Na Općinskom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Starom Gradu, sutkinja Jadranka Jeličić presudila je u sporu tužitelja, Jurice Jerkovića iz Hvara protiv Frane Barbarića i Zdenke Barbarić, oboje iz Zagreba. Tužitelja je zastupao hvarski odvjetnik Mirko Butorović a tuženike Mirta Trninić, odvjetnica iz Slavonskog Broda. Spor se vodio radi utvrđenja prava vlasništva. Sutkina je presudu objavila 29. svibnja 2024. ali je ista javno objavljena 18. rujna ove godine. Tužitelj Jurica Jerković uspio je u sporu te prema presudi ima pravo upisa vlasništva i na drugoj polovici parcele u hvarskom Zastražišću a čiji su uknjiženi vlasnici bili i bivši šef HEP-a Frane Barbarić i njegova majka Zdenka po 1/4, odnosno i na drugu polovicu parcele. Tuženicima, majci i sinu Barbarić sud je naložio i solidarno plaćanje parničnog troška tužitelju u iznosu od 972,79 EUR-a.

Iz Obrazloženja je vidljivo kako je 'Rješenjem Gž-633/2021 Županijskog suda u Puli,ukinuta presuda ovog suda P-5173/2019 od 16.02.2021. u dijelu u kojemu je tužbeni zahtjev odbijen, a predmet je vraćen na ponovno odlučivanje'. Nadalje citiramo iz presude: 'Tužitelj je ustrajao u tužbenom zahtjevu kojim traži utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkim dijelovima tuženika na č.zem. ... k.o. Zastražišće, a kao pravni osnov stjecanja spominje: Nagodbu od 23.01.1960., pošteni posjed prednika i oca tužitelja Jerković Ante pok. Jurja. rješenje o nasljeđivanju O.64/2005 od 20.12.2005. i Diobeni ugovor nasljednika od 12.04.2007., odnosno dosjedanje.

Tužena ad 2/ Zdenka Barbarić se i u nastavku postupanja, podneskom od 14. 04. 2023. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu, smatrajući kako tužitelj nije obrađivao i priveo kulturi čitavu nekretninu. Osporila je dosjedanje kao pravni osnov stjecanja. Tuženik ad 1/ Frane Barbarić se tek sada aktivno uključio u postupak, pa je tako u dva navrata zatražio odgodu ročišta (03.03.2023. i 08.03.2024.), a podneskom od 19.04.2024. opravdao izostanak sa ročišta dana 26.04.2024. na kojemu je raspravljanje zaključeno. Istim podneskom se u cijelosti usprotivio tužbenom zahtjevu i svim izvedenim dokazima, te predložio da sud odbije tužbu.

U novom dokaznom postupku sud je pribavio i pregledao novi zemljišnoknjižni izvadak za z.ul. ... k.o. Zastražišće (list 174), dana 19.10.2023. proveo očevid sa vještakom mjernikom Petrom Garmazom (list 133), pregledao nalaz vještaka iz listopada 2023., naročito skicu (list 142) i fotografije sa očevida (list 143 i 144) te orto foto snimak (list 175). Pročitani su iskazi ranije saslušanih svjedoka: Stjepana Fistonića pok. Ante (list 62) i Mate Fistonića pok. Grge (list 64), potom ovosudno rješenje o nasljeđivanju O.65/2005 iza pok. Ante Ivana Jerkovića pok. Jurja od 20.12.2005. (list 10), Diobeni ugovor o podjeli ostavine pok. Ante Jerkovića od 12.04.2007. (list 12), preslika Nagodbe od 23.10.1960. (list 23) i povijest kretanja posjeda Klasa: 936-02/20-25/92, Urbroj: 541-28-05/5-20-2 od 13.11.2020. (list 60), Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

Prema podacima zemljišne knjige, tužitelj je upisan kao vlasnik za 1/2 dijela č. zem. 1..., u naravi pašnjak površine 18487 m2, a tuženi svaki za po 1/4 dijela. 8. Iz podataka Katastra proizlazi da se od revizije 1952 godine, predmetna nekretnina vodi u dva posjedovna lista u k.o. Zastražišće, i to: u posjedovnom listu br. 82 na imenu Ante Jerkovića pok. Jurja (oca tužitelja) u površini od 8487 m2, i u posjedovnom listu br. 253, kao OPĆENARODNA IMOVINA u površini od 10000 m2. 9. Prema Nagodbi iz 1960. su prednici stranaka: Jerković Ante pok. Jurja (otac tužitelja), te Barbarić Frane pok. Jurja (djed tuženog ad 1, a svekar tužene ad 2/) i Fistonić Juraj pok. Nikole, postigli dogovor o zamjeni nekretnina na način da je Jerković Ante dobio č.zem.... označena kao „Brig“, za zemlju zv. „Žižotina“ oznake č.zem. 1124/2, dok je č.zem.    u toj nagodbi predstavljala „žuntu“. Da ta nagodba nije značila promjenu posjeda proizlazi iz njezinog sadržaja. Barbarić i Fistonić su potvrdili da je predmetna nekretnina u posjedu Ante Jerkovića, a prije njega da je bila u posjedu njegovog oca.

10. Da je ta nekretnina oduvijek bila u posjedu obitelji Jerković, potvrdila su oba saslušana svjedoka. Naveli su da nikada nitko iz Šumarije nije dolazio na predmetnu nekretninu, niti Jerkovićima osporavao njihov posjed. 11. Svjedok Fistonić Stjepan pok Ante, star 68 godina, je unuk Fistonić Jurja (treći sudionik Nagodbe), pa o Nagodbi zna onoliko koliko je čuo od svojih prednika. Naveo je da su Barbarići i Fistonići potomci zajedničkog prednika, pa su im se obiteljske nekretnine nalazile zajedno i to sve sjeverno od državne ceste (na predjelu „Stanimir“ i „Sinjava“), tako da nikada nisu imali u posjedu predmetnu nekretninu, već je oduvijek njezin posjednik bio Jerković Ante, otac tužitelja, koji je ondje držao vinograde i lavandu, dok je tužitelj kasnije sadio masline.

12. Svjedok Fistonić Mate pok. Grge, star 65 godina, je vlasnik maslinika koji se nalazi odmah uz državnu cestu i u međi je sa č.zem. 1986/1 (tzv. žuntom iz Nagodbe), dok se predmetna nekretnina prema jugu nastavlja na ovu. Naveo je da su Jerkovići u staro doba oduvijek prolazili preko njegove nekretnine, sve dok se prije 20 godina nije napravio put koji je financirao i tužitelj. Svjedok je naveo da su na toj nekretnini prema istoku postojali vinogradi koje je obrađivao otac tužitelja Ante Jerković, a prije njega djed Juraj i nona Katica. Sijeća se kada je otac tužitelja umjesto loze zasadio lavandu, te da je tužitelj, kada je preuzeo zemlju ondje posadio masline. Naveo je da Barbarići nikada nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, već da je istočno od Jerkovića zemlju držao u posjedu Beroš Mate, a zapadno su posjednici bili Kuzmičići i Lučići. 

13. Pri očevidu je utvrđeno da se predmetna nekretnina nalazi južno od državne ceste i č.zem. .... (koja je bila predmet prethodnog postupka), da se zemljište prema jugu blago uspinje i nastavlja na način, da je čitav od tužitelja pokazani posjed jednako obrađen i dostupan pogledu, pri čemu ima vrlo malo šume i to samo na jugozapadu, dok su jugoistočno uredne i očišćene lazi (označene na očevidu križićem na orto foto snimci). 14. Na skici vještaka se vidi pristupni put, grill i masline u većem broju na sjevernom dijelu, masline i na južnom dijelu, te vrlo mali dio šume. 15.Da je tužitelj jedini aktivno legitimiran za podnošenje ove tužbe, proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju O-65/2005 iza pok. Ante Jerkovića pok. Jurja i Diobenog ugovora.Otac tužitelja je umro 09.03.2005., a oporukom je ostavio kćerki Nataši nužni dio (2/12), a sinovima Jurici i Rozariju sve ostalo po pola. Iako se predmetna nekretnina ne nalazi u ostavinskoj masi kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, svi nasljednici su 12.04.2007. kod bilježnika potpisali Ugovor o diobi prema kojemu predmetna nekretnina pripada u cijelosti tužitelju.

16. Ocjenjujući sve provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud smatra utvrđenim: - da tuženici ili njihovi pravni prednici nikada nisu bili posjednici predmetne nekretnine (pa je njihov posjed tabularan), - da je otac tužitelja prema Nagodbi iz 1960. i iskazima svjedoka, držao u samostalnom i mirnom posjedu cijelu č.zem. ..., od prije zaključenja nagodbe sve do svoje smrti 2005., a što je više od 45 godina, odnosno, dovoljno vremena da se kod njega ostvare sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, - da su predmetnu nekretninu naslijedili svi zakonski nasljednici pok. Ante Jerkovića pok. Jurja, te u momentu smrti postali pošteni suposjednici, ali da je od diobe 2007. jedini posjednik tužitelj. 17. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari njezinim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme uz određene pretpostavke koje sud u postupku mora utvrditi kao izvjesne.

Poštenje se presumira, dok vrijeme posjedovanja u postupku mora dokazati tužitelj. 18. Prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN..... dalje ZV) stjecanje, promjena i pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a (01.01.1997.), prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, što bi u konkretnom slučaju, promatrajući razdoblje od 1960 do 1980., bila pravila austrijskog Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), čije su se odredbe primjenjivale kao pravna pravila sukladno odredbama Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (SL FNRJ. 86/46, 104/46, 96/47). 19. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, dosjelošću se stjecalo vlasništvo na stvari (koja je u prometu) ako je posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno Zakonom. Pošteni posjednik je po paragrafu 326. OGZ-a, onaj koji opravdano vjeruje da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno, nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora znati da je stvar koju posjeduje tuđa s time, da j

20.Pravnim pravilom iz paragrafa 1470. OGZ-a, određeno je da pošteni posjednik stječe vlasništvo stvari dosjedanjem tek nakon 30 godina. Vrijeme dosjedanja poštenog posjednika je skraćeno sa 30 na 20 godina u skladu sa mišljenjem proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960. 21. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO), je stupio na snagu 01.09.1980. a kao Zakon RH je preuzet 08.10.1991. (NN: 53), a koji bi se odnosio na razdoblje dosjedanja od 1980 do 1997., u odredbi čl. 28. st. 4., za izvanrednu dosjelost na nepokretnoj stvari pretpostavlja: savjesnost (poštenje) posje- dovanja i protek 20 godina 22. I prema odredbi čl. 159. st. 3. ZV-a, samostalni posjednik nekretnine stječe istu u svoje vlasništvo dosjedanjem, protekom 20 godina neprekidnog posjedovanja, pri čemu posjed mora biti pošten.

Nepošteni posjednik ne može postati vlasnik dosjedanjem. 23.Kako tuženici u postupku nisu predložili niti jedan dokaz kojim bi dokazali da bi posjed prednika tužitelja bio nepošten (a poštenje se presumira), ili dokaz da su oni držali u posjedu makar dio predmetne nekretnine (u postupku nije utvrđeno ni da bi itko treći vršio posjedovne čini), sud je na temelju izvedenih dokaza kod oca tužitelja utvrdio postojanje svih potrebnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva po samom Zakonu, odnosno, utvrdio da je nekretnina u cijelosti bila u njegovom samostalnom i poštenom posjedu, te da je takav posjed neprekidno trajao preko potrebnih 20 godina. Slijedom navedenog, valjalo je u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev. 24.Kako je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, pripada mu pravo na parnični trošak po odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ....' - piše na kraju te presude sutkinje Jadranke Jeličić.

Protiv te presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. O žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Na kraju presude piše: 'Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.'. Presuda je Frani Barbariću objavljena putem sudske oglasne ploče. Inače, Barbarić nije prisutan u javnosti otkako više nije na čelu HEP-a. No, mi smo ga uspjeli snimiti 28. prosinca 2023. godine kad je sa sredovječnom plavušom osvanuo na zagrebačkoj špici usred radnog dana što možete vidjeti u našoj foto priči.