Pogledamo li pažljivije podatke s crvenim točkama koje na karti označavaju potres vidjet ćemo da se tlo trese u središnjoj Italiji uvijek kada se trese tlo oko Zagreba, Petrinjem, Siska i okolice. Tako je bilo i prošle godine a karte dokazuju da se isti trend nastavlja cijelu ovu godinu. Gradovi koji su seizmološki povezani s hrvatskim u zadnjim trešnjama tla su: Cerreto Di Spoleto pokraj L'aquile u regiji Abruzzo koja je fatalno stradala 2009. godine a trese se u pokrajini Umbriji u Ternima i Selllanu...

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Statistički potres u Petrinji 2020. i potres u L'Aquili 2009. dijele i istu jakost - naime oba su potresa bila magnitude 6,3 . Potres se u srednjotalijanskoj regiji Abruzzo dogodio 6. travnja 2009. godine. Prethodile su mu serije od stotinjak manjih podrhtavanja koja su započela u siječnju 2009. godine, a uključivala su i jedan potres magnitude 4,0 koji se dogodio 30. ožujka. Glavnina štete nastala je u srednjovjekovnom gradu L'Aquili. U tom razornom potresu je poginulo oko 300 ljudi što ga čini najsmrtonosnijim potresom u Italiji u gotovo 30 godina. Za taj potres stručnjaci su rekli da je vjerojatno uzrokovan gibanjem rasjedne linije koja se pruža u smjeru sjever-jug odnosno duž Apeninskog planinskog lanca, iako postoji manja rasjedna linija u smjeru zapad-istok koja presijeca zemlju te je tipično povezana s manjim potresima.

O posljedicama tog potresa snimljen je i dokumentarac iz kojeg se moglo vidjeti kako su stanovnici L'aquille raseljeni nakon potresa. Puno godina kasnije dobili su pravo korištenja izgrađenih i namještenih stanova ali ne i pravo vlasništva nad istima. U priči o nesretnim sudbinama stanovnika tog raseljenog grada dominirala je priča o korupciji koja je dovedena u vezu s građevinskim ii financijskim nteresima tadašnjeg talijanskog premijera Silvia Berlusconija. Iako su potresi koji prošle i ove godine pogađaju isti središnji dio Italije znantno slabiji i ne izazivaju štete, znakovito je kako se u istim razdobljima kada su se dogodili te i dalje događaju hrvatski potresi, u pravilu trese tlo u sreišnjoj Italiji. 

To je vjerojatno poznato i našim seizmolozima pa očekujemo da netko od njih javnosti i stručnije objasni. Inače, karta potresa od prošle godine ukazuje na neuobičajenu visoku razinu seizmološke aktivnosti prošle godine kako u dijelovima Hrvatske i to ne samo onima koji su najviše pogođeni potresima poput Zagreba, Petrinje, Siska, Gline već se vidi učestala aktivnost slabijih potresa na području Dalmacije a naravno opet u središnjoj Italiji. Za kraj, ne smijemo potcijeniti ovu rasjednu zonu jer očito je došlo do nekog šireg tektonskog poremećaja te ćemo se morati naviknuti u bliskoj budućnosti možda i na situaciju kakva vlada u Japanu.