Stečajnoj sutkinji Općinskog suda u Splitu Ireni Klisović stečajni povjerenik bivšeg vlasnika Credo banke Borisa Baraća u stečaju predao je završni diobeni popis. Iz istog su vidljivi stečajni vjerovnici višeg isplatnog reda. Među vjerovnicima na prvom je mjestu  NLB Interfinanz in Liquidation iz Zuricha. Ta švicarska podružnica Nove ljubljanske banke od Borisa Baraća potražuje čak  32.466.479,82 kuna, odnosno 4.302.895,46 eura. Stečajni dužnik Boris Barać predlaže da se taj vjerovnik namiri samo s 6.146,92 eura. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska banka u stečaju kojoj je Barać privatno ostao dužan čak 16.586.928,72 kn, odnosno 2.198.323,34 eura. Njima bi namirio tek 3.140,43 eura. Treći vjerovnik je Karlovačka banka kojoj duguje 5.567.771,68 kuna. Otplatio bi im tek 1.054,15 eura, odnosno ostao dužan  737.916,14. Na ovom mjestu ćemo zastati i napisati 'I tata bi sine'. Ili u prijevodu, svi bismo se tako zadužili kod raznih banaka, vodili život na visokoj nozi, živjeli u vilama, plovili luksuznim jahtama. A kad dođe 'stani - pani' onda bismo svi otišli u osobni stečaj i to po mogućnosti da završimo kod stečajnog povjerenika Bože Guve kod kojeg su i drugi ultra prezaduženi nekad moćni Hrvati uspješno skončali u stečaju tako da su na kraju njihovi vjerovnici ostali bez otplate duga ili drugim riječima 's gaćama na štapu'.

Na popisu Baraćevih vjerovnika još su i Gradska plinara Zagreb, Općinski građanski Sud u Zagrebu, Croatia osiguranje d..d.; Zagreb i  Hrvatski telekom ali njima bivši gazda propale Credo banke duguje zanemarive iznose. Sveukupno Boris Barać u stečaju duguje 54.658.299,53. eura od tog iznosa planira namiriti vjerovnike s tek 10.348,53 eura. Preračunato u eure bivši gazda Credo banke koji je živio na visokoj nozi mogao bi uskratiti svoje vjerovnike mogućnosti naplate čak 7.244.054,49 eura. Najzanimljivija je  napomena na kraju tablice koju je zapisao stečajni povjerenik Bože Guvo:

'Na ročištu zakazanom za 6. lipnja 2023. godine, raspravljat će se o zahtjevu potrošača o oslobađanju od neizmirenih obveza.Povjerenik nije našao razloga u ZSp-a a da se neudovolji zahtjevu'. Na kraju piše datum, 7. lipnja 2023. te oznaka 'Povjerenik: Bože Guvo'. U prijevodu to znači da stečajni povjerenik gazde propale Credo banke ne vidi nikakav problem da se Baraćevi vjerovnici odreknu svojih višemilijunskih tražbina, odnosno da prihvate da im to Barać nikada ne isplati. Djelovalo bi to možda i groteskno da kod Bože Guve kao stečajnog povjerenika još jedan ultra osobno zaduženi Hrvat nije uspješno bankrotirao i oslobodio se silnih dugova. O tome smo pisali u ranijem članku pod naslovom: 'SVE JE MOGUĆE Zagrepčaninu pošlo za rukom osloboditi se 4,9 milijuna eura duga, Privrednoj banci umjesto 37.109.258,95 kn koliko duguje platit će samo 3.605 eura - Premda većina građana misli kako je loše završiti u osobnom bankrotu u slučaju Miljenka Renića, bivšeg zastupnika Hugo Bossa za Hrvatsku, to se pokazao kao pravi bingo, vjerovnicima će platiti samo 0,07 posto dugova'.

Ako je uspio dakle bivši zastupnik Hugo Bossa osloboditi se takvih dugova pod paskom Bože Guvo izgledno je da to može poći za rukom i Borisu Baraću. Inače, njegov osobni bankrot koštao je već puno porezne obveznike. No, odvjetnik stečajne mase Damir Batarelo imao je nevjerojatne zahtjeve po pitanju svojih usluga. O tome svjedoči i odluka Županijskog suda u Varaždinu. Naime, sutkinja Amalija Švegović odlučivala je pravnoj stvari predlagatelja – potrošača Borisa Baraća iz Splita... zastupanog po stečajnom povjereniku Boži Guvi, radi stečaja potrošača. Ona je 8. prosinca 2022. odlučivala zapravo 'o žalbi vjerovnika stečajne mase odvjetnika Damira Batarela iz Splita... izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu  od 1. rujna 2022. Tada je odbila žalbu vjerovnika stečajne mase odvjetnika Damira Batarela kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu ... 'od 1. rujna 2022. u dijelu kojim je odbačen zahtjev od 19. svibnja 2022. za isplatu iznosa od 125.000 kn. Vjerovniku stečajne mase ne dosuđuje se trošak žalbenog postupka' - piše u tom rješenju.

Naime, tada je odbačen zahtjev odvjetnika Damira Batarela od 19. svibnja 2022. a iz kojeg je, među ostalim vidljivo, kako je sudu 'podnio zahtjev za isplatu parničnog troška u postupku stečaja potrošača Borisa Baraća za obavljene odvjetničke radnje u iznosu od 250.000,00 kn (sastav podneska od 5. svibnja 2017. u iznosu od 100.000,00 kn, zastupanja na ročištu 23. listopada 2018. u iznosu od 50.000,00 kn i sastav podneska od 01. listopada 2019.50.000,00 kn sve uvećano za PDV). Polazeći od utvrđenja da je nad potrošačem Borisom Baraćem otvoren postupak stečaja potrošača 14. lipnja 2018. u 13,30 sati, prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 156. st. 1. t. 2. Stečajnog zakona ...... odbacio zahtjev za isplatu naknade za sastav podneska od 5. svibnja 2017. jer je ista poduzeta izvan zakonom propisanih šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Prvostupanjski sud je, obzirom da je otvaranjem stečajnog postupka nastupio prekidpostupka i da je žalitelj bio upoznat sa činjenicom da je nad potrošačem otvoren stečajni postupak posljedično čemu mu je u smislu odredbe čl. 193. SZ-a prestao izdani nalog (punomoć), odbacio kao nedopušten zahtjev žalitelja za naknadu troška zastupanja na ročištu 23. listopada 2018. u iznosu od 50.000,00 kuna i sastava podneska od 01. listopada 2019. u iznosu od 50.000,00 kn zaključivši da zbog utvrđenog prekida postupka za stečajnu masu nije mogla nastupiti štetna posljedica, radi čega nije bilo potrebe nastavljati s obavljanjem posla nakon otvaranja stečajnog postupka. Žalitelj u žalbi navodi da su radnje zastupanja na ročištu 23. listopada 2018. i sastav podneska od 1. listopada 2019. odrađene od njegove strane kao punomoćnika Borisa Baraća u predmetu istog suda poslovni broj P-1402/2020; da je presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1642/2021-2 od 11. siječnja 2022. djelomično odbijena žalba tužiteljice Banke Splitsko-dalmatinske te potvrđena presuda

Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1402/2020-16 od 27. svibnja 2021. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1402/2020-18 od 31. svibnja 2021. u točkama I.1. i. I.2. izreke, dijelu točke II. izreke kojim je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku Borisu Baraću parnični trošak u iznosu od 401.000,00 kn (a koji priznati trošak obuhvaća i radnje obavljene po žalitelju, a za koje sada zahtijeva isplatu po zahtjevu od 19. svibnja 2022.) i dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tužiteljici naknaditi tuženici Katiji Barać trošak parničnog postupka u iznosu od 545.710,70 kn, dok je djelomično prihvaćana žalba tužiteljice te preinačena točka II. i III. izreke prvostupanjske presude na način da je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tuženika Borisa Baraća i Katije Barać za naknadu parničnog troška; da je Banka Splitsko-dalmatinska platila iznos od 401.000,00 kn na način da je iznos od 270.000,00 kn uplatila odvjetniku Hrvoju Braliću (odvjetniku kojega je angažirao stečajni povjerenik Božo Guvi nakon otvaranja stečaja potrošača nad dužnikom Borisom Baraćem), a iznos od 131.000,00 kn je po nalogu stečajnog povjerenika uplaćen u stečajnu masu Borisa Baraća.

Obzirom da je kao raniji punomoćnik Borisa Baraća u predmetu P-1402/2020 odradio predmetne pravne radnje, da je te radnje sud priznao, da ih je tužiteljica iz predmeta P-1402/2020 platila kasnijem punomoćniku Borisa Baraća i u stečajnu masu potrošača Borisa Baraća, smatra da je uplatom tih troškova po nalogu stečajnog povjerenika u stečajnu masu potrošača oštećen, jer se radi o trošku koji je priznat njemu kao odvjetniku i isti mu je trebao biti isplaćen' - piše, među ostalim, u tom rješenju.  kojim je odbijen žalitelj, odnosno odvjetnik stečajne mase Damir Batarelo. I ova priča na neki način ilustrira pojedina bankarska ili poduzetnička čuda u Hrvatskoj proteklih desetljeća. Razvidno je kako su na vrhuncu moći takvi pojedinci živjeli kao šeici kao da imaju naftna polja i platforme a kada su računi i krediti uzeti bez pokrića počeli stizati na naplatu nisu solventni već ceh moraju platiti na kraju njihovi vjerovnici ali i porezni obveznici jer troškovi idu na teret proračuna.