Priča oko predstečaja Nexe grupe počela je 2013. u vrijeme Vlade Zorana Milanovića i dok je Slavko Linić bio ministar financija. Stečaj je okončan 2017. godine, nakon što su  vjerovnici otpisali stotine milijuna kuna duga Nexe grupi, i iz koje je kontroverzni tajkun Ivan Ergović izašao kao vlasnik s udjelom od 67,2 posto u medijima se svako malo ponovno aktualizira, pogotovo što je ukupni dug vjerovnika Nexe grupe iznosio zastrašujućih 2 milijarde i više od 800 milijuna kuna. O Nexe grupi ponovo se počelo pričati nakon sastanka bivšeg ministra financija u Milanovićevoj vladi Slavka Linića i Branka Šegona sa šefom DORH-a Ivanom Turudićem a više relevantnih izvora potvrdio nam je i da se predstečaj Nexe grupe odvijao najblaže rečeno pod čudnim okolnostima. Pogotovo što je početkom srpnja 2014. godine, najprije doneseno rješenje o predstečajnoj nagodbi Nexe grupe, da bi Upravni sud u Osijeku, na zahtjev banaka (Raiffeisen i Zagrebačka banka), 5. rujna iste godine – odluku poništio.

Podsjetimo da su mediji  tada pisali  da se i PBZ, na čijem je čelu u to doba bio  moćni bankar, Božo Prka, od početka protivila predstečajnoj nagodbi nad Nexe grupom, da bi poslije i PBZ pristao na predstečajnu nagodbu. Što se u međuvremenu dogodilo da Božo Prka promijeni odluku, ostaje nepoznanica,  osim što su mediji pisali da je na njega veliki pritisak vršio tadašnji ministar financija Slavko Linić sve do svoje smjene u srpnju 2014. godine. Zanimljivo je da je njegov nasljednik na tom mjestu Boris Lalovac s Prkom imao turbulentne odnose, toliko turbulentne da se pisalo kako je 2015. tadašnji čelnik PBZ-a Božo Prka prijetio ministru Lalovcu koji je te prijetnje prijavio DORH-u, a što su iz PBZ-a tada to demantirali. Ipak nitko nije mogao demantirati da je nakon Lalovčeve prijave DORH-u za prijetnje, tadašnji ministar financija Lalovac dobio i policijsku zaštitu. O tome je Lalovac otvoreno progovorio 10. 07. 2015. godine u intervjuu Dnevniku HRT-a.

Na pitanje novinara HRT-a Petra Štefanića ministru Lalovcu je li on pod policijskom zaštitom Lalovac je odgovorio: 'Pa da. Ovih zadnjih nekoliko dana dobio sam zaštitu, ali ne bih smatrao to ništa spektakularnim i mislim da će ona vrlo brzo završiti', rekao je Lalovac.

Novinar HRT-a: Imali ste onaj sukob u Ministarstvu financija te je izašla priča da ste dobili prijetnje Bože Prke. Je li to zbog toga ili zbog najnovijih istraživanja transfera braće Mamić?

Lalovac: Ja ne bih o imenima, imena meni nisu bitna. Bitno je reći da Ministarstvo financija, odnosno taj poseban ured Ministarstva istražuje brojne transakcije. U tim transakcijama koje smo istraživali i prema inozemstvu pronašli smo određene račune. Ne govorim ponovno o iznosima. Govorim ne o jednom poslovnom bankaru, već o više njih, i pokušavamo istražiti nesrazmjer imovine te jesu li plaćeni porezi, tako da se tu ne bi trebao nitko posebno uznemiravati. Porezi moraju biti plaćeni.

Novinar HRT-a: Znate zašto pitam. U medijima je izašla priča da vam je Božo Prka prijetio. Izašla je i priča da ste vi sami tražili policijsku zaštitu. Dakle, vi je niste tražili?

Lalovac: Ne. Pustimo sada te stvari. Znači, bitno je reći da nema nedodirljivih, što sam više puta najavljivao, i da ovaj posao koji radimo, kada nađete takve određene transakcije, nije ugodan. Vjerojatno su se određeni našli ugroženi, tako da ja tu spuštam lopticu i kažem - dođite u Poreznu upravu, predajte svoje prijave, jeste li platili porez i tu je priča završena.

Novinar HRT-a: Ali, gospodine Lalovac, sve je izašlo u medijima, dakle moramo raščistiti tu priču s gospodinom Prkom. Dakle, nije mala stvar ako vas je jedan bankar na neki način ucjenjivao - on bi trebao odgovarati za to. Ako ste vi cijelu priču na neki način iskonstruirali, onda ni vaša pozicija ne bi smjela biti nedodirljiva.

Lalovac: Ništa nije iskonstruirano. Postoje svjedoci, postoje dokazi. Međutim, ja ne smatram da je to neka prevelika tema o kojoj bismo trebali razgovarati. Ja se ovdje brinem da svi hrvatski građani plaćaju porez i samo se na to fokusiram.

Novinar HRT-a: Dobro. Jeste li vi na tom sastanku bankarima, i to je navodno bio izvor njihove nervoze, spomenuli da se češlja ta njihova imovina također?

Lalovac: Da. Češlja se imovina ne samo svih poslovnih bankara koji imaju određene transakcije i, ukoliko postoji određeni nesrazmjer imovine, zna se da postoji zakon i da nema nedodirljivih te da je zakon za sve jednak i oni će poreze morati platiti ukoliko ih nisu platili.

Novinar HRT-a: Je li vama, ministre Lalovac, normalno da u jednoj zemlji ministar financija ima policijsku zaštitu? Dakle, svojedobno smo slušali priču kako državni odvjetnik Mladen Bajić nema policijsku zaštitu. Dakle, jeste li vi na neki način postali organ progona u ovoj zemlji?

Lalovac: Gledajte, radim težak posao i kada se prvi puta u 25 godina države ipak... svi su pričali o tim računima u inozemstvu… Sada prvi put ova vlada Zorana Milanovića konkretno provodi te stvari i vjerojatno je da imate određene neugodnosti. Ja se osobno ne smatram ugroženim niti smatram da su to određene prijetnje, međutim policija neka odradi svoj dio posla, a Ministarstvo financija će odraditi svoj dio posla i to je to', rekao je između ostalog Lalovac u Dnevniku HRT-a 10. srpnja 2015. godine.

U međuvremenu je u kuloarima procurila informacija da je nakon sastanka Slavka Linića i Šegona s čelnikom DORH-a Ivanom Turudićem, oko kojeg se puno nagađalo u javnosti, aktualni predsjednik RH Zoran Milanović sa svojim najbližim suradnicima navodno govorio o svom smjenjenom ministru financija Slavku Liniću, te je spominjao njegove brojne predstečajeve između ostalog i ovaj Nexe grupe.

Ta informacija se podudara s izjavom Linićevog nasljednika na čelu ministarstva financija Borisa Lalovca, koji je u srpnju 2015. godine u intervjuu Dnevniku HRT-a rekao  da radi težak posao i da nakon 25 godina države nakon što su svi  pričali o tim računima u inozemstvu… sada prvi put ova vlada Zorana Milanovića konkretno provodi te stvari i vjerojatno je da imate određene neugodnosti. No, očigledno Vlada Zorana Milanovića ili nije stigla ili nije smjela čačkati dublje od onoga što je tada izašlo u medije, pa ni ministarstvo financija ni policija nisu odradili svoj dio posla. Dakle, od tada do danas je prošlo točno devet godina, promijenilo se više Vlada ali nikada nismo dobili odgovor što je bio točan razlog sukoba tadašnjeg ministra financija Boris Lalovca i tadašnjeg čelnika PBZ-a Bože Prke.

Iako je Lalovac  tada u razgovoru za Večernji list otkrio da je telefonski izvijestio Dinka Cvitana, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika o prijetnjama koje su stigle nakon što je jedan od bankara pozvan da Poreznoj dostavi podatke o svojoj imovini, ali nije govorio o imenima. U trenutku kad su stigli podaci o štednji hrvatskih građana u bankama u zemljama EU govorilo se da je među njima i informacija o štednji Bože Prke. Na upit Večernjeg lista tada je iz PBZ-a odgovoreno da Prka ima račun u matičnoj banci u Italiji te da na njega prima dohodak. U međuvremenu se, nakon sastanka Linića i Šegona u DORH-u s Turudićem, pojavila informacija da je osoba visokopozicionirana u Ministarstvu financija kojeg smo u prethodnom članku okarakterizirali kao duboko grlo Nikole Grmoje i Zvonimira Troskota bio duboko involviran u priču oko štednji hrvatskih građana i inozemnim računima bankara u bankama u zemljama EU.  

Imajući sve to u vidu kao i ulogu Bože Prke oko predstečaja Nexe grupe, te  informacije iz više izvora koje smo u međuvremenu dobili oko tog predstečaja koji je okončan 2017. godine,  vlasniku Nexe grupe uputili smo pitanja na koja do objave ovoga članka nisu stigli odgovori.  Pitanja Ivanu Ergoviću prenosimo u cijelosti:

Poštovani, U interesu objektivnog izvještavanja javnosti imamo nekoliko pitanja za Vas za članak za portal Imperijal.net.

- U javnosti se ponovno počela aktualizirati tema oko  tvrtke Cammeo, nakon sastanka bivšeg ministra financija Slavka Linića, Branka Šegona  sa šefom DORH-a, kada su se neki pitali je li do toga sastanka došlo zbog povlaštenog procesa predstečajne nagodbe u kojem im je država oprostila oko 6 milijuna kuna duga – u današnjoj valuti oko 800 tisuća eura. S obzirom da su mediji u vrijeme predstečaja i oprosta duga tvrtci Cammeo pisali da je Slavko Linić preko svog tadašnjeg pomoćnika Branka Šegona omogućio Taxi Cammeu, to jest vlasnicima  te tvrtke Kosti Minovskom i Vladimiru Minovskom povlašteni proces predstečajne nagodbe  jer je bio u bliskim odnosima, čak i rodbinski povezanim s vlasnikom taxi Cammea. Istodobno s tom pričom iz više relevantnih izvora našoj redakciji je potvrđeno da se i predstečaj Vaše Nexe grupe odvijao pod krajnje sumnjivim okolnostima a dogovoren je  u konobi  kod Kalema 2013. godine, u kojoj su bili Slavko Linić, Branko Šegon, Stipe Mesić, Jozo Kalem i Vi. Što nam možete reći o tom sastanku u konobi kod Kalema?

- Naime, da podsjetimo, ukupni dug vjerovnika Nexe grupe čiji je ste Vi većinski vlasnik iznosila su nevjerojatnih 2 milijarde i više od 800 milijuna kuna. Postupak predstečajne nagodbe okončan je 2017. a iz nje ste Vi  izašli kao vlasnik s udjelom od 67,2 posto, odnosno pobjednik jer su vjerovnici otpisali stotine milijuna kuna duga Nexe grupi.  Kako ste se Vi osjećali u tim turbulentnim vremenima za Vas i Vašu Nexe grupu?

- Podsjetimo, najveći vjerovnici i ujedno najveći gubitnici predstečajne nagodbe su bili HBOR, Raiffeisen, Zaba, PBZ, te mirovinski fondovi, dakle financijske ustanove od kojih je skoro polovica i bila protiv predstečajne nagodbe. Tako je početkom srpnja 2014. godine, najprije doneseno rješenje o predstečajnoj nagodbi Nexe grupe, da bi Upravni sud u Osijeku, na zahtjev banaka (Raiffeisen i Zagrebačka banka), 5. rujna iste godine – odluku poništio. Mediji su tada pisali  da se i PBZ, na čijem je čelu tada bio moćni bankar Božo Prka, od početka protivila predstečajnoj nagodbi nad Nexe grupom, no, da je tadašnji ministar financija u Milanovićevoj vladi, Slavko Linić, sve dok nije smijenjen s tog položaja u svibnju 2014. godine, vršio žestok pritisak na čelnika PBZ-a Božu Prku da ne opstruira predstečajnu nagodbu Nexe grupe.Što nam možete reći o tome?

- Zbog čega ste, i čime ste toliko zadužili Slavka Linića, koji se, pisali su tada mediji, jako angažirao u provedbi predstečajne nagodbe Nexe grupe, te se, po pisanju istih medija, ponekad služio prijetnjama da nagodba uspije i to tako da Vi spasite  i kompaniju i svoje vlasništvo u njoj?

- U kakvim ste danas odnosima s Vašim spasiteljem Slavkom Linićem i zbog čega se on toliko angažirao oko Nexe grupe?

- Kako je nastao dug Nexe-a od milijardu i tristo tisuća kuna prema Našicecementu? 

Ivan Ergović do objave ovoga teksta nije odgovorio na naša pitanja.Iako stara mudrost kaže da je šutnja zlato pogotovo onda kada onaj koji nema što za reći šuti u slučaju ovoga kontroverznog tajkuna on bi imao mnogo štošta za reći. Pa i to kako je moguće  da se otpiše ukupni dug vjerovnika Nexe grupe, čiji je većinski vlasnik Ivan Ergović, od nevjerojatnih  2 milijarde i više od 800 milijuna kuna, te da Ergović nakon svega ostane većinski vlasnik s udjelom od 67,2 posto. Također nikada ni u medijima nije razjašnjeno kako je nastao, neki su ga nazvali, fantomski dug  Nexe-a od milijardu i tristo tisuća kuna prema Našicecementu? Koja je prava istina o sukobu Bože Prke i Borisa Lalovca 2015. godine, koji su tada iz PBZ-a demantirali.

Je li istinita informacija da je do sukoba došlo nakon što su su Prka i Lalovac sreli  na sastanku na kojem je bila i tadašnja šefica Porezne uprave Jasna Kropf. Do nesporazuma je navodno došlo jer je Prka nakon poziva iz Porezne i stalnih medijskih spekulacija o tome da se provjerava njegov račun, zatražio potvrdu da njegova imovina odgovara prijavljenim porezima, koju mu očito u Poreznoj nisu željeli dati. Sukobili se zbog potvrde o imovini, pisali su tada mediji. Također, zanimljivo bi bilo čuti  što bi o svemu tome mogao reći visokopozicionirani djelatnik Ministarstva financija označen kao duboko grlo Grmoje i Troskota u našem prethodnom članku, te ima li sve to poveznicu s predstečajem Nexe grupe sve su to pitanja koja bi ponovno mogla zaintrigirati hrvatsku javnost ali i nadležne institucije.