonite presude. (...) Zbog navedenog prijeti opasnost da će se, ukoliko Nagodbeno vijeće novim rješenjem postupi po uputi iz prijeporne presude, predstečajni postupak nad NEXE GRUPOM d.d. obustaviti te otvoriti stečajni postupak, što će rezultirati nenadoknadivom štetom ne samo za društvo Nexe Grupa d.d. već i za sva njegova povezana društva te 1.566 zaposlenika tih društava s obzirom da će prilikom otvaranja stečajnih postupaka ostati bez radnih mjesta. (...)

Nadalje, pred Trgovačkim sudom u Osijeku je uslijed prijeporne presude odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Pž-6926/14 od 18. prosinca 2014.g. poništeno rješenje, kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba, i to zbog činjenice da je presudom Upravnog suda poništeno rješenje Nagodbenog vijeća o izglasavanju Plana financijskog restrukturiranja NEXE GRUPA d.d. od 04. studenog 2013.g. te je predmet vraćen na ponovni postupak Trgovačkom sudu u Osijeku slijedom čega i u postupku pred Trgovačkim sudom u Osijeku prijeti opasnost da sud donese rješenje kojim odbacuje zahtjev za sklapanje nagodbe između dužnika NEXE GRUPA d.d. i njegovih vjerovnika (...) Dakle, izvršenjem predmetnog rješenja, prvostupanjski sud bi bio obvezan donijeti rješenje o obustavi postupka predstečajne nagodbe, sukladno pravnom shvaćanju zauzetom u presudi

Upravnog suda u Osijeku posl. br: UsI-171/14-9 od dana 5. rujna 2014. godine. Obustava tog postupka dovela bi u pitanje poslovanje podnositelja prijedloga, obzirom da bi došlo do ponovne blokade poslovnih računa istog temeljem već pokrenutih ovršnih postupaka, pokretanja novih ovršnih postupaka što bi naposljetku nesumnjivo dovelo do otvaranja stečaja nad podnositeljem prijedloga. Nedvojbeno je da bi time, nenadoknadiva šteta bila pričinjena ne samo podnositelju prijedloga, već i svim njegovim zaposlenicima, obzirom da bi blokada računa i nemogućnost daljnjeg nastavka poslovanja dovela do nemogućnosti isplate plaće zaposlenicima, čime se dovodi u pitanje egzistencija zaposlenika, ali i njihovih obitelji.Također, blokada računa dovela bi do negativne pretpostavke koja društvo

NEXE GRUPA d.d. isključuje iz bilo kakvih natječaja za dobivanje poslova, eventualnih kreditnih aranžmana ili apliciranja za natječaje za europske fondove što bi imalo dalekosežne vrlo negativne i vrlo vjerojatno nepopravljive posljedice. (...) Isto tako, podnositelj prijedloga raspolaže sa presudom Upravnog suda u Osijeku broj USI-158/14 od 20.01.2015.g. donesenom u predmetu vezanom uz postupak predstečajne nagodbe NEXE GRUPA d.d., te presuda Upravnog suda u Osijeku donesenim u predmetima vezanim uz postupak predstečajne nagodbe društva Našicecement d.d. broj UsI-175/14 od 24.02.2014.g. te broj UsI-101/14 od 20.01.2015.g. u kojima je isti Upravni sud zauzeo potpuno oprečan stav po pitanju produljenja roka za sklapanje nagodbe, za razliku od stava Upravnog suda iznesenog u prijepornoj presudi UsI-171/14, te je odbio upravne tužbe u navedenim predmetima. (...)

Također valja napomenuti da bi postotak namirenja svih vjerovnika u slučaju eventualnog stečaja bio znatno manji u odnosu na namirenje u postupku predstečajne nagodbe (...) Zaključno, podnositelj prijedloga navodi kako donošenje odluke o odgodnom učinku presude ne bi bilo protivno javnom interesu, niti pak interesu bilo koje treće osobe, već bi, upravo suprotno, išlo u prilog zaštiti tog interesa obzirom da je to pretpostavka gospodarskog očuvanja jednog od najznačajnijih koncerna u regiji u svojoj djelatnosti, koji sveukupno broji više od 1500 zaposlenika." Prijedlog je osnovan. 4. Člankom 67. stavkom 2. Ustavnog zakona propisano je: (2) Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta."

5. Razmatrajući navode predlagatelja iz podneska od 19. svibnja 2015., Ustavni sud utvrdio je da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz članka 67. stavka 2. Ustavnog zakona za privremenu odgodu izvršenja osporene presude u ovom ustavnosudskom postupku. Ocjena je Ustavnog suda da je riječ o složenom predmetu u kojem Ustavni sud treba pribaviti i izvršiti uvid u predmet i da provedba ovog ustavnosudskog postupka pretpostavlja razmatranje opsežne relevantne dokumentacije spisa predmeta kao i ispitivanje postojeće prakse upravnih sudova u istovrsnim slučajevima s aspekta mogućih povreda ustavnih prava podnositelja što zahtijeva određeno dulje vrijeme. Stoga Ustavni sud, ocjenjuje da bi daljnje izvršenje osporene presude moglo prouzročiti podnositelju štetu koja bi se teško mogla popraviti i da odgoda izvršenje osporene presude nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta. Iz navedenih razloga Ustavni sud prihvatio je prijedlog za podnositelja.

Riječ je o privremenoj odgodi koja traje do donošenja odluke Ustavnog suda o dopuštenosti, odnosno osnovanosti ustavne tužbe podnositelja. Ovo rješenje ni na koji način ne prejudicira odluku o tim pitanjima. 6. Sukladno navedenom, na temelju članka 67. stavka 2. Ustavnog zakona, doneseno je rješenje kao u izreci.' - piše u tom rješenju koji je potpisala Snježana Bagić kao predsjednica Vijeća.  Tako je Ivan Ergović uspješno prebrodio predstečaj svoje Nexe Grupe a sve drugo je povijest kojoj svjedočimo i u kojoj mediji ispisuju afirmativne članke o uspjegu Ergovića kao poduzetnika, vinara, vizionara.......

No, priča s Ustavnim sudom nije jedina poveznica moćnog tajkuna i hrvatskog sudstva. Podsjetimo i na naš raniji članak pod naslovom: 'CEMENTNI TAJKUN IZ NAŠICA Ivan Ergović u središtu afere zbog koje odlazi predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku'. Moćni tajkun Ergović očito ima uspješnu strategiju na svim razinama. Naravno da uspjeha nema bez socijalne i političke premrežnosti. U njegovom slučaju radi se o raznim moćnim vezama a jednu nije ni želio komentirati. O tome smo pisali u ranijem članku pod naslovom: 'KAD SE MOĆNE RUKE SLOŽEVlasnik Nexe Grupe zanijemio na pitanja stoji li iza uspjeha njegove tvrtke moćni HDZ-ovac Ivan Anušić'. No, Anušić je sad na mjestu ministra obrane, puna mu je glava briga i problema, uključujući i aktulanu nabavu moćnog oružja za RH pa je zacijelo zanemario brojne odnose koje je mogao njegovati dok je bio župan u Slavoniji i političar na lokalnoj razini.