Nakon što se u javnosti počela aktualizirati priča o čudnovatim predstečajnim nagodbama, primjerice Taxi Cammea ili pak Nexe grupe, pogotovo nakon sastanka bivšeg ministra financija Slavka Linića i njegovog tadašnjeg pomoćnika Branka Šegona s glavnim ravnateljem DORH-a Ivanom Turudićem, u jednom od prethodnih članaka pitali smo, između ostalog, čelnika Nexe grupe Ivana Ergovića, što nam može reći kako su najveći vjerovnici i ujedno najveći gubitnici predstečajne nagodbe HBOR, Raiffeisen, Zaba, PBZ, te mirovinski fondovi, dakle financijske ustanove od kojih je skoro polovica bila protiv predstečajne nagodbe, ipak na koncu, na svoju štetu, pristali na nagodbu, nakon koje je Ivan Ergović izašao kao vlasnik Nexe grupe s udjelom od 67,2 posto. S tim u svezi poslali smo i upit tadašnjem predsjedniku Uprave Raiffeisen banke Zdenku Adroviću, čija je banka bila jedna od najvećih gubitnika u predstečajnoj nagodbi Nexe grupe. Između ostalog pitali smo ga kako je došlo do toga da i Raiffeisen, promijeni odluku iz 2014. i pristane na predstečajnu nagodbu Nexe grupe, te je li, s tim u svezi, bilo pritisaka iz tadašnjih vladajućih struktura. Slijede detalji...

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Nakon što se u nekim medijima  počela otvarati  priča i oko  predstečaja Nexe grupe čiji je vlasnik poznati tajkun Ivan Ergović, a koja je počela 2013. u vrijeme Vlade Zorana Milanovića i dok je Slavko Linić bio ministar financija, a završila 2017.  poslali smo upit  tadašnjem šefu Raiffeisen banke Zdenku Adroviću čija je banka bila jedna od najvećih vjerovnika i ujedno najvećih gubitnika u toj, najblaže rečeno, čudnovatoj  predstečajnoj nagodbi. Slijede pitanja:

1. Najveći vjerovnici i ujedno najveći gubitnici predstečajne nagodbe su bili HBOR, Raiffeisen, Zaba, PBZ, te mirovinski fondovi, dakle financijske ustanove od kojih je skoro polovica i bila protiv predstečajne nagodbe. Tako je početkom srpnja 2014. godine, najprije doneseno rješenje o predstečajnoj nagodbi Nexe grupe, da bi Upravni sud u Osijeku, na zahtjev banaka (Raiffeisen i Zagrebačka banka), 5. rujna iste godine – odluku poništio. S obzirom da ste Vi tada bili na čelu Raiffeisen banke  možete li nam reći koji su bili Vaši argumenti za odbijanje predstečajne nagodbe?

2. Ipak, unatoč ukupnog duga vjerovnika Nexe grupe koji je iznosio nevjerojatnih 2 milijarde i više od 800 milijuna kuna, postupak predstečajne nagodbe okončan je 2017. a iz nje je  kao vlasnik s udjelom od 67,2 posto izašao Ivan Ergović.  Dakle vjerovnici, među kojima je bila i Vaša banka otpisali su  stotine i stotine milijuna kuna duga Nexe grupi.  Kako je došlo do toga da i Raiffeisen, promijeni odluku iz 2014. i pristane na predstečajnu nagodbu Nexe grupe?

3. Imate li Vi neka saznanja  o pritiscima na najveće vjerovnike da pristanu na predstečajnu nagodbu Nexe grupe, primjerice, o pritisku, kao što su pisali mediji, na tadašnjeg čelnika PBZ-a Božu Prku, koji je u početku bio protiv predstečajne nagodbe a onda je promijenio odluku. Mediji su tada pisali da je tadašnji ministar financija u Milanovićevoj vladi, Slavko Linić, sve dok nije smijenjen s tog položaja u svibnju 2014. godine, vršio žestok pritisak na čelnika PBZ-a Božu Prku da ne opstruira predstečajnu nagodbu Nexe grupe. Kakva Vi imate saznanja o tome?

4. Je li netko u to vrijeme vršio pritisak i da Raiffeisen pristane na predstečajnu nagodbu Nexe grupe, unatoč činjenici da je tom odlukom Raiffeisen banka postala i jedna od velikih gubitnika te nagodbe?

Do objave članka nismo dobili odgovore gospodina Adrovića, a kada ih dobijemo odmah ćemo ih objaviti.