GOSPODARI GLASOVA

Osječki suci koje je prozivao Zdravko Mamić sudjelovali u namještanju izborne pobjede u korist HDZ-a - vidi se to iz Odluke Ustavnog suda kojom su poništeni lokalni izbori

Da se zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški Lasan nije žalila na izborne nepravilnosti na izborima za gradonačelnika Belišća u ime Glavaševog kandidata, odnosno krađu glasova u korist HDZ-ovca, u čemu je sudjelovao i sudac Zvonko Vrban, nikad ne bismo dokumentirano saznali kako se kroje izborne pobjede s fantomskim listićima

Objavljeno: 05.10.2023 9:58

Osječki suci koje je prozivao Zdravko Mamić sudjelovali u namještanju izborne pobjede u korist HDZ-a - vidi se to iz Odluke Ustavnog suda kojom su poništeni lokalni izbori - Foto: IMPERIJAL I.M. / FOTO: SCREENSHOT, Naslov: Miroslav Šeparović, Zvonko Vrban

Proteklih dana u medijima je osvanulo kako je Hrvatski sabor donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto) biti u novoj izbornoj jedinici. Kad su posrijedi izbori u našoj zemlji uvijek je ista dilema, imamo li pravedan sustav izbornih jedinica ali i jedna još veća od toga, a to je kako imamo uvijek više glasača nego punoljetnih građana na popisu. Tu je i sveprisutna sumnja da se izborni rezultati namještaju ali o tome nema puno dokaza, odnosno puno je više nagađanja nego činjenica. No, da su takve sumnje u pravilu istinite ali teže dokazive možemo se lako uvjeriti iščitamo li Odluku Ustavnog suda kojom su djelomično poništeni lokalni rezultati za izbor gradonačelnika Belišća. Iako je ta Odluka iz 2013. ona je aktualna i živa i dan danas poglavito u svjetlu nekih okolnosti. Naime, u toj se odluci spominje i uloga predsjednika i zamjenika Županijskog izbornog povjerenstva - ŽIP-a. Tada je na čelu ŽIP-a bio tadašnji predsjednik osječkog Županijskog suda Anto Rašić. Njegov zamjenik je bio tadašnji sudac a sadašnji šef Županijskog suda Zvonko Vrban. Rašić a poglavito Vrban široj hrvatskoj javnosti postali su poznati zbog prozivki odbjeglog Zdravka Mamića. Kao što je poznato, njemu se sudilo i sudi na Županijskom sudu u Osijeku. Mamićeva obrana tražila je 2018. izuzeće suca Anta Rašića kao osobe nadležne za poslove suda ali Vrhovni sud odbio je taj Mamićev zahtjev. Suca Zvonka Vrbana, Rašićevog zamjenika na čelnoj poziciji tog suda, Mamić je prozivao više puta na Facebooku iznoseći njegove afere ali bezuspješno. Vrban je ostao na istoj poziciji a Mamiću i ostalim optuženima u slučaju Dinamo odbijeno je premještanje suđenja na drugi sud. Mnogi su se tad s pravom zapitali je li osječki Županijski sud na neki način utvrda nedodirljivih sudaca i čime su ti djelitelji pravde zaslužili takve statuse. Naime, u medijima je bilo više slučajeva, ne samo Mamić, tzv. žrtava osječkog pravosuđa koji su dokumentirano iznosili primjere kršenja zakona u vlastitim slučajevima, no nikome od prozvanih nikada nije zafalila nijedna vlas s glave. Zbog toga je novinarski zanimljivo bilo istražiti postoji li neka dodatna, specifična vrijednost, koja šefove osječkog Županijskog suda drži u sedlu bez obzira na argumente koji periodično isplivavaju u medijima. Dijelovi Odluke Ustavnog suda na specifičan način ilustriraju ulogu koju je bivši šef Županijskog suda u Osijeku Anto Rašić kao predsjednik ŽIP-a imao prigodom namještanja i proglašenja HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Belišća izbornim pobjednikom nauštrb Glavaševog, HDSSB-ovog kandidata, ali i Zvonko Vrban, tadašnji sudac, a sadašnji šef ne samo suda već i ŽIP-a Osječko - baranjske županije. Odluka Ustavnog suda dokazuje kako mi imamo deklaratorni sustav u kojem su zakoni propisani ali ne funkcioniraju u meritornom smislu. Naime, da je netko ušao u meritum stvari, nakon Odluke Ustavnog suda kojom su poništeni lokalni izbori za gradonačelnika Belišća 2013., onda bi nakon utvrđenih nepravilnosti u radu i Gradskog izbornog povjerenstva ali i Županijskog izbornog povjerenstva, ŽIP-ovci Rašić i Vrban, ujedno i županijski suci, snosili konzekvence a ne dobili prigodu i nadalje krojiti izborne rezultate. Naime, sada je Zvonko Vrban šef Županijskog izbornog povjerenstva pa i nadalje osoba koja je već sudjelovala u namještanju jednih izbora ima prigodu s tih pozicija sudjelovati iznova i iznova. U priči koja slijedi citirat ćemo upit i odgovor šefa Ustavnog suda Miroslava Šeparovića ali i dijelove Odluke Ustavnog suda iz koje se vidi kako se može manipulirati rezultatima izbora, poglavito kad je tijesna razlika, kako fantomski mogu nestajati glasački listići pa se ponovno pojavljivati u kutijama kao da njima manipulira neki mađioničar kakve gledamo u Supertalentu ili nekom sličnom showu. Glasački listići koji su presudno određivali tijek tih izbora, odnosno naštimanu pobjedu HDZ-ova kandidata Dinka Huisa a protiv HDSSb-ovog Dinka Burića, ukazivali su se po modelu ' sad ih ima, sad ih nema'. Naime, tijekom izbornih naštimavanja čas su proglašeni nestalima da bi se onda ponosno ukazali i to zanimljivo, kad je trebao presudni ,pobjednički glas u korist HDZ-ovca. No, nakon poništenja izbora na tim biračkim mjestima pokazalo se kako je pobjeda HDSSB-ovca puno uvjerljivija nego što su to naštimani rezultati od po jednog glasa razlike na nekoliko pojedinačnih izbornih mjesta pokazivali. Podsjetimo, Glavašev Burić imao je značajnu pobjedu u 1. krugu, konačno je u 2. nakon poništenja imao 40 glasova više a po naštimanim rezultatatima u režiji sudaca Rašića i Vrbana HDZ-ovac bi pobijedio s glasom, dva razlike. Slijede detalji....

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Na službenim stranicama Ustavnog suda RH ali i u službenom glasilu RH Narodnim novinama dostupna je Odluka Ustavnog suda pod nazivom Izborni spor: U-VIIA-3278/2013. Ta je odluka donesena 11. lipnja 2013. i objavljena u Narodnim novina broj 71/13. Zašto je ta više od 10 godina stara odluka i dan danas važna? Zato što s jedne strane dokazuje kako se može manipulirati izbornim rezultatima i osiguravati prevagu favoriziranom kandidatu i to aktivnim sudioništvom ljudi koji bi trebali osiguravati zakonitosti izbornog procesa. S druge strane dokazuje kako u Hrvatskoj ne postoji praksa koja bi po nekom automatizmu sankcionirala osobe koje su sudjelovale u izbornim namještaljkama i koja bi spriječila da krojači izborne pobjede nekog kandidata više ne dobiju priliku sudjelovati u izbornim povjerenstvima i nadalje nadgledati regularnost izbora, odnosno kreirati ishode tih istih izbora protivno regularnim standardima. Ustavna odluka je definirana i kao 'Zaključak : Lokalni izbori (gradonačelnik - Grad Belišće) - propusti u postupanju nadležnih izbornih povjerenstava'. Potpisala ju je tadašnja predsjednica Ustavnog suda dr. sc. Jasna Omejec.

Iz zaglavlja je vidljivo koji su sve suci glasovali. Među njima je bio i sadašnji šef Ustavnog suda Miroslav Šeparović te suci: Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić i Duška Šarin. Taj sastav kojim je predsjedala Omejec odlučivao je o žalbi za zaštitu izbornog prava u izbornom sporu te je na sjednici 11. lipnja 2013. donio sljedeću odluku: 'Djelomično se usvaja žalba Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje protiv rješenja Županijskog izbornog povjerenstva Osječko-baranjske županije klasa: 013-03/13-01/62, ur.broj: 2158/1-01-13-13-5 od 4. lipnja 2013.'. Ujedno su poništeni 'Rezultati izbora za gradonačelnika Grada Belišća klasa: 013-03/13-01/03, ur.broj: 2185/02-1-13-26 od 3. lipnja 2013. koje je utvrdilo i objavilo Gradsko izborno povjerenstvo Grada Belišća' ali i 'dijelovi izreke rješenja Županijskog izbornog povjerenstva Osječko- baranjske županije klasa: 013-03/13-01/62, ur.broj: 2158/1-01-13-13-5 od 4. lipnja 2013., i to:a) alineje 3. i 4. u točki I. izreke koje glase: "- broj 5. u Belišću, OŠ 'Ivana Kukuljevića', na način da se umjesto 413 važećih glasačkih listića, utvrđuje važećim 414 glasačkih listića, slijedom čega se kandidatu Dinku Huisu dodaje jedan glas, - broj 6. u Belišću, dječji vrtić 'Maslačak', na način da se umjesto 448 važećih glasačkih listića, utvrđuje 449 važećih glasačkih listića, slijedom čega se kandidatu Dinku Huisu dodaje jedan glas."

Istom odlukom Ustavnog suda određeno je i i sljedeće: 'Ponovljeni drugi krug glasovanja za izbor gradonačelnika Grada Belišća i njegovih zamjenika na biračkim mjestu broj 5 u Belišću, OŠ Ivana Kukuljevića, i na biračkom mjestu broj 6 u Belišću, Dječji vrtić "Maslačak", održat će se u nedjelju, 16. lipnja 2013.'. Iz Obrazloženja je vidljivo kako je u tom 'žalbenom postupku Ustavni sud zaprimio dva podneska. Prvi je 6. lipnja 2013. podnio Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje - HDSSB (u daljnjem tekstu: HDSSB ili žalitelj) zastupan po predsjedniku prof. dr. sc. Vladimiru Šišljagiću, dr. med. Riječ je o podnesku koji je HDSSB pogrešno nazvao "prigovorom" i pogrešno ga uputio Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DIP) umjesto Ustavnom sudu. DIP je taj "prigovor" pravilno kvalificirao kao žalbu te ju je proslijedio nadležnom Županijskom izbornom povjerenstvu Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: ŽIP), koje ju je dostavilo Ustavnom sudu.

Drugu žalbu HDSBB podnio je putem odvjetnice Višnje Drenški Lasan 7. lipnja 2013. Obje su žalbe podnesene u zakonskom roku i za potrebe ovog postupka smatraju se jednom žalbom. Žalba je podnesena protiv rješenja ŽIP-a klasa: 013-03/13-01/62, ur.broj: 2158/1-01- 13-13-5 od 4. lipnja 2013. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje ŽIP-a od 4. lipnja 2013.). Osim punomoći za zastupanje i prijašnjih podnesaka upućenih ŽIP-u i DIP-u, žalitelj je kao priloge uz žalbu dostavio: - zapisnike o radu svih 15 biračkih odbora; - izjavu Dragomira Šimića; - izjavu Marka Špoljarića; - primjedbe Karoline Štefan Bugarinović; - listu Povjerenstva za provedbu izbora; - izjavu Karoline Štefan Bugarinović; - izjavu Andreja Mesića; - izjavu Igora Kokanovića; - izjavu Dalibora Radakovića; - DVD medij s izjavom g. Ante Rašića, predsjednika ŽIP-a; - DVD medij sa snimkom emisije HRT1 "Tema dana" od 5. lipnja 2013.Žalitelj smatra da su tijekom drugog kruga glasovanja za izbor gradonačelnika Grada Belišća i njegovih zamjenika Gradsko izborno povjerenstvo Grada Belišća (u daljnjem tekstu: GIP) i ŽIP postupali protivno Ustavu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01. i 76/10.) i Zakonu o lokalnim izborima ("Narodne novine" broj 144/12.; u daljnjem tekstu: ZoLI), odnosno da je bilo nepravilnosti u postupku izbora.

Postupanje nadležnih izbornih povjerenstava, prema tvrdnjama žalitelja, izravno je utjecalo na rezultat drugog kruga glasovanja za izbor gradonačelnika Grada Belišća i njegovih zamjenika jer je osporenim rješenjem ŽIP-a od 4. lipnja 2013. "promijenjen izborni rezultat na način da je kandidat HDZ-a, dipl. ing Dinko Huis dobio 2289 glasova, a kandidat HDSSB-a Dinko Burić, dr. med. 2288 glasova, te je kandidat HDZ-a Dinko Huis izabran za gradonačelnika Grada Belišće, iako je prema zapisniku GIP Belišće nakon ponovnog brojanja glasova od 03. lipnja 2013. izbore za gradonačelnika Belišća dobio s 1 glasom više kandidat HDSSB-a Dinko Burić".

3. Za potrebe ovog žalbenog postupka Ustavni sud zatražio je i primio relevantnu izbornu dokumentaciju vezanu uz drugi krug glasovanja za izbor gradonačelnika Grada Belišća i njegovih zamjenika, a zatražio je od GIP-a i ŽIP-a i pisana očitovanja na žalbu HDSSB-a. GIP je svoje pisano očitovanje (klasa: 013-01/13-01/03, ur.broj: 2185/02-1-13-31 od 8. lipnja 2013.) dostavio Ustavnom sudu 8. lipnja 2013., a ŽIP je svoje pisano očitovanje (klasa: 013-03/13-01/62, ur.broj: 2158/1-01-13-13-10 od 9. lipnja 2013.) dostavio Ustavnom sudu 9. lipnja 2013. Sukladno ustaljenoj praksi u izbornim sporovima, od prvog sljedećeg dana računajući od dana zaprimanja posljednjeg zatraženog akta, to jest od 10. lipnja 2013. u 00:00 sati, počeo je teći rok od 48 sati za odlučivanje Ustavnog suda o žalbi HDSSB-a............' - piše u Odluci Ustavnog suda koja je dostupna preko sljedećeg linka.

Za potrebe ovog članka izdvojili smo samo dijelove iz kojih se vidi uloga tadašnjeg šefa ŽIP-a Ante Rašića te sadašnjeg šefa ŽIP-a a tadašnjeg Rašićevog zamjenika Zvonka Vrbana: ''G. Nada Velte iz HDZ-a i g. Karolina Štefan Bugarinović su sjedile u zgadi suda ispred sobe gospodina Anto Rašić u koju su ušli g. Milekić, gđa Hudorović i gđa Grubić i tamo se zadržali sve do 12,15 sati. U tom vremenu u tu sobu čest je dolazio i g. Vrban (član ŽIP-a) te druge osobe. Oko 12,10 sati oni izlaze i odlaze nešto kopirati prema izjavi g. Milekića. G. Kornelija Štefan Bugarinović tada odlazi u ŽIP u Osijeku u Županjsku 4. gdje sreće g. Vrbana koji joj zabranjuje nazočnost na sjednici ŽIP-a. Oko 12,20 sati u prostorije ŽIP-a dolaze g. Milekić, gđa Grubić i gđa Hudovernik. Sjednica ŽIP-a je završila oko 13,20 sati kada je gospodin Rašić dao izjavu za medije (RTL, STV televizija) u kojoj je rekao da je ŽIP donio odluku da je pobjednik izbora kandidat Dinko Huis s prednošću nad kandidatom D. Burićem za 1 glas, te je pojasnio da su dva listića (koja su pridodana kao važeća Dinku Huisu) bila 'prilijepljena negdje u kutiji'.

To su upravo ona dva listića koja su naknadno kao listići višak nađena kod 6 brojanja - drugog dana tj. 3. lipnja 2013. Tu izjavu je medijima g. Karolina Štefan Bugarinović odmah demantirala navodeći da GIP ni u jednom trenutku, nakon zatvaranja birališta, nije imao kontakta sa glasačkim kutijama već su se listići po biračkim odborima donosili u GIP u kovertama. DOKAZ: vlastoručno potpisana izjava članice GIP-a Karoline Štefan Bugarinović, DVD snimka izjave g. Anto Rašić dana RTL 4. lipnja 2013., te vlastoručno potpisana izjava člana GIP-a Andrej Mesić koji je bio zadužen za postupanje sa biračkim kutijama. O nepravilnostima koje su se dogodile u radu ŽIP-a govore vlastoručno potpisane izjave članova ŽIP-a Igora Kokanović i Dalibora Radaković. Oba ova člana suglasno govore da su bili pozvani na sjednicu ŽIP koja je bila najavljena za 4. 06. 2013 u 12,00 sati. Ista je u stvarnosti počela u 12,30 sati jer je gospodin Zvonko Vrban, potpredsjednik ŽIP-a rekao da sjednica ne može početi bez članova GIP Belišće 'jer su oni još na putu', a zapravo su bili u zgradi Županijskog suda u Osijeku.

Sjednici je prisustvovalo 11 članova ŽIP-a, te 3 člana GIP-a Belišće: Milekić, Hudorović i Grubić. Na početku sjednice rečeno je da će se raspravljati o odluci GIP-a Belišće nakon ponovljenog prebrojavanja glasova od 3. lipnja 2013 s time što je g. Vrban napomenuo da ne zna odluku GIP-a Belišće nakon ponovnog prebrojavanja glasova, a što se kasnije pokazalo netočnim. Potom je govorio g. S. Milekić koji je u 10 minuta prepričao zapisnik GIP-a, na način da je objašnjavao po biračkim mjestima sporne važeće i nevažeće listiće, te je naglasio da se od ŽIP-a očekuje konačna odluka o 11 spornih listića. Nakon toga su članovi GIP-a napustili prostorije, a pri tome nitko od članova ŽIP-a nije dobio na uvid zapisnik GIP-a Belišće od 2. lipnja kada su izbori održani ni od 3. lipnja kada je bilo ponovno brojanje. Tek naknadno 5. lipnja 2013. su saznali da zapisnik GIP Belišće od 3. lipnja 2013. ima 9. strana, te da je tada naknadno pronađeno još dva listića kojih nije bilo 2. lipnja 2013.

O tome na sjednici ŽIP-a 4. lipnja nije bilo ni riječi i nitko nije članove ŽIP- a upozorio na tu okolnost. Od svih navodno spornih 11 listića g. Vrban dao im je na uvid samo 4 listića na kojima su se nalazili X-evi na rednim brojevima ispred kandidata, te je rekao da su prema ranijem tumačenju Ustavnog suda iz 2009 godine ti listići važeći. Ostali sporni listići nisu pokazani već ih je g. Vrban držao skupljene u ruci, podigao te rekao da po njegovom mišljenju oni nisu sporni. Promjena stava g. Vrbana u odnosu na listiće na kojima je redni broj ispred imena kandidata prekrižen sa X umjesto da je zaokružen, iz nevažećeg u važeći glasački listić bila je iznenađujuće za sve članove ŽIP-a. Ovo iz razloga jer je upravo g. Vrban, cijelo vrijeme ovog izbornog ciklusa 2013. u svim takvim slučajevima upita s pojedinih biračkih mjesta, ne samo iz Belišća, uvijek iznosio i imao nedvosmislen stav (a to je i svim članovima biračkih odbora govorio na instruktažama koje su provođene prije samih izbora) kako se u tom slučaju radi o nevažećem listiću.

Takav stav je imao i tijekom I. izbornog kruga 19. svibnja 2013, a kao dokaz tome se navodi njegova odluka u slučaju upita za istu situaciju listića prekriženog sa X pristiglog sa biračkog mjesta 76 (Osnovna škola Tin Ujević) u Osijeku kada je listić na kojem je ispred imena kandidata Ivice Vrkića redni broj bio prekrižen oznakom X, a g. Vrban je rekao da Igor Kokanović odgovori na upit tog biračkog mjesta da je listić nevažeći. Ovo može potvrditi g. Matej Joou iz Osijeka, ... (OIB 5....., broj tel. 095-....) koji je taj upit i postavio na biračkom mjestu 76 - OŠ Tin Ujević. Isti stav provođen je i tijekom drugog izbornog kruga. Upravo ovo je dokaz primjene dvostrukih kriterija u postupanju u istim situacijama, iako se stalno govorilo da se zauzeta stajališta na početku izbornog procesa ovih lokalnih izbora do okončanja istih neće mijenjati. DOKAZ: vlastoručno potpisane izjave Igora Kokanović i Dalibora Radaković Sudjelujući u emisiji Tema dana na HRT1 dana 5. lipnja 2013. godine koja je emitirana u 19:10 sati predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, Branko Hrvatin je naveo da se izborni materijali mogu predavati, razgledavati i brojati samo u prostorijama nadležnog izbornog povjerenstva, ali uvijek moraju biti pod apsolutnom kontrolom.

DOKAZ: DVD snimka emisije Tema dana sa izjavom g. Branka Hrvatina" Zaključujući svoje tvrdnje o "nezakonitosti u postupku provođenja izbora" vezane uz dva glasačka listića "pronađena 3. lipnja 2013." žalitelj navodi: "Žalitelj smatra da je počinjen propust od strane GIP-a Belišće u neadekvatnom osiguranju izbornih materijala koje su dana 2. lipnja 2013 godine primili u kovertama (ne u glasačkim kutijama kao to tvrdi predsjednik ŽIP-a) od biračkih odbora u periodu od njihovog zaprimanja 2. lipnja 2013 navečer do ponovnog trećeg brojanja izvršenog dana 3. lipnja 2013. Naime, postavlja se pitanje kako je moguće da su dana 2. lipnja 2013. godine birački odbori 05 i 06 uz nazočnost promatrača izbrojali (tri uzastopna brojanja) da je na tim mjestima bilo za po 1 listić manje od broja osoba koje su prema biračkim spiskovima izašli na izbore, a što je potvrđeno i zapisnicima sa tih biračkih mjesta koje su bez primjedbi potpisali svi članovi biračkih odbora, te da je do istog rezultata došao brojanjem (tri puta) i sam GIP dana 2. lipnja 2013, te da je tek prilikom trećeg brojanja dana 3. lipnja 2013. godine utvrđeno da se na svakom od tih biračkih mjestima upravo onoliko glasačkih listića koliko je osoba izašlo na biralište - tj. da se pojavi višak od dva listića i to baš oba za kandidata D. Huis.

Pri tome je predsjednik GIP-a odbio prijedlog da se konstatira serijski broj tih listića onemogućivši tako da se utvrde sve pravno relevantne činjenice regularnosti postupka izbora. Obzirom da su brojčano stanje listića izbrojanih po biračkim odborima i GIP-u dana 2. lipnja 2013 razlikuje od brojčanog stanja listića izbrojanih dana 3. lipnja 2013 godine za dva više, očito je da je napravljen propust u čuvanju izbornog materijala jer je netko te listiće mogao podmetnuti. Oni zasigurno nisu bili prilijepljeni za glasačku kutiju jer glasačke kutije nisu ni donošene članovima GIP-a već su sve redom prazne i rasklopljene odlagane u lift. Obzirom da su ta dva glasa/listića od odlučne važnosti za izborni rezultat jer su ga zapravo promijenila, a u nedostatku pravila ZoLI kojima bi ta situacija bila precizirana, podnositelj žalbe ukazuje na odluku Ustavnog suda RH broj U-VIIA- 214/2009 od 6. 05. 2009. godine u kojoj je Ustavni sud RH rekao:

'Za izborni postupak vrijedi načelo po kojemu su ti postupci 'najformaliziraniji', pa i pravna zaštita u tim postupcima podliježe strogim formalnim pravilima. U nedostatku formalnog (pisanog) pravnog pravila, uvijek se mora pronaći rješenje koje je u duhu načelademokratskih izbora, sa što manje štete za sve sudionike izbornog postupka'." Obrazlažući u drugom dijelu žalbe ostale "nezakonitosti u postupku provođenja izbora i ustavni spor kao sredstvo zaštite objektivnog poretka vrijednosti u izbornim postupcima", žalitelj navodi: "II Prema čl. 54. st.1. ZoLI Izborno povjerenstvo o svom radu vodi zapisnik u koji će, ovisno o vrsti izbora ubilježiti podatke. U konkretnom slučaju zapisnik o radu GIP-a dana 3. lipnja 2013. nije pisalo GIP Belišće već su ga odvojeno od ostalih članova i bez njihovog znanja dana 3. lipnja 2013, u kasnim večernjim satima, pisali predsjednik GIP-a S. Milekić, Romana Hudorović i Bernardica Grubić. Članici GIP-a Karolina Štefan Bugarinović zabranjeno je ulaziti u prostoriju gdje se zapisnik pisao i nikada nije dobila kopiju ovog zapisnika.

Podnositelj se ovdje poziva na priopćenje Ustavnog suda U-VII-245/1997 od 26. 03. 1997 u kojoj je navedeno da: 'Promatrači u izbornom postupku imaju ista prava vezana uz zapisnik kao i predstavnici političkih stranaka; oni naime također imaju pravo dobiti presliku zapisnika o radnji provedenoj u izbornom postupku.'Prema tome svaki od članova GIP-a ima pravo i obvezu da sudjeluje u izradi zapisnika o radnjama koje je GIP provodio, te ima pravo na dobivanje kopije zapisnika. Dobivanje kopije zapisnika je pretpostavka za ostvarenje prava prigovora iz čl. 128. ZoLI. Pravo na prigovor bez zapisnika je zapravo ograničenje ustavnog prava na žalbu, odnosno onemogućavanje korištenja efikasnog pravnog sredstva u odnosu na ustavnost i zakonitost postupka izbora. III Izborni materijali GIP-a Belišće nisu odneseni u ŽIP već u Županijski sud u Osijeku gdje se o njima odlučivalo prije sjednice ŽIP-a dana 4. lipnja 2013. godine.

Člankom 53. toč. 8. ZoLI propisano je da gradsko izborno povjerenstvo prikuplja i zbraja rezultate glasovanja za članove županijske skupštine i župana i njihovih zamjenika na biračkim mjestima na svojem području i dostavlja ih županijskom izbornom povjerenstvu zajedno sa zapisnikom o svom radu, u roku od 24 sata od zatvaranja biračkih mjesta. Toč. 9. istog članka propisano je da gradsko izborno povjerenstvo prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na svom području za izbor članova općinskog, odnosno gradskog vijeća te općinskog načelnika,odnosno gradonačelnika i njihovih zamjenika. Člankom 53. toč. 12 propisano je da Gradsko izborno povjerenstvo i općinsko izborno povjerenstvo prikuplja rezultate izbora po biračkim mjestima na svojem području i dostavlja ih županijskom izbornom povjerenstvu radi objave na internetskim stranicama županije.

Odnošenje izbornih materijala na mjesto koje nije za to predviđeno ZoLI predstavlja grubu povredu zakona, a s obzirom da su se na temelju izbornog materijala iz Grada Belišća u Županijskom sudu u Osijeku, a prije sjednice ŽIP-a vršile konzultacije o važećim i nevažećim izbornim listićima to je s obzirom na konačni rezultat, tj. pobijano rješenje ŽIP-a razvidno da su te konzultacije koje nisu predviđene ZoLI bile od odlučnog utjecaja za proglašenje konačnog pobjednika izbora. ZoLI sve članove GIP-a i ŽIP-a smatra jednako vrijednim, te glas svakog od njih odlučuje o konačnoj odluci. Nije stoga dozvoljeno da pojedini članovi GIP-a i ŽIP- a, na nekom drugom mjestu osim onog određenog Zakonom za rad GIP-a i ŽIP-a, raspravljaju o izbornim materijalima uz istovremeno korištenje tih materijala na mjestu koje za to nije određeno Zakonom.

II Izravan utjecaj na izborni rezultat u konkretnom slučaju ima i činjenica što članovima ŽIP -a na dan odlučivanja 4. lipnja 2013 godine (a bilo ih je ukupno 11), a prije donošenja odluke nije bio dan na uvid zapisnik GIP Belišće od 9 strana kog je dana 3. lipnja 2013 sastavio dio članova GIP-a (njih troje), a potpisali su ga svi članovi GIP-a. Članovi ŽIP u času odlučivanja nisu znali za činjenicu da su se naknadno 3. lipnja 2013 godine 'niotkuda i neobjašnjivo' pojavila dva glasačka listića na mjestima 05 i 06 i to oba za kandidata D. Huis, kao što im nije bila poznata činjenica da su članovi GIPa prije sastanka ŽIP dana 4. lipnja 2013. bili u Županijskom sudu u Osijeku gdje su raspravljali sporne glasačke listiće - nevažeće glasačke listiće. V Od bitnog utjecaja na izborni rezultat u konkretnom slučaju ima činjenica što je ŽIP po sugestiji g. Vrbana odjednom dana 4. lipnja 2013. godine promijenio svoj stav u pogledu glasačkih listića u kojima je redni broj ispred imena kandidata prekrižen oznakom X kojim ti listići iz nevažećih postaju važeći i to na kraju izbora jer se suprotno tom stavu, koji proizlazi iz odluka Ustavnog suda RH, postupalo i u I. izbornom krugu 19. svibnja 2013., ali i kod brojanja glasova u drugom izbornom krugu, a što dokazuje toč. I pobijene odluke.

" Na temelju tih žalbenih navoda, žalitelj je predložio da Ustavni sud usvoji navode žalbe te poništi rješenje ŽIP-a od 4. lipnja 2013. i da "kao izbornog pobjednika za gradonačelnika Grada Belišće s 1 glasom više odredi kandidata D. Burić". Žalitelj je podredno predložio da Ustavni sud "odredi datum izbora za gradonačelnika grada Belišće u trećem krugu....' - piše u Odluci koju u cijelosti možete pročitati na priloženom linku. U svezi s tim slučajem poslali smo upit sadašnjem predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću. Upit je glasio:

'Portal imperijal.net istražuje neke slučajeve u kojima je izostao zahtjev za ispitivanje povrede Kodeksa sudačke etike. S tim u svezi referirat ćemo se na Odluku Ustavnog suda U-VIIA-3278/2013 (Ustavni spor) od 11. lipnja 2013. godine, odnosno zaključak u svezi lokalnih izbora za gradonačelnika Grada Belišća kojom su konstatirani propusti u postupanju nadležnih izbornih povjerenstava - link.

- Iz te Odluke vidljivo je kako su u propustima sudjelovali i tadašnji predsjednik Županijskog suda u Osijeku Anto Rašić kao i tadašnji sudac a sadašnji predsjednik istog suda Zvonko Vrban, Rašić kao predsjednik ŽIP-a a Vrban kao njegov zamjenik.

- S tim u svezi zanima nas je li nakon te Odluke Ustavnog suda predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, kao neposredno nadležnog suda, trebao pokrenuti postupak protiv Ante Rašića kao predsjednika Županijskog suda u Osijeku, zbog utvrđivanja je li došlo do povrede odredaba Kodeksa sudačke etike ili ne?

- Je li citirana Odluka Ustavnog suda obvezivala sudačko vijeće Županijskog suda u Osijeku na postupanje u smislu provjere je li u slučaju suca Zvonka Vrbana došlo do povrede odredaba Kodeksa sudačke etike?

- S obzirom da je tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin bio istodobno i predsjednik Državne izborne komisije te je kao takav bio uključen u priznavanje rezultata lokalnih izbora za gradonačelnika u Gradu Belišću a koji su poništeni Odlukom Ustavnog suda što je u konačnici dovelo do puno veće prednosti gradonačelničkog kandidata HDSSB-a od kandidata HDZ-a od glasa - dva kako se impliciralo poništenim rezultatima izbora u kojima su sudjelovali predsjednik i sudac Županijskog suda u Osijeku, smatrate li da je Branko Hrvatin zapravo bio u nedopustivom sukobu interesa te da bi takve prakse ubuduće trebale biti trajno izbjegnute?

- Iz drugih odluka Ustavnog suda vidljiv je stav kako suci moraju izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkog položaja i da mora prihvatiti i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujuća te se citira odredba 8. st. 2 Kodeksa sudačke etike o dostojanstvu sudačkog poziva. - Smatrate li da DSV treba kontrolirati situacije slične navedenima u ovom upitu u skladu sa svojim ovlastima?

Na naš Upit vrlo brzo stiglo je sljedeće očitovanje:

'U odgovoru na Vaš E-upit od 31. kolovoza o.g. obavještavamo Vas da, sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud svoje stavove iznosi u ustavnosudskim postupcima, u svojim odlukama, rješenjima i izvješćima, te ne daje pravna mišljenja izvan tih ustavnosudskih postupaka za pokretanje kojih je potrebno ispuniti sve pretpostavke propisane navedenim Ustavnim zakonom'. Odgovor je potpisala mr. sc. Ksenija Podgornik, predstojnica Ureda predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.

Na kraju istaknimo kako se u slučaju pobjede tadašnjeg HDSSB-ovog kandidata Dinka Burića nije radilo o pobjedi od samo 2 glasa nad HDZ-ovim Dinkom Huisom. Naime, kada se pogledaju konačni rezultati izbora za gradonačelnika Grada Belišća 2013. vidljivo je kako je tada Glavašev Burić pobijedio HDZ-ovog Huisa u 1. krugu za puno više glasova a i u konačnici ne za 1,2 glasa kako to ispada u režiji ŽIP-ovaca Ante Rašića i Zvonka Vrbana. Naime, u prvom krugu Dinko Burić dobio je 42,59 posto, odnosno 1.901 glas dok je Dinko Huis dobio 31,71 posto, odnosno 1.415 glasova. U drugom krugu, konačno nakon poništenja naštimanih rezultata, Burić je dobio 49,39 posto, odnosno 2.550 glasova dok je Huis dobio 48,62 posto, odnosno 2.510 glasova. Tako se i iz samih znamenki vidi kako se može manipulirati sadržajem izbornih kutija. Naime, da nije bilo poništenja izbora ispalo bi kako je HDZ-ov gradonačelnički kandidat Dinko Huis odnio pobjedu za tek dva glasa makar je u prvom krugu izgubio za čak 486 glasa koliko je iznosila prednost tada Glavaševog Dinka Burića, odnosno za 40 glasova nakon 2. kruga.

Postavlja se pitanje je li ovo usamljeni slučaj ili pravo izbornog inženjeringa u Hrvatskoj koji nije otkriven jer nije bilo meritornih žalbi ili žalbeni postupci nisu bili pravilno argumentirani i dokazani? Postavlja se pitanje i održivosti sustava u kojem su šefovi Županijskog suda ujedno i šefovi Županijskih izbornih povjerenstava. S druge strane i šef Vrhovnog suda ujedno je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva DIP-a. Tako na neki način imamo vrzino kolo. Taj sustav poglavito pokazuje manjkavosti ako se radi o sucima ili čelnicima sudova koji imaju dvojben moral. Primjerice, o sucu Zvonku Vrbanu već smo objavili članak iz kojeg su vidljive njegove muljaže s imovinskom karticom. Također, bivši šef Županijskog suda u Osijeku Anto Rašić pokušao je izbjeći transparentnost u pogledu objave podatak iz njegove karijere a koje su prethodili njegovom imenovanju za šefa najjačeg suda Osječko - baranjske županije.

Vidljivo je to iz spora koji je vodio na Visokom prekršajnom sudu RH protiv povjerenice za informiranje RH Anamarije Musa a koji je izgubio. Detalji tog spora dostupni su preko ovog linka. Uzme li se u obzir da je Zvonko Vrban, koji je s Rašićem neuspješno sudjelovao u namještanju glasa, dva u korist HDZ-ova gradonačelničkog kandidata u Belišću 2013. nakon Rašićevog razrješenja preuzeo kormilo ŽIP-a te i dalje nadgleda izborne procese, postavlja se logično pitanje koliko je taj izborni proces u toj županiji samim tim kompromitiran? I potkopavaju li zapravo ljudi koji trebaju nadgledati izborne procese na taj način samu bit parlamentarne demokracije. Jer sustav na kojim počiva ovo društvo, proklamirani sustav slobodnih i poštenih izbora, doveden je pod znak pitanja ako o rezultatima izbora odlučuju ljudi koji sudjeluju u fantomskom nestajanju pa naknadnom pronalasku glasova i koji pritom favoriziraju kandidata koji je očito predisponirani gubitnik tih istih izbora ali ima stranačku iskaznicu vladajućeg HDZ-a.