'Supetranima puno toga možeš kazati, puno toga će proći onako odneseno s vjetrom. Ali kada im takneš u vatrogasce, e onda se narod diže na noge. Diraj, ali to ne. I sada kada se i to dogodilo, kao još jedna karika u lancu dugogodišnjih sukoba između grada i hotelskog poduzeća, narod se uzjogunio. Sve je na ulicama kao tiho, mirno, a kada malo bolje poslušaš, svi o incidentu pričaju. Pitamo ih za novine, neće progovoriti. Pitaj ih onako neslužbeno, sve će vam reći. Zato imena sugovornika nemamo, ali otkrivamo početak sukoba vezan uz vrući vatrogasni krumpir. Koji ne počinje ni Duzichevom kupovinom zgrade i obližnjeg terena, ni pravomoćnim sudskim presudama po kojima je on pravni vlasnik spornih nekretnina. Ne počinje ni onim što grad Supetar za kontru ovim dokumentima ima. Ta nas priča vraća u razdoblje 1979. godine, prije splitskih Mediteranskih igara (MIS-a) kada se grad Supetar spominje kao vlasnik. Na tom terenu su bile zemlje naših nonota i one su se davale kroz donacije za potrebe MIS-a. Onda su tu niknuli sadržaji. Pa su došle neke kompenzacije zbog kojih je sve to ušlo u sustav tadašnjeg hotelskog poduzeća Jadran. Nakon toga opet se to vratilo gradu, pa opet ovako onako, sam Bog zna kako, opet je išlo u privatizaciju, i na kraju je to kupio Duzich. Grad je sagradija taj teren. To je naše – pričaju nam pozadinu priče stariji Supetrani' - objavljeno je u Slobodnoj Dalmaciji iz pera Tanje Šimundić Bendić 26. travnja ove godine.

Članak je naslovljen sa 'Svašta se u malom mistu govori, Supetar vrije zbog sukoba moćnog poduzetnika i gradske uprave: ‘Znamo tko je kriv. U ovom grubom incidentu drži se kao 13. prase mudro sa strane, ne miša se, samo gleda...‘ Odlučili smo članak početi s tim uvodom jer  jasno ilustrira kako se bazično gleda na taj događaj u samom Supetru. Proteklih desetljeća puno je osoba u Hrvatskoj nevjerojatnom brzinom steklo golemi kapital. I to kapital kakav nikada ne bi mogli akumulirati u nekim puno bogatijim zemljama. Konkretno, kad je riječ o Marijanu Dužiću koji se školovao i biznis započeo u Teksasu kamo je dospio kao desetgodišnji dječak s Dugog Otoka, on zacijelo nikad takav golemi hotelski kompleks ne bi mogao steći u toj američkoj državi i tamo niti nema imovinu takvih razmjera. Naravno, da se javnost kod poduzetnika takvih grandioznih imovinskih kapaciteta na lokalnoj razini i ne zapitkuje previše o incijalnom kapitalu i načinu na koji su ga isti stekli.

No, kako smo uočili da je u konkretnom slučaju gazda Svpetrvs hotela iskazao neki oblik društvenog sljepila jer nije uvažio senzibilitet otočana za jedan njima tako važan segent kao što su DVD-ovi, vatrogasci i kapaciteti koji su njima potrebni za funkcioniranje u teškim zadaćama koje obavljaju, zapitali smo se je li možda Dužić i u drugim segmentima što su prvobitna akumulacija njegovog hotelsko-turističko-nekretninskog carstva možda bio podjednako neosjetljiv da ne kažemo bezobziran. Nije nam dugo trebalo da shvatimo kako su neki pohlepni aspekti Dužićeve ličnosti isplivali i kroz sudski postupak koji je protiv njega pokrenuo u SAD-u drugi iseljenik i poduzetnik hrvatskih korijena, njegov ortak u ulaganjima preko zajedničke tvrtke Ilija Vasilj. Očito je Vasilj imao dobre argumente za spor s Dužićem jer je znakovito, prema podacima iz sudskog registra, uspio prenijeti dvije hrvatske tvrtke s Dužića na sebe. Vasilj je tužio Dužića, njegovu sestru Diane ali i tvrtku Waterman International. Ta je tvrtka iz Teksasa inače u vlasništvu Dužićevih a bila je upisana kao vlasnica Svpetrvus hotela. 

Ova tvrtka koju je prenio s Dužića na sebe je Nova Vizija koju je osnovao Dužić a koja se sada zove Vizija Vasilj te čiji je vlasnik i direktor Ilija Vasilj koji živi u mjestu Skokie kraj Chicaga. Vasilj je od Dužića vlasnički i direktorski preuzeo i tvrtku Vesnini dvori. Inače, Vasilj je bio i član Nadzornog odbora Svpetrvs hotela od listopada 2002. do srpnja 2007. godine. Znakovito je kako smo ime Marjana Dužića koji je po funkciji predsjednik Uprave Svpetrvs hotela pronašli kao direktora tvrtke Rezidencija Mediteran sa sjedištem do hotela Le Meriden Lav u podstrani kraj Splita i to u periodu od rujna 2006. do prosinca 2015. godine. Direktori u toj tvrtci bili su i Dužićevi pouzdanici i direktori Ivo Markusović iz Milne i Silva Sekulo iz Supetra. Tu smo tvrtku nedavno spominjali u kontekstu prodaje apartmana brojnim Rusima koji su povezani s Olgom Kliškinić, Ruskinjom sa splitskom adresom koja je prokuristica u tvrtci Zlatna dolina koja je blokirana zbog sankcija. Ta tvrtka posjeduje i apartman tik do apartmanskog kompleksa koji je gradila tvrtka Rezidencija Meridijan. Vrijedno je spomenuti kako su apartmani i od ruskih državljana zapravo kupljeni u vrijeme dok je vlasnik Meridijan Rezidencije bio Svpetrvs hoteli a direktori Dužić, Markusović i Sekulo.

Sadašnji vlasnik je tvrtka Azel iz BiH koja se bavi uvozom outlet programa Zare i njihovih brendova u susjednu zemlju a direktor Kemal Melkić iz Sarajeva. Tako se pokazalo kako su Dužić i njegova ekipa imali i razne nekretninske pothvate ne samo u Supetru već i na kopnu. Inače, Meridijan rezidencija je apartmanski kompleks izgradila tik do objekta u kojem je bilo sjedište tvrtke najpoznatijeg moskovskog odvjetnika bliskog Putinu a kojeg je bivši djelatnik CIA-e i američki zviždač Edward Snowden izabrao za svog ruskog odvjetnika o čemu smo netom pisali. Zanimalo nas je kako je Dužić dospio u posjed toliko nekretnina i hotelsko-apartmanskih kompleksa na Braču. Očito i uz pomoć nedavno Općinskog suda u Supetru - spoznali smo to iz zemljišnih knjiga. Naime, taj je sud donio niz presuda u korist Marjana Dužića i njegove tvrtke. O načinu rada tog suda zorno svjedoči i zasad nepravomoćna presuda bivšoj predsjednici Ivani Domić. Vidljivo je kako je sud presudio u korist Svpetrvs hotela kad je tu tvrtku tužila Republika Hrvatska kako bi se uknjižila na pomorsko dobro.

Također, presudili su u korist Svpetrvs hotela kad je tužitelj bio nekadašnji krupni kreditor te Dužićeve tvrtke - Privredna banka Zagreb. Te smo podatke pronašli u vlastovnici. Tako je upisano: 'Predano 11. ožujka 2005. Z-597/05 Temeljem rješenja ovog suda od 23.05.2005. god., zabilježuje se odbijanje zemljišnoknjižnog prijedloga predlagatelja "Svpetrvs hoteli" d.d. Supetar i protustranke "Privredna banka Zagreb" d.d. radi uknjižbe založnog prava na nekretnini označenoj kao čest.zem. 913/1'. No, u istom vlasničkom listu piše i sljedeće: 'ZABILJEŽBA, ODBIJENI PRIJEDLOG, Republika Hrvatska, radi upisa pomorskog dobra u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. 913/6, dvorište površine 391 m2 2.1 Zaprimljeno 06.10.2020.g. pod brojem Z-30793/2020 na 1.1 ZABILJEŽBA, odbijenog prigovora predlagatelja Republika Hrvatska, izjavljenog protiv Rješenja ovog suda Z-10209/20 od 1. rujna 2020. godine. 3.1 Zaprimljeno 07.07.2017.g. pod brojem Z-24314/2017 ZABILJEŽBA, ODBAČENI PRIJEDLOG, Na temelju rješenja ovog suda od dana 08. prosinca 2021 god.,Predlagatelja: Republika Hrvatska radi upisa pomorskog dobra na čest.zem.913/6'.

Iz navedenog se vidi kakvu je privilegiranu poziciju Dužićeva tvrtka Svpetrvs hoteli izborila na lokalnom sudu. Inače, Privredna banka bila je prvi kreditor te tvrtke. O tome svjedoči i sudski oglas sljedećeg sadržaja: 'Provedbe osiguranja radi stjecanja založnog prava:  Javni bilježnik Ervin Kuzmanić, sa sjedištem u Supteru, Porat 24, u smislu čl. 266. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/96), objavljuje provedbu osiguranja radi stjecanja založnog prava na nekretnini koja nije upisana u zemljišne knjige sa sljedećim podacima: Stranke: - Predlagatelj osiguranja: PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Split - Protivnik osiguranja: SVPETRVS HOTELI d.d. Supetar, Put Vele Luke 4  O osiguranju stranke su zaključile Sporazum solemniziran pod brojem OU 50/96. kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića, radi osiguranja tražbine u iznosu od 600.000,00 kuna s pripadajućom naknadom iz osnova ugovora o davanju garancije broj 132/96 od 18. 9. 1996. godine, po kojem je u korist predlagatelja osiguranja zasnovano založno pravo - pljenidbenim popisom nekretnina protivnika osiguranja i baš zgrade sagrađene na čest. zem. 911/2 k.o. Supetar, tlocrtne površine 304 m2, a u naravi predstavlja zgradu "OELA", depadansu hotela "Kaktus", smještenu sjeveroistočno od hotela, koja se sastoji od tri etaže sa ulazom sa južne strane i centralno postavljenim stubištem. U prizemlju se nalazi 11 dvokrevetnih soba sa kupatilom i salon za goste sa čajnom kuhinjom, na prvom katu 12 dvokrevetnih soba sa kupatilom i 1 jednokrevetna soba sa kupatilom, a na drugom katu 12 dvokrevetnih soba sa kupatilom i 1 jednokrevetna soba sa kupatilom. Sve sobe opremljene su centralnim grijanjem i direktnom telefonskom linijom. Opremljene su namještajem i pripadajućim potrepštinama prema standardu za hotelsku A kategoriju. Zgrada je spojena na električnu, vodovodnu, kanalizacionu telefonsku i toplinsku mrežu'.

Dakle Privredna je potkraj devedestih godina prošlog stoljeća prva davala kredite povratniku koji se tada još upisivao kao Marion Duzich. No, kreditni odnos je nastavljen i u novom mileniju. O tome svjedoči sljedeći sudski oglas: 'JAVNI BILJEŽNIK IVA DUJMOVIĆ iz Zagreba, Jurišićeva 21, na temelju čl. 269. u svezi s čl. 266. Ovršnog zakona objavljuje provedbu osiguranja tražbine PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. Zagreb, Račkoga 6, po Dodatku III Ugovoru o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom, broj ugovora: S2-111/03, račun i partija: 5001605-5110025372, od 10. svibnja 2004. godine u iznosu od 46.000.000,00 HRK uz valutnu klauzulu vezano na EUR, uvećano za pripadajuće kamate, naknade i ostale troškove, zasnivanjem založnog prava u korist vjerovnika PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. Zagreb, Račkoga 6, na novčanoj tražbini tvrtke SVPETRVS HOTELI d.d. sa sjedištem u Supetru, Put Vele Luke 4, tj. na računu 710191-9200000-090291, koji se vodi kod Privredne banke Zagreb d.d. kao pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa, a na koji se založni dužnik obvezuje usmjeravati odnosno deponirati 30% od iznosa zakupnina hotelskih apartmana koji se nalaze na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 1932 k.o. Supetar, na dijelu čest. zem. 913, u naravi zgrada A, zgrada B i zgrada C, te 30% od iznosa zakupnina hotelskih apartmana koji se nalaze u objektu D na nekretninama sada upisanim u zk. ul. br. 2430 k.o. Supetar, čest. zem. 913/1' - piše u sudskom oglasu.

Iz navedenog je vidljivo kako Marjan Dužić nije ulagao vlastiti već kredit Privredne banke koji  je 2004. godine iznosio čak 46 milijuna kuna. Vjerojatno je taj odnos prekinut kada se banka nije uspjela uknjižiti u zemljišne knjige. Potom je Dužić pronašao nove kreditore. O tome svjedoče vlansički listovi u Supetru. Na svim nekretninama u posjedu Svpetrvs hotela upisane su brojne hipoteke. Tako je primjerice bivša Hypo banka 2015. upisala zaloge u iznosu 4.250.000 eura koji su 2018. preknjiženi na Addiko banku i iznose 3.531.000 eura. Neke nekretnine Svpetrvs hotela založene su kod austrijske BKS Leasinga i BKS banke. O tome svjedoče vlasnički listovi iz kojih su vidljivi upisi zaloga u iznosima: 2.266.386 eura, 1,4 milijuna eura, 5 milijuna eura, 600.000 eura, milijun eura,1,5 milijuna eura, 3 milijuna eura. Vrijedno je naglasiti kako su hipoteke BKS banke osim nekretninama u Supetru pokrivene i založnim pravima nad nekretninama u Milni i drugdje. Na kraju je upisano i založno pravo u korist državnog HBOR-a zbog 3 milijuna eura kredita uz zalog nekretnine u Milni. Možda je pandemija korone učinila svoje pa Svpetrvs hoteli imaju problema s vraćanjem kredita pa se zato gazda Dužić odvažuje na nepopularne poteze kao što je angažiranje Žajinih pitbulovaca na supetarske vatrogasce?

No, na početku nekretninskih pothvata osim juriša na bankarske kredite Svpetrvs hoteli su pokušavali uknjižiti i parcele koje su imale fizičke vlasnike. O tome svjedoči pokušaj uknjižbe u Supetru na atraktivnu parcelu uz more koja je bila u mješovitom vlansištvu što domaćih Supetrana tako i iseljenika iz Čilea. O tome svjedoči sudski oglas iz listopada 2010. godine: 'OPĆINSKI SUD U SUPETRU, u pravnoj stvari tužitelja Svpetrvs hoteli d.d., Put Vele Luke 4, iz Supetra, protiv tuženika: Ive Jugović pok. Vale iz Donjeg Humca, 2. Valentine Jugović, kći Iva Jugović, iz Donjeg Humca, 3. Marije Boldović, kći Nikole iz Nerežišća, 4. Liona-Antoni Boldović, sina Marije Boldović iz Nerežišća, 5. Nenada Jeftanović pok. Dušana iz Supetra, 6. Ivana Petrinović pok. Mate, 7. Konstance Petrinović ud. Frane, 8. Frane Petrinović pok. Frane, ad. 6.-8. odsutni i nepoznata boravišta, 9. Sergia Mladena Ivana Petrinović Baksic pok. Jurja, Santiago, Chile, Ulica Moctezuma XXX, Vitacura, 10. Enrique Lehmann Mettais, Santiago, Chile, Ulica Hernando de Aguirre 848, Providencia, 11. Marie Caroline Lehmann Jeftanović, Chiguayante, Schaub broj XXX Ulica X, 12. Milene Odette Lehmann Jeftanović, Santiago, Chile, Ulica Hernando de Aguirr XXXX, Providencia i 13. Predraga Jeftanović pok. Dušana, Santa Brigida XXX, Lascondes, Republika Chile, radi brisanja neistinitog upisa nekretnina označenih kao čest. zem. XX z.u. XXX, k.o. Supetar, dana 5. listopada 2000. godine, postavio je tuženima ad. 6.-8. temeljem čl. 84. st. 1. i 2. toč.4. ZPP-a privremenog zastupnika odvjetnika Miljenka Jovanovića iz Supetra, jer su tuženici ad. 6.-8. nepoznata boravišta i nemaju punomoćnika, a redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao bi dugo, tako da bi mogle nastati štetne posljedice za stranke. Postavljeni privremeni zastupnik zastupat će tužene ad. 6.-8. u ovom postupku sve dok se tuženi ili njihovi punomoćnici ne jave sudu, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja'.  (Napominjemo kako smo u gornjem oglasu samo kućne brojeve zbog zaštite osobnih podataka zamijenili iksićima).

Provjerom u vlasničkom listu uvidjeli smo kako se Svpetrvs hoteli nisu uspjeli uknjižiti na navedenu parcelu koja je uz more s upisanim objektom. Inače, Svpetrvs hoteli su na taj način, među ostalim, pokušaliti upisati i parcelu koja glasi na nasljednike bogatog trgovca i graditelja te političara srpske nacionalonosti iz Sarajeva Gligorija Jeftanovića koji je živio u doba Austro- Ugarske Monarhije. Jeftanović je umro 1878. a bio je poznat i kao graditelj piznatog hotela Evropa u središtu Sarajevu koji je preživio i zadnji rat. Naime, njegov sin je Dušan Jeftanović koji je pogubljen u Jasenovcu upisan je u vlasničkom listu a polovica utuženih su njegovi nasljednici koji žive danas ne samo u Čileu već i drugim zemljama Južne Amerike. Možda je dobro za Dužića da nije uspio s uknjižbom tražene nekretnine jer tko zna, možda bi se našao na meti združenih nostalgičnih iseljenika u Južnu Ameriku koji sada preko interneta tragaju za svojim precima s ovih prostora. Inače, Dužić je očito tip hotelijersko-nekretninskog magnata koji će svim raspoloživim sredstvima bilo iz legalnog spektra bilo iz sive zone braniti svoje stečevine i kapital. Zacijelo je zato i posegnuo za zaštitarskom kućom Pitbull koju prati buran glas. Naime, u prosincu 2018. odigrao se krvavi derbi u Beogradu između navijača Zvezde i Partizana nakon kojeg je izmijenjen tamošnji zakon i postrožene kazne za nerede. Među izgrednicima koji su dobili teške batine bila je ekipa Splićana koji su se na kraju, svi redom osim jednog  nagodili s tužiteljstvom u Srbiji. Tovarović je odslužio kaznu u Sremskoj Mitrovici. Srbijanski mediji su pisali kako su neki za sudioništvo u neredima plaćeni s iznosima do 10.000 eura ali to nije službeno potvrđeno.

Među izgrednicima od kojih su neki kasnije nestali a jedan je stradao u prometnoj nesreći prethodno razdiran paranojom što je pripisano posljedicama nagnječenja mozga tijekom beogradske tuče, bio je i Damir Tovarović, član splitskog kickboxing kluba Pit Bul. On se jedini nije nagodio pa je odslužio kaznu u Sremskoj Mitrovici. Na web stranicama Pit Bulla piše: 'Poznati splitski klub "Pit Bull" osnovan je 1994. godine na inicijativu prof.  Marka Žaje. ...Od svog osnutka prije 19 godina "Pit Bull" bilježi mnoge značajne uspjehe na brojnim nacionalnim i međunarodnim borilačkim natjecanjima i turnirima. Snaga ovog centra borilačkih sportova najvjerojatnije leži u velikom zajedništvu i suradnji ljudi koji su završili fakultete a ujedno su za vrijeme trajanja sportske karijere postizali  vrhunske rezultate. 2008. godine je osnovana i Zagrebačka podružnica Pit Bulla u kojoj smo osim ringovnih borilačkih športova pokrenuli i sekciju za olimpijski tae kwon do. Predsjednik zagrebačkog Pit Bulla je Marko Žaja...' - piše na web stranici tog kluba čije je boje branio i za koje je medalje osvajao i osuđeni izgrednik s beogradskog derbija, bivši šampion Damir Tovarović. Na istom mjestu piše kako je Robert Pauletić predsjednik za boks a  Marko Žaja predsjednik za tajlandski boks, savate i slobodnu borbu - Pauletić je inače bivši pobjednik Kviskoteke koji je bio zamjenik ministra turizma iz kvote Mosta u vrijeme premijera Tihomira Oreškovića.

Kao što smo ranije naveli Žaja je bio u HDZ-u i nadao se dužnosničkoj poziciji u vrijeme Oreškovića. O tome svjedoči i vijest objavljena u Večernjem listu koja je prenesena na stranice Kickboxing saveza čiji je pak predsjednik Žaja. Naslov članka iz ožujka 2016. na web stranici tog saveza  je glasio: 'Marko Žaja kandidat za doministra Prema pisanju Večernjeg lista, kao jedan od kandidata za poziciju doministra u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta vrlo dobro kotira aktualni potpredsjednik Hrvatskog kickboxing saveza Marko Žaja.Kao kandidati se spominju brojni bivši sportaši, a Večernji list kao jednog od iznimno izglednih ističe upravo Žaju' - tad je objavljeno. No, Žaja nije postao dužnosnik a i njegov kompanjon Pauletić je brzo to isto prestao biti. Potom je Pauletić ušao u Domovinski pokret kao i Žaja ali je Pauletić iz istog razloga izašao dok Žaja nije. Marko Žaja je jedan od troje osnivača zaštitarske kuće Pit Bull u Splitu koju je Dužićeva tvrtka Svpetrvs hoteli angažirala kako bi fizički ogradila i sukobila sa supetarskim vatrogascima.

Preostali vlasnici su Solinjanin Zvonimir Ivanko te Splićanka Kristina Burić, supruga Dražena Burića. Direktori zaštitarske tvrtke Pit Bull su Marko Žaja te Antonio Batalić iz Srinjine. Od upućenih iz Splita smo saznali kako je Pit Bull dobio zaštitu i Hajduka ali na netransparentan način a i da su zaštitari radili bez covid potvrde tijekom raznih angažmana. Iako je Žaja uspješan kao dužnosnik u sportskom i poslovnom segmetnu očito kao i mnogi smatra kako kod nas nema kruha bez politike pa je tako uvijek bio uz neku stranku ili vrebao na drugi tabor. Upućeni kažu kako je u vrijeme dok je bio u HDZ-u oblijetao  oko Keruma naravno dok je Kerum bio gradonačelnik. Čim je Kerum zaklecao on je preletio u HDZ... no tamo nije ostvario sve ambicije pa je prešao u Domovinski pokret. Upućeni tvrde i kako je zaštitare u sporu sa supetarskim vatrogascima angažirao bivši krim inspektor Baričević, sada šef osiguranja kod Dužića a inače suprug saborske zastupnice HDZ-a Danice Baričević.

Mnogi zbog toga vide razlog zašto eskalira sukob na Braču između zaštitara, vatrogasaca, SDP-ove gradonačelnice a stječe se dojam kako je država ostala po strani kao da smo na Divljem Zapadu kojega je dio bio i Texas otkud je na Brač stigao Marion Duzich koji će na otoku vratiti svoje nekadašnje hrvatsko ime Marjan Dužić. U šerifovanju malim mistom Dužić je očito osim sudova i kompromitiranog HDZ-ovca Ive Markusovića ojačan i ambicioznim Žajom koji je u proljeće prošle godine svoju kandidaturu za dožupana najavio sljedećim riječima: ''Pokušavam dati svoj doprinos za bolju, Bogoljubniju, domoljubniju i pravedniju Splitsko-dalmatinsku županiju!'. U svakom slučaju dobro je da živimo u državi u kojoj u javni diskurs još nije kao legitimno ušlo da netko daje pitbulovski doprinos cijeloj situaciji. Dobro, jer takva je situacija na terenu ali akteri se još nisu usudlili nazvati stvari pravim imenom. Možda još uvijek nisu toliko moćni da padnu i te ograde u njihovom ponašanju i djelovanju?