O netom likvidiranom Tomislavu Sablji pisali smo u članku o osobnom bankrotu sestre bivše Miss sporta Stefany Hohnjec. Radi se o Matei Nikić koja je zajedno sa svojim tadašnjim suprugom Josipom Nikićem osuđena na zatvor zbog smrti predoziranjem zagrebačke studentice inače kćeri bankara u čijem je stanu predsjednik Zoran Milanović proslavio pobjedu nad Kolindom na izborima. Taj je članak objavljen pod naslovom: 'AGONIJA BIVŠE MANEKENKE U osobnom bankrotu skončava sestra bivše misice u čijem se stanu predozirala 20-godišnja kći prijatelja Zorana Milanovića Sestra Miss sporta 2004. Stefany Hohnjec, Matea Nikić osuđena je za predoziranje Tee Drakulić kod čijeg je Bogdan Drakulić oca Milanović proslavio pobjedu na predsjedničkim izborima'. Tu spomenuti Josip Nikić obuhvaćen je Uskok-ovom optužnicom u tzv. slučaju Tebra gdje je prvookrivljeni netom u Ritzu likvidirani Sabljo.

Optužno vijeće Županijskog sudu u Zagrebu kojim je predsjedala sutkinja Irena Kvaternik sa članicama optužnog vijeća, sutkinjama Željkom Skomeršić i Renatom Pražetina Kaleb 19. siječnja ove godine donijelo je rješenje u kaznenom predmetu protiv I okrivljenog Tomislava Sablje i dr., zbog kaznenih djela iz članka 328. stavak 1. Kaznenog zakona. Optužnicu protiv netom likvidiranog Sablje i kompanjona podigao je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta - USKOK 2. srpnja 2020 godine. Ta je odluka kojom je odbijen zahtjev okrivljenika za izdvajanjem niza dokaza kao nezakonitih javno objavljena 23. siječnja 2023. godine.

U prvoj rečenici navedeno je sljedeće: 'Prijedlozi I okrivljenika Tomislava Sablje, II okrivljenika Tomislava Sučića, III okrivljenika Đorđa Vuletića, IV okrivljenika Gorana Novaka, V okrivljenika Zdravka Bilića, VI okrivljene Antonele Govorko, VII okrivljenika Tonija Bilića, IX okrivljenika Josipa Nikića, X okrivljenika Gorana Vidovića, XII okrivljenika Siniše Žalca, XIII okrivljenika Hrvoja Farkaša, XIV okrivljenika Karla Picka, XVI okrivljenika Marija Rakidžije, XVII okrivljenika Filipa Mijalića, XVIII okrivljenika Hrvoja Šimića, XIX okrivljenika Božidara Boškovića i XX okrivljenika Tomislava Tomaša, za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza navedenih od 1. do 2138. popisa dokaza u optužnici, odbijaju se kao neosnovani'.

Iz obrazloženja je vidljivo kako je USKOK u Zagrebu podigao optužnicu protiv I okr. Tomislava Sablje i još 19-orice okrivljenih. 'Protiv te optužnice su okrivljenici podnosili odgovore, te su I okr. Tomislav Sabljo, II okr. Tomislav Sučić, III okr. Đorđe Vuletić, IV okr. Goran Novak, XIII okr. Hrvoje Farkaš i XVI okr. Mario Rakidžija u svojim odgovorima, podnescima i na sjednici optužnog vijeća, putem svojih branitelja podnijeli prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza' - piše u rješenju. Županijski sud već je rješenjem od 26. ožujka 2021. odbio kao neosnovane sve prijedloge okrivljenika za izdvajanje nezakonitih dokaza, 'a rješenjem Visokog kaznenog suda RH br. I Kž-us-67/21 od 20. listopada 2021. djelomično je ukinuto navedeno rješenje i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje u odnosu na točke I. do V. ukinutog rješenja, dok je odbijena žalba XVI okr. Maria Rakidžije u odnosu na točku VI. izreke tog rješenja te je u tom dijelu potvrđeno rješenje suda prvog stupnja.

Prilikom ponovnog odlučivanja sjednica optužnog vijeća održana je 15. rujna 2022. i 19. siječnja 2023. te su branitelji okrivljenika naveli da u cijelosti ostaju kod ranije podnesenih prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza. 5. Na sjednici optužnog vijeća su se prijedlozima I okr. Tomislava Sablje, II okr. Tomislava Sučića, III okr. Đorđe Vuletića, IV okr. Gorana Novaka, XIII okr. Hrvoje Farkaša i XVI okr. Maria Rakidžije koji su podnijeli prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza, pridružili i branitelji ostalih okrivljenika, osim branitelja VIII okrivljenika Mirka Sertića koji je umro i u odnosu na kojeg je kazneni postupak obustavljen, te XI okr. Josipa Devčića i XV okr. Dejana Novaka koji se tim prijedlozima nisu pridružili....' - piše u sudskom dokumentu.

Fokusirat ćemo se na zahtjeve koje je uputio odvjetnik likvidiranog Sablje. U rješenju piše I. okr. Tomislav Sabljo je putem branitelja Andreja Ilića predložio izdvajanje kao nezakonitih čitavog niza nezakonitih dokaza i to uglavnom onih koje su označene kao posebne dokazne radnje koje su upisane pod raznim rednim brojevima. Brojni dokazi prikupljeni su od kraja 2018. te tijekom 2019. godine što znači da je Sabljo dugo bio pod mjerama tajnog nadzora prije nego što je protiv njega podignuta optužnica. Odvjetnik Ilić u Sabljino ime tražio je izdvajanje kao nezakonitih i brojnih DVD-ova na kojima se nalaze provjere uspostave telekomunikacijskih kontakta. Znakovito je kako je traženo izdvajanje kao nezakonitog dokaza i 'izlist komunikacije operatera u Crnoj Gori' što znači da se Sablju tajno nadziralo i snimalo i tijekom boravka izvan granica RH. Odvjetnik Ilić je u Sabljino ime tražio i izdvajanje 'fotodokumentacije o provođenju posebnih dokaznih radnji', kao i više izvješća o pratnji, službenih bilješki, DVD-a s isprintima telekomunikacijskog prometa, više DVD-a s pročišćenim snimkama razgovora, više telekomunikacijskih vještačenja, transkripta razgovora, 'te svih ostalih rezultata posebnih dokaznih radnji koje su provedene temeljem nezakonitih naloga, kao i dokaza za koje se saznalo iz tih dokaza' - piše u sudskom dokumentu.

Nadalje se navodi što su sve drugi okrivljenici tražili da se izdvoji kao nezakonit dokaz iz optužnice ali kao što smo naveli fokusirat ćemo se isključivo na zahtjev odvjetnika Ilića u ime likvidiranog Sablje. Vidljivo je kako je njegov odvjetnik uputio više takvih zahtjeva redom od od 15. listopada 2020. kojeg je dopunio podnescima od 1. ožujka 2021., od 8. ožujka 2021., 18. ožujka 2021., 21. srpnja 2022. i očitovanjem od 14. prosinca 2022. godine. Prijedlog je obrazložio na slijedeći način: 'Podnositelj prvenstveno citira sadržaj odredbe čl. 332. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (...., čl. 335. st. 7. ZKP/08 te zaključuje da nalozi moraju sadržavati obrazloženja o posebnim okolnostima predmeta zbog kojih se istraga ne može provesti drugim manje nametljivim sredstvima.

Ukazuje na to da se u nalozima nalazi "uvijek identično obrazloženje razloga zbog kojih se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo u nerazmjerne teškoće" tako da se obrazloženje sastoji uvijek od istih rečenica pa tako ukazuje da se u nalozima koji su u spisu, u popisu dokaza koji su navedeni u optužnici i označeni rednim brojevima ...mogućnost primjene manje invazivnih metoda obrazložena sa uvijek iste dvije rečenice. Nadalje navodi da je u nalozima koji su označeni rednim brojevima .....mogućnost primjene manje invazivnih metoda obrazložena sa još jednom dodatnom rečenicom. Podnositelj smatra da te rečenice ne predstavljaju odgovarajuća obrazloženja o posebnim okolnostima predmeta jer se po svom sadržaju mogu odnositi na bilo koje kazneno djelo, na bilo kojeg osumnjičenika i bilo koju dokaznu radnju te da se radi o paušalnim rečenicama koje se mogu upisati u bilo koji nalog za provođenje posebnih dokaznih radnji. Podnositelj prijedloga nakon toga citira odredbu čl. 332. st. 1. ZKP/08 i odredbu čl. 48.

Zakona o USKOK-u te navodi da nalozi u ovom predmetu nisu niti zahtijevani niti izdavani zbog osnova sumnje da se tek pripremaju kaznena djela već zbog osnova sumnje da su ta kaznena djela već počinjenja, pa sudac istrage nije mogao odrediti posebne dokazne radnje zbog očekivanja budućih kriminalnih aktivnosti već samo radi dokazivanja kaznenih djela koja su počinjena u trenutku izdavanja naloga. Smatra da je nezakonito i nevaljano obrazloženje naloga u kojem sudac istrage navodi da se nalog za provođenje posebnih dokaznih radnji iz čl. 332. ZKP/08 izdaje zato "što je za očekivati nastavak kriminalnih aktivnosti i aktivnu daljnju komunikaciju iz čega slijedi zaključak da će se provođenjem posebnih dokaznih radnji doći do saznanja tko je sve sudionik navedenih nezakonitosti kao i ukazati na eventualne druge osobe koje se dovode u vezu s takvim nezakonitim radnjama." Ukazuje na to da su se 43 naloga izdala sa takvim obrazloženjem, odnosno zbog kaznenih djela koja će se tek počiniti pa da je nalog nezakonit. Pri tome navodi da se radi o nalozima iz predmeta .....

Nadalje navodi da obrana smatra da su radnje iz čl. 332. ZKP/08 poduzete protivno upravo toj zakonskoj odredbi ne samo kada je nalog obrazložen osnovama sumnje da se kazneno djelo tek priprema već i onda kad se temeljem naloga prikupljaju podaci o kaznenim djelima koja se tek pripremaju pa se u tim slučajevima dokazi iz tako prikupljenih podataka ne mogu upotrijebiti u postupku. Navodi da je korištenje posebnih dokaznih radnji za prikupljanje podataka o kaznenim djelima koja se tek pripremaju vidljivo osobito u obrazloženjima naloga ....., dakle sve rezultate naloga koji su obrazloženi kaznenim djelima u pripremi kao i podatke o kaznenim djelima u pripremi koji su pribavljeni valjanim nalazima treba izdvojiti iz spisa kao nezakonite dokaze.Nakon toga u svom prijedlogu branitelj okrivljenog navodi da je izvršio uvid u spis te da je utvrdio kako niti uz jedan od naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji na listovima 135-300 nije priložen pisani obrazloženi zahtjev državnog odvjetnika iz čl. 332. st. 1 ZKP/08 pa smatra da se i radi toga dokazi za koje se saznalo iz tako prikupljenih podataka ne mogu upotrijebiti u kaznenom postupku u smislu odredbe čl. 335. st. 7. ZKP/08. Nastavno, branitelj okrivljenog nabraja posebne razloge nezakonitosti svakog pojedinog naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji a koji razlozi prema odredbi čl. 335. st. 7. ZKP/08 imaju za posljedicu nemogućnost upotrebe dokaza koji su pribavljeni takvim radnjama. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-396/18 od 25. 7. 2018. (list 135-137 spisa) podnositelj navodi da u ovom nalogu nisu obrazložene osnove sumnje da su počinjena kaznena djela a to obrazlaže time da je navedeno kako je između osumnjičenika zabilježeno više razgovora iz kojih proizlaze osnovi sumnje ali da tih razgovora nema u spisu pa se ne može provjeriti postojanje sadržaja niti zakonitost.

Također navodi da se u izreci naloga navodi kako se dokazne radnje određuju prema svih šest osumnjičenika a u obrazloženju se navodi da osnove sumnje da je počinjeno djelo postoje samo u odnosu na Tomislava Sablju pa je dakle nalog nezakonito izdan prema ostalim osumnjičenicima. Iz samog obrazloženja objektivno ne proizlaze osnove sumnje da bi Sabljo organizirao ili vodio zločinačko udruženje. Navodi da sudac istrage obrazlaže da postoje osnove sumnje da će kaznena djela biti počinjena u budućnosti te se ispušta iz vida da se posebne dokazne radnje mogu odrediti ako postoje osnove sumnje da je kazneno djelo već počinjeno a u suprotnom ako postoje osnove sumnje da se kaznena djela pripremaju nalog za provođenje posebnih dokaznih radnji može se izdati temeljem čl. 48 Zakona o USKOK-u. Nadalje, smatra da su podaci o korisnicima telefonskih brojeva prema kojima su određene posebne dokazne radnje nezakonito pribavljeni jer ne postoji nalog sucaistrage koji je potreban temeljem čl. 339. st. 9. ZKP/08 da bi se podaci o istovjetnosti komunikacije s određenim elektroničkim adresama mogli koristiti kao dokaz u postupku niti postoji odobrenje u smislu odredbe čl. 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (u daljnjem tekstu ZOPPO).

Stoga su rezultati pribavljeni ovim nalogom nezakoniti suprotno odredbi čl. 10 st. 2. točka 4. ZKP/08. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-430/18 od 27. 8. 2018. (list 138-141 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje u ovom nalogu odnosno da nema konkretnih činjenica i posebnih okolnosti koje bi obrazložile osnove sumnje da su Sabljo, Sučić, Pick i Vuletić počinili kazneno djelo protupravne naplate u sastavu zločinačkog udruženja a u obrazloženju naloga se navodi samo to da pozajmljuju novac uz kamatu te da zasnivaju založno pravo na stvarima dužnika. Osim toga navodi da nisu obrazložene ni osnove sumnje da bi Sučić, Goran Novak i Stjepan Mihovilović počinili kazneno djelo prodaje droge u sastavu zločinačkog udruženja jer da razgovori od 6. 8. 2018. ne postoje u spisu pa se iste ne može preslušati i provjeriti njihov sadržaj. Također navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Patrycija Izabella Sabljo počinila kaznena djela iz čl. 332., 190. i 274. KZ/11. Osim toga navodi da je nezakonito pribavljen podatak da je Goran Novak korisnik telefonskog broja prema kojem su određene posebne dokazne radnje ovim nalogom jer ne postoji nalog suca u smislu odredbe čl. 339.a ZKP/08 niti odobrenje u smislu odredbe čl. 68 ZOPPO.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-439/18 od 3. 9. 2018. (list 144-146 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje te ukazuje na to da se među snimkama na listu 11272 spisa ne nalaz razgovori u odnosu na Mirka Sertića pa se ne može utvrditi da li one uopće postoje i koji im je sadržaj. Isto navodi i u odnosu na okrivljenog Sučića te ukazuje da se u obrazloženju u odnosu na njega ne spominju kaznena djela iz čl. 323, 329, 274 i 329 KZ/11 iako su posebne dokazne radnje određene zbog osnovane sumnje da su i ta djela počinjena. Ukazuje na to da su nezakonito pribavljeni podaci o tome da Mirko Sertić koristi dva broja telefona jer nisu zadovoljeni uvjeti iz čl. 339. a st. 9. ZKP/08 i čl. 68 ZOPPO-a. Navodi da je također iz istog osnova nezakoniti pribavljen podatak da je Tomislav Sučić korisnik četiri broja telefona te jednog IMEI mobilnog uređaja. I konačno, ukazuje da je upitna vjerodostojnost podataka u obrazloženju naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-443/18 od 4. 9. 2018. (list 147-148 spisa) podnositelj navodi da je potpuno izostavljeno obrazloženje osnova sumnje u ovom nalogu da bi bilo počinjeno kazneno djelo iz čl. 190. KZ/11 te da je pribavljen podatak da je Mirko Sertić korisnik telefonskog broja i tri mobilna uređaja bez ispunjenja uvjeta iz čl. 339. a st. 9 ZKP/08 i 68. ZOPPO-a.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-455/18 od 7. 9. 2018. (list 149-150 spisa) podnositelj navodi da se ne obrazlažu osnove sumnje niti jednom riječju da bi Sertić i Sučić počinili kaznena djela, smatra da su i podaci da Sertić i Sučić koriste određene brojeve telefona i mobilne uređaje pribavljeni bez ispunjenja uvjeta iz čl. 339.a st. 9. ZKP/08 i 68. ZOPPO. Nadalje navodi da analize izlista telekomunikacijskog prometa za Sertića i Sučića ne prileže spisu pa ih nije moguće provjeriti, odnosno jesu li doista postojali razlozi za donošenje naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-465/18 od 14. 9. 2018. (list 154-155 spisa) podnositelj navodi da su posebne dokazne radnje određene prema Zdravku Biliću te Sertiću i Sučiću zbog osnova sumnje da bi počinili kaznena djela iz čl. 323., 190., 274. i 329. KZ/11 ali da osnove sumnje uopće nisu obrazložene, osim što se navodi za djelo iz čl. 190. KZ/11 da osnove sumnje proizlaze iz rezultata primjene posebnih dokaznih radnji ali nije navedeno o kojim radnjama bi bilo riječ. Smatra da su podaci kako su Sertić i Sučić korisnici telefonskih brojeva na koje se mjere odnose nezakonito pribavljeni, jer su mogli biti pribavljeni jedino u skladu sa čl. 339. a ZKP/08 ili čl. 68. ZOPPO a za što nema u spisu dokaza.

Također navodi da se u obrazloženju spominje analiza telekomunikacijskih izlista za što nema naloga suca istrage niti uopće ima takvog naloga niti odobrenja u skladu sa čl. 68. ZOPPO pa se radi o nezakonitim dokazima u smislu čl. 10 st. 2. točka 4. ZKP/08 . Također navodi da je upitna vjerodostojnost podataka u obrazloženju naloga koji se poziva na analize telekomunikacijskih izlista za Sertića i Zdravka Bilića, koje ne postoje u spisu. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-478/18 od 24. 9. 2018. (list 159-160 spisa) podnositelj navodi da ni u odnosu na Sučića niti u odnosu na Mihovilovića nisu obrazložene osnove sumnje da bi počinili kaznena djela radi kojih su radnje određene a smatra da su podaci da su Sučić i Mihovilović korisnici određenihbrojeva nezakonito pribavljeni, smatra da se podatak o tome da je određeni broj telefona povezan s određenim uređajem, može pribaviti jedino temeljem čl. 339. a ZKP ili čl. 68. ZOPPO a o tome nema dokaza u spisu. Nadalje navodi da je u obrazloženju navedeno kako je utvrđeno po boji glasa i tonu glasa da je Sučić ostvario poziv prema Stjepanu Mihoviloviću te da je takav podatak o istovjetnosti komunikacije pribavljen bez naloga suca istrage pa da je zbog tog neupotrebljiv kao dokaz jer je nedopušteno temeljem čl. 339. a st. 9. ZKP podatak o istovjetnosti komunikacije utvrđivati po tonu i boji glasa pa su stoga to nezakoniti.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-487/18 od 28. 9. 2018. (list 162-163 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Tomislava Sabljo počinio kaznena djela radi kojih su određene posebne dokazne radnje, te da je podatak o tome da bi on bio korisnik broja telefona u odnosu na koji su radnje određene pribavljen nezakonito jer se radi o utvrđivanju istovjetnosti komunikacija što je propisano čl. 339. a ZKP i za zakonitu pribavu podataka je potreban nalog suca istrage ili odobrenje u smislu čl. 68. ZOPPO a takve radnje nisu obuhvaćene sadržajem čl. 332 st. 1. točka 1. ZKP. Stoga su rezultati pribavljeni ovim nalogom nezakoniti dokazi u smislu članka 10. st.2. točka 4. ZKP. podnositelj navodi da osnove sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela radi kojih su radnje određene nisu obrazložene, a isto tako da su nezakonito pribavljeni podaci o tome da bi upravo Sabljo bio korisnik jednog telefonskog broja u odnosu na koji su radnje određene, jer se radi o utvrđivanju istovjetnosti komunikacija što je propisano čl. 339. a ZKP i za zakonitu pribavu podataka je potreban nalog suca istrage ili odobrenje u smislu čl. 68 ZOPPO, a takve radnje nisu obuhvaćene sadržajem čl. 332 st. 1. točka 1. ZKP-a. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-512/18 od 16. 10. 2018. (list 166-168 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju "nema niti jedne riječi kojom se obrazlažu osnove sumnje" da bi Sučić počinio kaznena djela iz članka 328., 274. u vezi čl. 329., te čl. 323. u vezi 329. KZ.

Nakon toga podnositelj citira tekst obrazloženja osnova sumnje u odnosu na kazneno djelo iz članka 190. u vezi čl. 329. KZ, ali smatra da takav opis ne sadrži činjenice i okolnosti koje bi ukazivale na postojanje osnova sumnje niti je navedeno kako su one uopće utvrđene. Nakon toga analizira utvrđivanje osnova sumnje da bi Irvin Temali počinio kazneno djelo te analizira sadržaj obrazloženja te zaključno navodi kako se radi o legalnim aktivnostima koje u razgovoru spominju Sučić, Sabljo i Temali a tako nešto ne može opravdati ograničavanje ustavnih sloboda i prava. Osim toga smatra da su podaci o tome da Sučić koristi određeni broj telefona, nezakonito pribavljeni jer je to moglo biti pribavljeno samo temeljem čl. 339. a ZKP ili čl. 68. ZOPPO što nije učinjeno. Konačno navodi da u spisu nema nikakvih dokaza da bi bio praćen telekomunikacijski promet za Tomislava Sučića pa nije moguće provjeriti jesu li postojali razlozi za donošenje naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-514/18 od 16. 10. 2018. (list 169-170 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema niti jedne riječi kojom bi se obrazložile osnove sumnje da bi Sučić počinio kaznena djela iako moraju biti obrazložene, navodi da je nezakonito pribavljen podatak da je Sučić korisnik jednog uređaja jer je u obrazloženju navedeno kako se je praćenjem telekomunikacijskih izlista i analizom primjene posebnih dokaznih radnji iz čl. 332. ZKP došlo do saznanja kako Sučić koristi i mobilni telefon tog IMEI broja. Navodi da je praćenje telekomunikacijskih izlista dozvoljeno samo temeljem čl. 339. a ZKP za što je potreban nalog suca istrage ili čl. 68. ZOPPO za što je potrebno odobrenje, a u spisu nema ni naloga ni odobrenja.

Smatra da je nedopušteno i nemoguće podatak o identifikacijskim oznakama uređaja pribaviti primjenom posebnih dokaznih radnji iz čl. 332. ZKP već isključivo temeljem čl. 339. a ZKP. Navodi i to da u spisu ne postoje dokazi o praćenju telekomunikacijskog prometa Sučića pa se ne može utvrditi postoje li razlozi za donošenje ovog naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-524/18 od 18. 10. 2018. (list 171-172 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje te navodi da je obrazloženje u odnosu na ovu okolnost isto kao kod naloga broj Kir-t-Us-514/18 od 16. 10. 2018. a osim toga navodi da je podatak o tome koji broj telefona koristi Sučić nezakonito pribavljen jer se radi o praćenju telekomunikacijskih izlista i analizi primjene posebnih dokaznih radnji što je dozvoljeno samo temeljem čl. 339. a ZKP ili čl. 68 ZOPPO a za što nema odgovarajućih naloga ili odobrenja u spisu. I u ovom slučaju podnositelj smatra da se radi o pribavljanju podataka o istovjetnosti telefonske komunikacije što je dopušteno isključivo temeljem čl. 339. a ZKP a isto vrijedi i za utvrđivanje činjenice da je Sučić u nadzirani uređaj umetnuo novu SIM karticu. Navodi i to da u spisu nema dokaza da bi doista bila provedena analiza telekomunikacijskog prometa ili praćenja telekomunikacijskih izlista pa nije moguće niti provjeriti jesu li postojali razlozi za određivanje naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-571/18 od 22. 10. 2018. (list 173-175 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema niti jedne riječi o obrazlaganju osnova sumnje da bi Mihovilović, Pick, Sabljo i Jukić počinili kaznena djela.

Navodi da nije navedeno kojim posebnim dokaznim radnjama je utvrđeno da stan na koji se mjere odnose koriste Mihovilović i Pick a također da ono što je navedeno kako Jukić pomaže Sučiću u nabavljanju kriptiranog telefona ne predstavlja valjano obrazloženje osnova sumnje da je ona Ivana Jukić počinila nabrojana kaznena djela te da njihovo međusobno telefoniranje ne predstavlja osnove sumnje za izdavanje naloga po čl. 332. ZKP. Također navodi da u spisu nema telefonskih razgovora koji se spominju u obrazloženju. Isto tako smatra da nije postojala valjana pravna osnova za utvrđivanje istovjetnosti komunikacije zbog čega je izdani nalog nezakonit. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-573/18 od 22. 10. 2018. (list 176-178 spisa) podnositelj prvenstveno navodi da nisu ispunjeni uvjeti za odobravanje naloga USKOK-a broj Pov-35/18 od 22. 10. 2018. a nakon toga citira i tumači sadržaj odredbi čl. 332. st. 2, 334., 332. st. 3., 332 st. 4. ZKP/08 pa navodi da ništa od tu propisanih uvjeta za odobrenje naloga USKOK-a nije ispunjeno. Ističe da se u spisu ne nalazi nalog USKOK-a, niti se može provjeriti vrijeme njegovog izdavanja, nema dopisa u kojem se obrazlažu razlozi za izdavanje naloga, niti dokaz da su nalog i dopis dostavljeni sucu istrage u roku od 8 sati od izdavanja.

Naglašava da je nalog izdan protivno čl. 332. st. 3. točka 1. ZKP/08 jer je nalogom USKOK-a određena posebna dokazna radnja iz čl. 332. st. 1. točka 2. ZKP/08 za koju USKOK ne može izdati nalog ako način izvršenja te radnje zahtjeva udaljeni ulazak u računalo osumnjičenika koje se nalazi u njegovom domu te navodi da je opće poznato kako smart phone predstavlja zapravo računalo pa je očigledno određeno presretanja i prikupljanje i snimanje računalnih podataka. Ističe da obrazloženje rješenja sucaistrage ne sadrži razloge zbog kojih bi USKOK uopće izdao takav nalog. Osim toga navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Sučić počinio kaznena djela, a u spisu nema niti sadržaja razgovora Ivane Jukić i njezine majke te nakon toga navodi i to da smatra da je sudac istrage trebao primijeniti čl. 339. a ZKP/08 ili čl. 68. ZOPPO kako bi se zakonito pribavili podaci koji su pribavljeni ovim nalogom čiju zakonitost osporava jer to nije moglo biti prikupljeno tehničkim snimanjem telefonskog razgovora na daljinu i nije se moglo identificirati glasove sugovornika, odnosno nije se moglo utvrditi da je Sučićevim mobitelom razgovarala Ivana Jukić. U odnosu na rješenje i nalog broj Kir-t-Us-575/18 od 23. 10. 2018. (list 179- 180 spis) podnositelj navodi da je rješenjem suca istrage broj Kir-t-Us-575/18 od 23. 10. 2018 odobren nalog USKOK-a broj Pov-35/18 od 23. 10. 2018. a nakon toga se citira i objašnjava sadržaj odredbi čl. 332. st. 2, st. 4. i čl. 334. ZKP pa navodi da se u spisu ne nalazi nalog USKOK-a te se ne može provjeriti je li isti valjano sastavljen i jesu li poštivani uvjeti za izdavanje propisani zakonom.

Obrazloženje rješenja suca istrage kojim odobrava taj nalog USKOK-a ne sadrži nikakve razloge zbog kojih je USKOK takav nalog izdao, navodi da u obrazloženju nema niti jedne riječi za obrazloženje osnova sumnje da bi Sučić počinio kaznena djela te naglašava i to da primjenom dokazne radnje koja je naložena nije bilo moguće utvrditi je li sugovornik Tomislav Sučić niti koji je broj telefona koji koristi Zdravko Bilić a to je bilo moguće jedino primjenom čl. 339. a ZKP ili 68. ZOPPO što nije učinjeno pa su ovi podaci koji su pribavljeni ovim nalogom nezakoniti. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-579/18 od 25. 10. 2018. (list 181-188 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje ili su nedostatno obrazložene da bi osobe na koje se dokazne radnje odnose počinile kaznena djela pa nakon toga citira dijelove obrazloženja koja se odnose na obrazlaganje osnova sumnje u odnosu na Zdravka Bilića, Antonelu Govorko, Gorana Novaka, Karla Picka, Irvina Temlija, Nelsona Hysu, Aliju Hysu te navodi i to da u odnosu na Sertića i Mihovilovića osnove sumnje nisu obrazložene da bi njih dvojica organizirali ili vodili zločinačko udruženje. Isto tako navodi u odnosu na dio obrazloženja za kazneno djelo iz čl. 323. KZ da se radi o općenitim tvrdnjama koje ne obrazlažu postojanje osnova sumnje i smatra da tvrdnje kako Đorđe Vuletić prijeti nekim osobama nisu saznanja iz provedenih posebnih dokaznih radnji u posljednja tri mjeseca pa je nelogično da se ona sada spominju.

Osim toga navodi da u spisu ne prileže pisana izvješća koja je sudac istrage naložio dostaviti policijskim službenicima u svakom nalogu izdanom od 25. 10. 2018. pa nadalje. Ostali navodi iz ovog dijela teksta obrazloženja prijedloga nisu nalozi kojima bi se obrazlagala njihova nezakonitost. Osim toga navodi da su podaci o tome da Sabljo, Sučić, Pick, Mihovilović i Sertić koriste određene brojeve telefona, određene uređaje, SIM kartice, nezakonito pribavljeni jer nije postupano u skladu sa odredbom čl. 339.a ZKP ili čl. 68. ZOPPO. Isto tako smatra da podaci o tome koje automobile koriste Sabljo i Sučić nisu pribavljeni zakonito odnosno temeljem čl. 332. ZKP/08 ili čl. 80 ZOPPO. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-581/18 od 26. 10. 2018. (list 189-191 spisa) podnositelj smatra da u obrazloženju naloga nema niti jedne riječi kojom bi se obrazlagalo postojanje osnova sumnje da bi Goran Novak počinio kazneno djelo a navodi i to da primjenom posebnih dokaznih radnji nije moguće utvrditi da bi Goran Novak koristio taj broj telefona jer se podatak o istovjetnosti komunikacije sa nekim brojem može pribaviti jedino temeljem čl. 339. a ZKP/08 ili čl. 68 ZOPPO a u spisu nema dokaza da je tako postupljeno te ne postoje niti snimljeni razgovori Sučića i Novaka na dan 25. 10. 2018.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-598/18 od 2. 11. 2018. (list 195-197 spis) podnositelj smatra da u obrazloženju nema niti jedne riječi kojom bi se obrazlagalo da bi Sučić počinio neko kazneno djelo pa se stoga dokazi ne mogu upotrijebiti u kaznenom postupku u skladu sa odredbom čl. 335 st. 7. KZ/11, te navodi da se podatak o tome kako je Sučić u nadzirani mobilni uređaj umetnuo i aktivirao novu SIM karticu mogao pribaviti jedino temeljem čl. 339 a ZKP/08, što nije učinjeno pa se niti taj podatak ne može upotrijebiti u kaznenom postupku. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-603/18 od 8. 11. 2018. (list 198-200 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Novak i Vuletić počinili kaznena djela. Nakon toga podnositelj citira dio obrazloženja naloga suca istrage te smatra da je sudac istrage trebao eventualno izdati nalog za provođenje posebnih dokaznih radnji temeljem čl. 48. Zakona o USKOK-u ako kaznena djela još nisu počinjenja, a ne temeljem čl. 332. ZKP. Nadalje navodi da se u obrazloženju navodi kako je pribavljen TK izlist kojim je utvrđeno da je Goran Novak osoba sa kojom je 8. 11. 2018. razgovarao Sabljo preko nadziranog broja, te ističe da je za TK izlist potreban nalog suca istrage iz čl. 339. a ZKP ili odobrenje iz čl. 68 ZOPPO a u spisu toga nema. Također tog telefonskog razgovora u spisu nema pa se ne može provjeriti da li uopće postoji i koji mu je sadržaj.

Ukazuje na to da je taj razgovor zabilježen 8. 11. u 18:53 dok je nalog predan USKOK-u u 14:15 sati, dakle, prije nego što je zabilježen razgovor temeljem kojeg je nalog izdan. Smatra da je nalog antidatiran, izdan i predan USKOK-u nakon vremena koje je naznačeno. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-615/18 od 21. 11. 2018. (list 201-203 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema obrazloženja u odnosu na postojanje osnova sumnje da bi bila počinjena kaznena djela a nadalje se navodi da su nezakonito pribavljeni podaci o tome kojim se još, osim nadziranim, mobitelom koristi Sučić te se nakon toga opisuje tko je s kim razgovarao telefonom te da je nemoguće da se primjenom posebnih dokaznih radnji dođe do saznanja da je Sučić u ranije nadzirani uređaj stavio SIM karticu jer te posebne dokazne radnje ne omogućuju, već se to zakonito moglo učiniti jedino primjenom čl. 339.a ZKP ili čl. 68. ZOPPO. Također navodi da je upitna vjerodostojnost podataka u obrazloženju naloga jer se snimka razgovora Ivane Jukić i njezine majke od 21. studenog 2018. ne nalazi u spisu. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-678/18 od 12. 12. 2018. (list 204-206 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela a nakon toga se citira obrazloženje koje se po uvjerenju podnositelja poziva na druge ranije podnesene naloge a ne kako ZKP zahtjeva da ima svoje vlastito obrazloženje te se poziva na odredbu čl. 335 st. 7. ZKP te ukazuje da raniji nalozi na koji se poziva obrazloženje nisu doneseni u odnosu na Sablju već na Gorana Novaka, Tonija Bilića, Tomislava Sučića te Đorđa Vuletića i u obrazloženju se nigdje ne spominje Sabljo.

Osim toga smatra kako se ovdje radi o tome da se u obrazloženju navodi da postoje osnovi sumnje da će kaznena djela biti tek počinjena pa je zbog toga trebalo izdati nalog temeljem čl. 48. Zakona o USKOK-u, pa kako ovaj nalog nije izdan temeljem navedene odredbe isti je nezakonit. Također prigovara da nije navedeno primjenom kojih posebnih dokaznih radnji je utvrđeno da se Sabljo koristi automobilom marke "Mercedese" i da je u više navrata prelazio državnu granicu. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-685/18 od 17. 12. 2018. (list 207-209 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Sabljo počinio kazneno djelo već se sud poziva na obrazloženja nekih drugih naloga koji se ne odnose na Sablju već na Gorana Novaka, Tonija Bilića, Tomislava Sučića i Đorđa Vuletića i u obrazloženjima tih naloga se ne obrazlažu osnove sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela. Također smatra da je zbog toga što se radi o djelima koja bi tek trebala biti počinjena trebalo odrediti posebne dokazne radnje temeljem čl. 48. Zakona o USKOK-u a ne temeljem čl. 332. ZKP. Također navodi da se u spisu ne nalaze "zapisi" sa rezultatima provođenja radnji kojima bi bilo utvrđeno da Sabljo koristi garažu u odnosu na koju su određene posebne dokazne radnje.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-690/18 od 19. 12. 2018. (list 210-212 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema obrazloženja postojanja osnova sumnje da bi bila počinjena kaznena djela pa se stoga dokazi ne mogu upotrijebiti kao dokaz u smislu odredbe čl. 335. st. 7 ZKP. Nakon toga navodi kako iz obrazloženja proizlazi da je Sabljo aktivirao novi pozivni broj s kojim je razgovarao sa Vuletićem i Sučićem a da se do tog zaključka došlo primjenom posebnih dokaznih radnji što je nemoguće jer te radnje omogućavaju isključivo slušanje glasa na nadziranom uređaju a utvrđivanje istovjetnosti komunikacije moguće je isključivo primjenom čl. 339. a ZKP ili 68. ZOPPO a za takvo nešto u spisu nema naloga suca istrage niti odobrenja nadležnog tijela pa se radi o nezakonitim dokazima temeljem čl. 10. st. 2. točka 4. ZKP jer se radi o plodovima otrovne voćke. Također navodi da se razgovori između Sablje, Vuletića i Sučića ne nalaze u spisu pa se ne može provjeriti da li oni uopće i postoje. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-701/18 od 28. 12. 2018. (listovi 213-215 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela pa se prikupljeni podaci ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku a nakon toga navodi da se je primjenom posebnih dokaznih radnji došlo do saznanja da se

Sabljo koristi mobitelom sa novim brojem a primjenom posebnih dokaznih radnji se ne može doći do takvih saznanja već se mogu samo slušati glasovi sugovornika. Kako se do tih saznanja nije došlo primjenom čl. 339. a ZKP ili čl. 68. ZOPPO takvi podaci su plod otrovne voćke odnosno nezakoniti dokazi. Također navodi da je za pribavu podataka o identifikacijskim oznakama uređaja potreban nalog suca istrage u skladu sa čl. 339. a ZKP/08, čega u spisu nema pa se u skladu s čl. 339. st. 9 ZKP/08 ti podaci ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku. Osim toga u spisu nema niti snimke razgovora između Sablje, Vuletića i Sučića pa se ne može provjeriti da li oni doista i postoje. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-3/19 od 4. 1. 2019. (list 216-218 spisa) podnositelj navodi da je u obrazloženju naloga potpuno izostavljeno obrazloženje osnova sumnje da bi bilo počinjeno kazneno djelo. Nadalje se navodi da je tu u pitanju utvrđivanje istovjetnosti komunikacije što je moguće isključivo primjenom čl. 339.a ZKP/08 ili čl. 68. ZOPPO, što nije učinjeno pa se podaci pribavljeni ovim nalogom ne mogu koristili kao dokaz u postupku jer su nezakoniti a osim toga upitna je vjerodostojnost podataka u obrazloženju naloga jer u spisu ne prileži analiza telekomunikacijskog izlista na koju se obrazloženje poziva.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-17/19 od 11. 1. 2019. (list 219-221 spis) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema obrazloženja postojanja osnova sumnje da bi bilo počinjeno kazneno djelo a da su podaci prikupljeni tim nalogom nezakoniti jer nisu prikupljeni temeljem čl. 339.a ZKP/08 ili čl. 68 ZOPPO što je bilo jedino moguće i zakonito a u spisu nema ni ti "zapisa" sa rezultatima provođenja posebnih dokaznih radnji koji bi omogućili provjeru navoda iz obrazloženja naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-20/19 od 14. 1. 2019. (list 222-224 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema niti jedne riječi kojom bi se obrazložilo postojanje osnova sumnje da bi Zdravko Bilić počinio kazneno djelo. Primjenom posebnih dokaznih radnji ne može se utvrditi da Zdravko Bilić koristi određeni telefonski broj već se može slušati samo glas osobe koja je kontaktirala nadzirani broj Sučića. Da određeni broj koristi upravo Zdravko Bilić može se utvrditi jedino primjenom čl. 339. a ZKP ili čl. 68. ZOPPO ali u spisu nema dokaza da je tako postupljeno, niti u spisu postoje dokazi komunikacije između Sučića i Bilića i ne može se provjeriti tvrdnja iz TK izlista da je novi broj umetnut u novi uređaj.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-54/19 od 25. 1. 2019. (list 225-236 spisa) podnositelj navodi da se u izreci naloga navodi kako postoje osnove sumnje da su Sabljo, Sučić, Novak, Zdravko Bilić, Toni Bilić, Hysa Nelson, Ali Hysa te Irvin Temali počinili kaznena djela iz čl. 328. st. 1. i čl. 190. u vezi s čl. 329. KZ. U obrazloženju nisu obrazložene osnove sumnje da bi Novak, Zdravko i Toni Bilić te Hysa Nelson te Temali počinili kazneno djelo iz čl. 328 st. 1 KZ, a osnove sumnje da bi Hysa Nelson, Ali Hysu i Irvin Temalija počinili kazneno djelo iz čl. 190 KZ nisu valjano obrazložene niti je navedeno primjenom kojih posebnih dokaznih radnji bi to bilo utvrđeno. U odnosu na osnove sumnje da bi Sabljo, Sučić i Vuletić počinili kazneno djelo protupravne naplate u sastavu zločinačkog udruženja, navodi se da su obrazložene identičnim obrazloženjem kao i nalog Kir-t-us-579/18 od 25. 10. 2018. samo općenitim tvrdnjama. Također navodi kako su i neki drugi dijelovi obrazloženja prepisani iz naloga Kir-t-us-430/18 od 27. 8. 2018. pa ta navodna saznanja nisu rezultati posebnih dokaznih radnji u posljednjih 6 mjeseci i nelogično je da se spominju u ovom obrazloženju.

Navodi da se u obrazloženju naloga navodi kako je utvrđeno da su 17. 4. 2018. Sabljo, Sučić i Pick počinili kazneno djelo na štetu Salaja ali se ne navodi da je obustavljena istraga protiv njih još 14. 5. 2018. radi tog kaznenog djela. Također navodi da u spisu nema telefonskih razgovora koji bi sadržavali navodne prijetnje pa se ne može provjeriti da li postoje takvi razgovori i jesu li zakonito pribavljeni. Isto vrijedi i za rezultate posebnih dokaznih radnji od 4., 5., 10. i 12. rujna 2018. koje se ne odnose na Vuletića, ne nalaze se u spisu i ne može se provjeriti jesu li zakonito pribavljeni ili nisu. Isto vrijedi i za razgovore od 29. 10. 2018. te za razgovore od 27. 10. do 27. 12. 2018 a tih razgovora nema u spisu pa se ne može provjeriti postoje i kakav im je sadržaj. U odnosu na Đorđa Vuletića, Ivanu Jukić te Izabelu Sabljo nije obrazloženo da bi postojale osnove sumnje da bi počinili kazneno djelo iz čl. 215. u vezi sa čl. 329. KZ te navodi da ono što je navedeno kao obrazloženje na ovu okolnost nije dostatno obrazloženje. Nadalje navodi da u odnosu na Vuletića posebne dokazne radnje iz čl. 332. st. 1. točka 3. ZKP su određene nalogom od 8. 11. 2018. ali snimke nastale primjenom te mjere se ne spominju u obrazloženju naloga od 25. 1. 2019. što znači da dotadašnja primjena posebnih dokaznih radnji nije ukazivala na postojanje bilo kakvih kaznenih djela.

Osim toga ne postoje u spisu niti posebna izvješća koja su trebala biti dostavljena sucu istrage. Nadalje, navodi da su posebne dokazne radnje u odnosu na ukupno 34 brojeva telefona, 5 uređaja i 1 SIM karticu ali da podatak o tome da su Sučić, Novak, Jukić, Izabela Sabljo korisnici tih brojeva telefona, uređaja i SIM kartice, nije zakonito pribavljen jer ne postoji nalog suca istrage temeljem čl. 339. a ZKP/08, niti postoji odobrenje prema čl. 68 ZOPPO. Također navodi da podaci o tome koji automobil i apartman koriste Sabljo i Sučić nije pribavljen zakonito te konačno navodi i to da nema snimke niti jednog razgovora koji se spominje u obrazloženju naloga a koja snimka bi opravdala postojanje osnove sumnje da je počinjeno neko kazneno djelo. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-69/19 od 4. veljače 2019. (list 237-239 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju ni na koji način nije obrazloženo postojanje osnova sumnje, a nakon toga analizira sadržaj obrazloženja te navodi kako je u obrazloženju ovog naloga navedeno da Patrycja Izabella Sabljo koristi novi broj telefona a koji nije obuhvaćen primjenom posebnih dokaznih radnji te se navodi da je taj broj pribavljen analizom izlista telekomunikacijskog prometa čime je utvrđeno da je SIM kartica s novim brojem umetnuta u uređaj na koji se ovaj nalog odnosi.

Podnositelj navodi da se primjenom posebnim dokaznih radnji ne može utvrditi da određeni telefonski broj koristi Patrycja Izabella Sabljo već jedino primjenom čl. 339.a ZKP ili čl. 68 ZOPPO ali u spisu nema odgovarajućeg naloga ili odobrenja za pribavljanja izlista telekomunikacijskog prometa pa navodi da su ti podaci nezakonito pribavljeni. Osim toga, ukazuje da je u obrazloženju navedeno da je zabilježeno više razgovora između Vuletića i Sablje te tvrdi da se analizom posebnih dokaznih radnji ne može utvrditi da su razgovarali Vuletić i Sabljo te da je Sabljo koristio broj svoje supruge ili bilo tko drugi već se čuje jedino glas a osim toga u spisu niti nema tih razgovora niti je navedeno kada su obavljani. u odnosu na nalog broj Kir-t-Us-89/19 od 12. veljače 2019. (list 240-243 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene u obrazloženju naloga osnove sumnje da bi bila počinjena kaznena djela, kako je to navedeno u izreci tog naloga. Navodi da su obrazložene osnove sumnje da bi Sabljo počinio kazneno djelo iz čl. 215. KZ ali ne u sastavu zločinačkog udruženja a to djelo nije kazneno djelo navedeno u čl. 334. ZKP, nisu mogle biti određene posebne dokazne radnje za to djelo, te nije obrazložen osnov sumnje da bi on počinio kazneno djelo iz članka 328. KZ. Nakon toga podnositelj analizira dio obrazloženja koji se odnosi na NN osobu Hilfa i na kazneno djelo koje još nije počinjeno pa je trebao biti izdan nalog temeljem čl. 48. Zakona o USKOK-u, što nije učinjeno.

Ukazuje na to da je broj NN osobe Hilfa pribavljen izlistom telekomunikacijskog prometa i da je umetnut u određene uređaje ali za tako nešto nema naloga u smislu čl. 339.a ZKP ili čl. 68 ZOPPO. Osim toga, u spisu nema niti izlista telekomunikacijskog prometa niti bilo koje druge informacije temeljem koje bi se mogli provjeriti navodi iz obrazloženja pa je upitna njihova vjerodostojnost. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-92/19 od 13. veljače 2019. (list 244-246 spisa) podnositelj navodi da nije obrazloženo postojanje osnova sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela te da u spisi nema niti jednog dokaza da bi bilo utvrđeno da je on promijenio registarske pločice na osobnom automobilu Mercedes. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-102/19 od 18. veljače 2019. (list 247-249 spisa) podnositelj navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela. Osim toga analizira sadržaj obrazloženja pa navodi da je navedeno kako je primjenom posebnih dokaznih radnji utvrđeno da je Sabljo u nadzirani uređaj umetnuo novu SIM karticu pa je zbog toga valjalo odrediti posebne dokazne radnje u odnosu na novi broj. Navodi da se postavljanje nove SIM kartice u određeni uređaj može utvrditi jedino provjerom uspostave telekomunikacijskog kontakta iz čl. 339 a ZKP ili čl. 68. ZOPPO a u spisu nema dokaza da je tako učinjeno pa onda rezultati posebnih dokaznih radnji ovako pribavljeni su "plod otrovne voćke".

Nadalje navodi da se ne može provjeriti da li doista postoje razgovori koji se spominju u obrazloženju jer ih u spisu nema. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-207/19 od 19. ožujka 2019. (list 250-252 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju nema ničega čime bi se obrazlagalo postojanje osnova sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela te se navodi da se moglo isključivo primjenom čl. 339.a ZKP ili čl. 68. ZOPPO utvrditi da se Sabljo doista koristi telefonom svoje supruge Patrycje Izabelle Sabljo. Isto tako nema odgovarajućeg naloga za provjeru uspostave telekomunikacijskog kontakta niti postoji odgovarajući izlist telekomunikacijskog prometa kako bi se utvrdilo da je "određeni broj umetnut u određeni uređaj". U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-216/19 od 26. 3. 2019 (list 254-257 spisa) podnositelj navodi da se iz obrazloženja naloga ne razabire da bi postojale osnove sumnje da bi Sabljo i Vuletić počinili kazneno djelo teške tjelesne ozljede u sastavu zločinačkog udruženja već da ga samo pripremaju, dogovaraju i planiraju pa je stoga trebalo donijeti nalog temeljem čl. 48. Zakona o USKOK-u, no za to nisu bili ispunjeni uvjeti. U bitnome istovjetno navodi i u odnosu na kazneno djelo iz čl. 118. u vezi čl. 329. ZKP/08 koje nije počinjeno nego ga tek planiraju a osim toga iz provedenih posebnih dokaznih radnji ne može se zaključiti da namjeravaju fizički napasti NN osobu jer se možda radi i o napadu na njezinu imovinu.

Nastavno, ako bi se i radilo o fizičkom napadu na osobu, nije obrazloženo zašto bi se radilo o kaznenom djelu iz čl. 118. KZ/11 a ne iz čl. 117. KZ/11. Ne obrazlaže se niti postojanje osnova sumnje da bi kazneno djelo bilo počinjeno ili da će tek biti počinjeno već se spominju samo Sabljo, Vuletić, Devčić i Žalac kao osobe koje bi mogle počiniti djelo ali se ne obrazlaže njihova međusobna povezanost. Također podnositelj nije zadovoljan niti sadržajem obrazloženja u dijelu koji se odnosi na obrazlaganje osnova sumnje da bi Devčić i Žalac počinili kaznena djela navedena u izreci naloga. Osim toga smatra da je nezakonito pribavljen podatak o tome koliko telefonskih brojeva i uređaja koristi Sabljo jer ne postoji niti nalog iz čl. 339.a ZKP niti odobrenje iz čl. 68. ZOPPO. Smatra da su i posebne dokazne radnje određene prema Sablji u odnosu na automobil i apartman određene ali on im nije vlasnik a podatak o tome da on to koristi mogao bi se pribaviti jedino radnjom iz čl. 332. ZKP ili radnjom iz čl. 80. ZOPPO, no za razdoblje prije 25. 7. 2018. nema takvog naloga ili odobrenja. Isto tako navodi da nema valjanog naloga ili odobrenja za utvrđivanje uspostave telekomunikacijskog kontakta za broj telefona kojim se koristi Devčić.

U odnosu na nalog za provođenje posebnih dokaznih radnji tajnog praćenja i tehničkog snimanja Devčića i Žalca i automobil Fiat Punto, navodi da je nalog predan USKOK-u u 16:30 sati a da je praćenje vršeno između 6:52 i 7:41 sati tog dana, dakle bez naloga suca istrage. Konačno navodi i to da u spisu ne postoji telekomunikacijski izlist koji se spominje u obrazloženju, da se nikako ne može provjeriti jesu li Devčić i Sabljo telefonom komunicirali jer nigdje takva komunikacija nije zabilježena a u odnosu na Devčića i Žalca i Fiat PUnto, u spisu nema dokaza, odnosno izvješća, snimke ili tehničkog zapisa koji bi potvrdio navode iz naloga. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-222/19 od 27. ožujka 2019. (list 258-259 spisa) podnositelj navodi da se u obrazloženju naloga ne obrazlažu uopće osnove sumnje da bi Žalac počinio kazneno djelo, kako je navedeno u izreci te da je trebalo eventualno primijeniti odredbu čl. 48. Zakona o USKOK-u zbog toga što se u obrazloženju navodi da Žalac tek planira "nezakonite radnje". Osim toga navodi da je prilikom prikupljanja podataka kojim se brojem koristi Žalac trebao biti nalog određen temeljem čl. 339. a ZKP/08 ili čl. 68. ZOPPO a s obzirom na prirodu podataka a osim toga zbirke i registre TK prometa, na koje se poziva sudac istrage u obrazloženju, u spisu niti ne postoje te se ne može utvrditi vjerodostojnost podataka u obrazloženju naloga.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-226/19 od 2. travnja 2019. (list 260-262 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nema obrazloženja postojanja osnova sumnje da bi Sabljo počinio kaznena djela citirana u izreci naloga te navodi da su radnje mogle biti zakonito provedene jedino temeljem čl. 339. a ZKP/08 ili čl. 68. ZOPPO pa je podatak pribavljen ovim nalogom nezakonit odnosno plod je otrovne voćke. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-236/19 od 9. travnja 2019. (list 263-266 spisa) podnositelj navodi da u nalogu nisu obrazložene osnove sumnje da bi Josip Nikić počinio kazneno djelo. Nakon toga podnositelj analizira obrazloženje te sadržaj odredbe čl. 328 st. 4 KZ/11 i zaključuje da nije obrazloženo da bi Nikić počinio kazneno djelo u sastavu zločinačkog udruženja i smatra da je, s obzirom da djelo još nije bilo počinjeno, trebalo primijeniti odredbu čl. 48. Zakona o USKOK-u.

U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-261/19 od 24. travnja 2019. (list 267-277 spisa) podnositelj navodi da u obrazloženju naloga nisu valjano obrazložene osnove sumnje da su Sabljo, Sučić, Novak, Zdravko Bilić, Nelson Hysa, Ali Hysa, Irvin Temali, Toni Bilić i Antonela Govorko počinili kazneno djelo iz članka 190. stavak 2. u vezi članka 329. KZ, jer je obrazloženje preopćenito i neodređeno. Osnove sumnje da su Sabljo, Sučić i Vuletić počinili kaznena djela protupravne naplate u sastavu zločinačkog udruženja obrazlažu se na isti način kao u nalogu suca istrage br. Kir-t- us-54/19 od 25.1.2019., a identičnim obrazloženjem je obrazložen i pretprošli nalog Kir-t-us-579/18 od 25. listopada 2018. i to samo općenitim tvrdnjama. Navodi da su i drugi dijelovi obrazloženja prepisani i iz naloga od 27. kolovoza 2018. Ne navodi se u obrazloženju da je kazneni postupak protiv Sablje, Sučića i Picka zbog kaznenog djela protupravne naplate na štetu Borne Salaja obustavljen jer nije bilo dokaza, a osim toga navodi da u spisu nema telefonskih razgovora koji bi sadržavali navodne prijetnje oštećenima pa se ne može provjeriti jesu li takvi razgovori uopće obavljeni.

Navodi da iz obrazloženja naloga proizlazi da nema osnova sumnje da bi osumnjičenici počinili kazneno djelo iz čl. 323. u vezi čl. 329. KZ pa nakon toga navodi da iz obrazloženja "slijedi" da nema osnova sumnje da bi osumnjičenici počinili kazneno djelo iz čl. 215 u vezi čl. 329 KZ. Osim toga navodi u odnosu nakazneno djelo iz čl. 218. u vezi čl. 329. KZ da osumnjičenici, kako proizlazi iz obrazloženja, tek planiraju počinjenje djela a da se posebne dokazne radnje iz čl. 332 st. 1 ZKP određuju samo ako su djela već počinjena pa dokazi pribavljeni tim radnjama ne mogu biti dokaz u postupku. Također navodi da nisu obrazložene osnove sumnje da bi Ivana Jukić i Izabella Sabljo počinile kaznena djela radi kojih je nalog izdan. Osim toga smatra da su podaci o tome kako Sabljo, Sučić, Goran Novak, Izabella Sabljo i Ivana Jukić koriste određene brojeve telefona, SIM kartice i uređaje, nezakonito pribavljeni jer ne postoji odgovarajući nalog suca istrage u smislu čl. 339.a ZKP ili odobrenje prema čl. 68. ZOPPO. Također ukazuje na to da Sabljo i Sučić nisu vlasnici automobila i nekretnina u odnosu na koje je izdan nalog a podatak o tome da se oni time koriste mogao se je pribaviti jedino posebnom dokaznom radnjom iz čl. 332. ZKP/08 ili čl. 80. ZOPPO, a dokaza za tako nešto u spisu nema.

Također, u spisu nema niti snimki razgovora koji se spominju u obrazloženju naloga pa se ne može provjeriti da li uopće postoje niti koji im je sadržaj. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-303/19 od 22. svibnja 2019. (list 280-288 spisa) podnositelj navodi da u nalogu nisu obrazložene osnove sumnje da bi Pick počinio kaznena djela radi kojih je nalog izdan niti da bi ih počinio u sastavu zločinačkog udruženja. Također se navodi da u obrazloženju nije navedeno da je ODO u Zagrebu 14. svibnja 2018. obustavilo istragu protiv Sablje, Sučića i Picka jer nije bilo dokaza da bi počinili kazneno djelo radi kojeg je ovaj nalog izdan. U odnosu na nalog broj Kir-t-Us-331/19 od 3. lipnja 2019. (list 289-292 spisa) podnositelj navodi da se u nalogu ne obrazlaže postojanje osnovane sumnje „niti jednom jedinom riječju“ da bi bila počinjena kaznena djela radi kojih je izdan, pa se stoga dokazi ne mogu koristiti u postupku temeljem čl. 335 st. 7. ZKP. Osim toga navodi da podaci o broju telefona s kojeg zove Vuletić Sablju nije pribavljen primjenom čl. 339. a ZKP/08 ili čl. 68. ZOPPO a isto se odnosi i na dio obrazloženja u kojem se navodi da je "novi pozivni broj umetnut u novi uređaj".

 Nadalje, podnositelj u prijedlogu navodi da se, i pod uvjetom da su gornji nalozi za provođenje posebnih dokaznih radnji koje je analizirao u dosadašnjem tekstu prijedloga za izdvajanje zakoniti, neki rezultati provedenih radnji svejedno se ne bi mogli koristiti kao dokaz u postupku pa te rezultate, odnosno dokaze, treba izdvojiti iz spisa. Pri tome ukazuje na podatke i obavijesti o imovini koju su osumnjičenici navodno stekli činjenjem kaznenih djela' - pisalo je među ostalim u zahtjevu za izdvajanjem nezakonitih dokaza koje su sada već pokojni Sabljo preko svog odvjetnika Ilića te drugi okrivljenici preko svojih punomoćnika poslali na Županijski sud u Zagrebu. Zahtjev im je, kao što smo već u uvodu istaknuli, odbijen. Dalje će se suđenje u ovoj Uskokovoj optužnici za kriminalno udruženje očito nastaviti ali bez Sablje kao prvookrivljenog.