Uvodno smo istaknuli na koji je način Ivan Ergović spasio i kompaniju i vlasništvo u njoj a sada s ponosom može konstatirati da će njegov bankovni račun postati deblji za 4,3 milijuna eura dividende, dok će i članovima njegove obitelji koji su dioničari kompanije pripasti pozamašan iznos od oko 733.000 eura. A da bi došao do tih zvijezdanih staza svog uspjeha i bogatstva kontroverzni tajkun Ivan Ergović prošao je trnovit put. U njegovom slučaju mogla bi se primijeniti i poznata izreka koja glasi: 'Dok jednom ne smrkne drugom ne svane'. Nije teško pogoditi da je nakon fantomske predstečajne nagodbe Nexe grupe svanulo Ergoviću i članovima njegove obitelji dok je puno veći broj onih kojima se smrklo u predstečajnoj nagodbi. Podsjetimo da su najveći vjerovnici i ujedno najveći gubitnici predstečajne nagodbe, kojima se moralo smrknuti, bili HBOR, Raiffeisen, Zaba, PBZ, te mirovinski fondovi, dakle financijske ustanove od kojih je skoro polovica i bila protiv predstečajne nagodbe.
Tako je početkom srpnja 2014. godine, najprije doneseno rješenje o predstečajnoj nagodbi Nexe grupe, da bi Upravni sud u Osijeku, na zahtjev banaka (Raiffeisen i Zagrebačka banka), 5. rujna iste godine – odluku poništio. Mediji su tada pisali da se i PBZ, na čijem je čelu tada bio moćni bankar, Božo Prka, od početka protivila predstečajnoj nagodbi nad Nexe grupom, no, da je tadašnji ministar financija u Milanovićevoj vladi, Slavko Linić, sve dok nije smijenjen s tog položaja u svibnju 2014. godine, vršio žestok pritisak na čelnika PBZ-a Božu Prku da ne opstruira predstečajnu nagodbu Nexe grupe. Podsjetimo da je Nexe tada preko svojih pravnih eksperata protiv suda upomoć pozvao DORH. Tako je Poslovni dnevnik 9. studenog 2014. godine pisao: 'Nexe grupa u većinskom vlasništvu Ivana Ergovića podnijela je DORH-u Prijedlog za podnošenje zahtjeva za preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Upravnog suda u Osijeku.
Riječ je o potezu osporavanja odluke poznate kao prvi veliki slučaj iz upravne jurisdikcije kojom je poništena predstečajna nagodba. Ako DORH usvoji prijedlog, s primjenom predstečajnog zakona prvi puta bavit će se Vrhovni sud RH. Prijedlog je prava paljba kritika kojom su se pravnici Nexea obrušili na sudsku odluku napadajući je zbog nezakonite primjene predstečajnog zakona. Zanimljiv je i kao dio predstečajne dokumentacije kojom se nagodba nastoji ponovo osnažiti, ali i s tužiteljskog aspekta. Od toga što će DORH utvrditi praktički gotovo sve ovisi. Taj zahtjev koji ide Vrhovnom sudu RH može postaviti samo DORH, pa stoga Nexe najavljuje i rezervno oružje – ustavnu tužbu. Pomoć DORH-a zatražena je podneskom koji se nalazi na kraju očitovanja Nexe grupe u predmetu koji je Fini vraćen, pa je dostupan na njezinoj internetskoj stranici.
Na dnu je odgovor dužnika na niz vrlo ozbiljnih prigovora, posebno oko nacrta nagodbe i nekonkretiziranog načina namire, koje su iznijele Zagrebačka banka i RBA. Njihove su žalbe vrlo opširne, a reakcija su na Finino novo rješenje o prihvaćanju plana restrukturiranja. Slučaj je višestruko zanimljiv, među ostalim jer je prvi slučaj da se nakon poništavanja predstečajne nagodbe s dužničke strane zaziva intervencija DORH-a i Vrhovnog suda zbog povrede zakona' - pisao je tada Poslovni dnevnik. Ovaj potez, bez presedana u dosadašnjoj praksi uzburkao je brojne duhove, jer su se mnogi pitali kako su banke morale otpisati stotine milijuna kuna kredita, pa je predstečaj završen 2016. godine. Iz predstečaja Ivan Ergović izašao je kao vlasnik 67 posto dionica kompanije. Mediji su se tada pitali i kako je nastao dug Nexe-a od milijardu i tristo tisuća kuna prema Našicecementu, točnije 1.294. 547.811,38 milijuna kuna.
To smo pitali u gore spomenutom članku i vlasnika Nexe-a Ivana Ergovića, ali on nije odgovorio ni na to kao ni druga pitanja vezana za predstečaj Nexe grupe koja bi mogla ponovno zaintrigirati ne samo one kojima se smrklo nakon toga predstečaja nego i hrvatsku javnost a nada sve i nadležne institucije. Pogotovo što su neki mediji tada pisali da se teško oteti dojmu kako se iza modela Ergovićevog upravljanja Nexe grupom skriva isti model vođenja kompanije kakav je razobličen u sustavu Agrokor u vrijeme vlasništva i uprave Ivice Todorića. Još puno godina prije mediji su pisali o Ergoviću i njegovom šogoru Franji Sremiću u periodu od 1994. do 2000. godine kada su se dogodile brojne sumnjive transakcije u ACM-u, Našicecementu i Nexe grupi preko inozemnih računa u Lihtenštajnu, Švicarskoj, te centralne afričke banke Bank of Ghana.
Zašto nadležne institucije nisu reagirale, pitali su se tada mediji, te konstatirali da su od 2000. do 2010. godine, Ergović kao i njegov šogor Franjo Sremić, imali apsolutnu potporu i zaštitu tadašnjeg predsjednika RH, Stjepana Mesića... Poslije, po pisanju medija, snažnu potporu imao je od Slavka Linića, a danas je Ergović u dobrim odnosima s ministrom obrane Ivanom Anušićem. Upravo iz tih razloga, Ergović, bar za sada može, kad na njegov konto legne 4,3 milijuna eura dividende otvoriti šampanjac i zapjevati: 'Ne može nam niko ništa'! Kao što vidimo iz službenog glasila RH - Narodnih novina (link) Glavna izvanredna skupština sazvana je za 23. listopada ove godine u prostorijama društva u Našicama. Teško da bi itko mogao osporiti tu odluku s obzirom da je Nexe u čvrstim rukama Ivana Ergovića i njegovih sinova Stjepana, Josipa i Ivana Ergović jr. iliti mlađeg pa će tako bogati našički tajkun uskoro biti još bogatiji.