Pregledom vlasničkog lista zagrebačkog stana koji je bliski suradnik čelnika Možemo prijavio kao adresu kada ga je bivši premijer Ivo Sanader imenovao za ravnatelja Centra za ljudska prava otkrili smo blisko srodništvo kontroverznog ali i moćnog hrvatskog bankara te jednog od najbližih suradnika Tomaševićeve Danijele Dolenec u Akademiji političkog razvoja i ujedno zakladnika Solidarne.

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/imperijal.net

Vlasnički listovi RH često su prave riznice podataka. Otkrivaju nam obiteljske veze ali i brojne druge javnosti zanimljive podatke. Tako smo iz vlasničkog lista stana u Ulici Crvenog križa u Zagrebu doznali za neospornu blisku obiteljsku vezu bankara Gorana Gazivode o kojem smo pisali u kontekstu optužnice Sjedinjenih Američkih Država protiv odgovornih zastupnika nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u New Yorku - LBS Bank. Gazivoda je s ostalim zastupnicima te jugo-podružnice bio u SAD-u optužen za težak financijski zločin i u tom sporu podružnica Ljubljanske banke kao pravni entitet je i osuđena 1990. godine. U članku smo naveli kako je Goran Gazivoda bio i u Nadzornom odboru RTL-a u vrijeme dok su u istom osim njemačkih predstavnika bili i hrvatski tajkuni Emil Tedeschi i sin Ivice Todorića, Ante.

Opisali smo i bankarski put Gorana Gazivode nakon povrataka iz New Yorku na hrvatsku bankarsku scenu. Budući da smo otkrili kako je na listi za izbore za Gradsku skupštinu Grada Zagreba 2017., koju je predvodio Tomislav Tomašević bio i Goran Gazivoda,  i to pozicioniran ispred Urše Raukar Gamulin, sadašnje saborske zastupnice Možemo, koja se tada još zvala Neda Raukar Gamulin te Katarine Peović, čelnice Radničke fronte i saborske zastupnice iste platforme, postavili smo pitanje kako se i kontroverzni bankar našao na Tomaševićevoj lokalnoj listi kada nije bio ni aktivist niti politička figura regrutirana iz organizacija civilnog društva. No, odgovor na to pitanje dobili smo iz vlasničkog lista stana u Ulici Crvenog križa u Zagebu.

Naime, u povijesnom e-izvatku zapisano je kako je 19. siječnja 1996. Goran Gazivoda postao vlasnik tog stana 'Temeljem ugovora o kupoprodaji od 29. studenog 1995. br. s Ministarstvom obrane, odnosno Upravom za graditeljstvo'. Potom je kao vlasnik tog stana ispisan Goran Gazivoda koji je stan darovnim ugovorom prenio na Tina Gazivodu. Taj se transfer dogodio 18. prosinca iste godine. Inače, radi se o  stanu na prvom katu koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka s blagovanjem, kuhinje, kupaone i dvije sobe ukupne površine 60,15 m2 sa balkonom površine 4,97 m2. Prema podacima iz telefonskog imenika Tin Gazivoda pretplatnik je i na znatno reprezentativnoj adresi, Radićevom šetalištu u jednoj od zgrada gdje je nekada živjela komunistička elita poput Stipe Šuvara, Mike Špiljka te obitelji Ive Latina .

Vjerojatno Tin Gazivoda, jedna od važnih figura Sorosovog Otvorenog društva za Europu, ne živi u stanu koji mu je darovao nekoć za teške financijske zločine od strane SAD-a optuženi hrvatski bankar Goran Gazivoda. Inače, Tin Gazivoda godinama je blisko surađivao s novoizabranim zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem kroz razne projekte Instituta za političku ekonomiju koje je i financijski podupirao Open Society, odnosno Sorosova podružnica u RH koju vodi Tin Gazivoda. Također, Gazivoda je uvijek uz predsjednika bivšeg Tomaševićevog poslodavca Instituta za političku ekologiju (IPE) Vedrana Horvata te samo Tomaševića bio redoviti panelist Zelene akademije koju je organizirao IPE u ljetnim mjesecima na Visu