Na marginama kampanje za fotelju zagrebačkog gradonačelnika isplivavaju pomalo i  desetomilijunske donacije koje je za svoj ekološki i politički aktivizam dobivao proteklo desetljeće lider Možemo. I dok se neki svim silama trude prikazati Tomislava Tomaševića kao volonterskog  i aktivističkog pravednika među narodima financijska izvješća njegovih udruga otkrivaju stotine milijuna kuna koje su pristizale iz inozemstva na račune više udruga. Ponajviše iz Njemačke što ne čudi u kontekstu otkrića da Tomaševićeva udruga koju je nazvao Institut za političku ekologiju nije hrvatska već njemačka udruga.

Registracija udruga u nadležnosti je lokalnih uprava, dakle Grada Zagreba u slučaju te udruge ali Ministarstvo pravosuđa i uprave vodi registar hrvatskih i stranih udruga te je nadležno za prijave nepravilnosti. Institut za političku ekologiju registrirao je u veljači 2015. godine Tomislav Tomašević, te se i zaposlio u srpnju iste godine u  toj udruzi tako što se zadužio kod HZZ-a zbog korištenja potpore male vrijednosti za samozapošljavanje u iznosu od 54.927 kn. Prigodom registracije naveo je kako se radi o udruzi a ne stranoj udruzi. To naglašavamo zato što Institut za političku ekologiju, kojeg sada vodi Vedran Horvat a čiji je zaposlenik sve do ulaska u Sabor prošle godine bio Tomislav Tomašević,  s bruto plaćom od 25.847,88 kn, kao što je naveo u svojoj imovinskoj kartici, je naveden kao njemačka institucija u RH zajedno sa Zakladom Friedrich Ebert, Zakladom Friedrich Ebert i  Zakladom Konrad Adenauer.

Taj podatak dostupan je i na službenim web stranicama Njemačkog veleposlanstva u Zagrebu. Institut za političku ekologiju izrastao je na temeljima Zaklade Heinrich-Böll-Stiftung koja je bila registrirana kao strana udruga u RH. Ta je udruga djelovala od 2010. do 2014. Sustav inozemnih višemilijunskih donacija koje je imala ta strana udruga naslijedila je nova Tomaševićeva udruga Institut za političku ekologiju. Na mjestu predsjednika Tomislava Tomaševića naslijedio je Vedran Horvat. S obzirom da se Tomašević i njegovi suradnici iz udruga poput Zelene akcije ili Prava na grad kao i Tomaševićeva stranka Zagreb je naš te platforme Možemo  proklamiraju transparentnost i čiste račune, tvrde da su legalisti i nekorumpirani poslali smo mu upit, na koji, začudo nije odgovorio.

Slijede pitanja na koje je zanijemio nasljednik Tomislava Tomaševića u Institutu za političku ekologiju:

- Prema podacima iz registra udruga  Heinrich Böll Stiftung  osnovana je 2010. ali je financijsko izvješće predala samo za 2013. i 2014. - dokaz link. Kako to komentirate?

- Prema podacima iz registra udruga Institut za političku ekologiju ima iste brojeve telefona kao spomenuta ugašena zaklada - dokaz link a posluje i u Preobraženskoj 2 gdje je prethodno poslovala ta strana udruga - dokaz link. Kako to komentirate?

- Institut za političku ekologiju na čijem ste čelu naveden je kao dio mreže njemačkih institucija u Hrvatskoj - dokaz link. Kako to komentirate?

- Kako komentirate da je IPE s partnerima za projekt Crochet dobio 1,47 milijuna kuna iz proračuna RH - dokaz link 1 i link 2 a da Vlada RH - dokaz link 1,  dokaz link 2  (u medijskoj promociji - link 3) nigdje nije navedena kao donator tog projekta?

- Je li u konkretnom slučaju izostala transparentnost koja je jedna od temeljnih odrednica programa platforme Možemo od koje je neodvojiv i Institut za političku ekologiju kojeg je 2015. osnovao Tomislav Tomašević?

Inače, Vedran Horvat je prije preuzimanja IPE-a od Tomaševića bio i zastupnik Zaklade Heinrich Böll u Hrvatskoj sve do ukidanja 2015. godine. Ta je udruga prema službenom podatku bila registrirana za sljedeće djelatnosti u RH: 'pružanje političkog obrazovanja u Njemačkoj i u inozemstvu s ciljem promicanja demokratskog razvitka informativnog mišljenja, prednosti društveno-političkim aktivnostima te razumijevanja među narodima, kao i promicanje umjetnosti, kulture, znanosti, istraživanja i suradnje na području razvitka te ostale djelatnosti utvrđene Statutom' - piše u registraciji.

Često citirana izreka kaže kako šutnja govori više od riječi. Kako su hrvatski građani već proživjeli  posljedice brojnih demagoga koji javno promiču jedno a iz kulisa rade posve suprotno, koji su javno nepotkupljivi a tajno plivaju u netransparentnim prihodima, koji tvrde da su poštenjaci i da rade za javno dobro a zapravo skrivaju kako nemaju ideale već samo dobro plaćene javne ili tajne sinekure i ovaj članak pridonosi rasvjetljavanju i egzistiranja i financiranja čelnika Možemo koji javnost uvjerava  kako se radi o poštenjačinama  koji će se obračunati sa svim parazitima na lokalnim ili nacionalnim proračunima. A zapravo rade za svoj groš  pod krinkom javnog angažmana. Može li čelnik Možemo ako je i sam u istom parazitskom modelu donacija i netransparentnog statusa i dalje mazati oči javnosti i građanima ili će i nakon Bandića biti novi Bandić samo pod zelenom petokrakom.